1. Univerzitet u Beogradu Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković”
Mogućnosti nabave građe i međuknjižnične posudbe u Srbiji: stanje i perspektiva
Dr. sc. Stela Filipi Matutinović

2. Univerzitet u Beogradu
Osnovan 1905.
31 fakultet
11 instituta
studenata
5.000 profesora i saradnika i
2.000 istraživača u institutima
Godišnje upisuje novih studenata i oko postdiplomaca.

3. Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković”
Osnovana kao centralna sveučilišna knjižnica
Radi u prvoj zgradi namenski zidanoj za knjižnicu u Srbiji, podignutoj uz pomoć Carnegie foundation for peace, od
Matična za sve sveučilišne knjižnice u Srbiji osim na teritoriji AP Vojvodine
Zbirka sadrži 1,5 milion jedinica
Osnivač VBS i KoBSON-a.

4. Mreža knjižnica Univerziteta u Beogradu
70 fakultetskih i institutskih knjižnica
Zbirka od oko 2 miliona monografskih i serijskih publikacija
Sve knjižnice imaju internet pristup preko akademske mreže do elektronskih resursa koje obezbjeđuje Konzorcijum za objedinjenu nabavu KoBSON –
e-časopisa i e-knjiga.

5. Sveučilišni knjižničarski sustav
170 knjižničara i 76 pomoćnih knjižničara je angažirano u sveučilišnom knjižničnom sustavu koji raspolaže sa 3,5 miliona knjiga i naslova serijskih publikacija. Samo oko 15% fonda je uneto u uzajamni katalog Srbije, VBS, tako da nas čeka puno posla.

6. Zakonski položaj UBSM Zakonski položaj UBSM
Prema Bolonjskom procesu i Zakonu o visokom školstvu koji je sa njime usklađen, sveučilišna knjižnica je dio administracije sveučilišta i ne može biti samostalna, a financira je sveučilište. Zakon važi od a UBSM je i dalje samostalna i financira je direktno Ministarstvo prosvete.

7. Razlozi?
Fakulteti ne žele da izgube status, a time i sopstvene prihode, pa je potpuna transformacija sveučilišta odložena na neodređeno vreme – do članstva u EU? Od izdaju se jedinstvene diplome i dodaci diplomi Univerziteta u Beogradu, a pri kraju je izrada baze podataka profesora, predmeta, planova, programa i obavezne literature.

8. Rezultat
Ministarstvo prosvete financira sve osnovne, srednje i visoke škole u Srbiji i tri samostalne univerzitetske biblioteke! Ministarstvo podrazumeva da visokoškolske ustanove imaju znatne sopstvene prihode, pa i knjižnicama financira samo plaće i 25-30% procjenjenih materijalnih troškova, u koje spadaju sva osnovna sredstva, pa i knjige i časopisi. Od travnja Ministarstvu prosvete pripojeno je ministarstvo nauke...

9. Nabava bez budžeta?
Kupovina knjiga je obustavljena, osim preko projekata kao što je bio BookBridge
Osnovni izvor knjiga i časopisa je poklon, od čega oko 75% od obaveznog primerka Narodne biblioteke Srbije i Biblioteke Matice srpske, a ostalo od autora lično, izdavača i Ministarstava nauke i kulture
Deo poklona usmerava se na razmjenu sa dugogodišnjim partnerima.

10. Nabava inozemnih publikacija
Štampane publikacije dobijaju se razmjenom (Library of Congress, British Library, Humboldt Universitet ... (do 1000 knjiga godišnje), poklonom (npr. Austriana – oko 500 knjiga godišnje, uz organizaciju izložbi : Susret sa zemljama koje tom prilikom poklanjaju svoja izdanja (Meksiko, Japan, Kina...) i poklonom pojedinih institucija i pojedinaca.

11. KoBSON
Pristup do elektronskih publikacija – indeksnih baza (WoS, Scopus), e-knjiga (Ebrary, Oxford, Springer), e-časopisa (SciDirect, Wiley Blackwell, Springer, ACS, APS, Oxford, IOP, SAGE, IEEE, CUP, Emerald, Hein Online, OVID, APA, JSTORE, EBSCO, ProQuest, obezbeđen je preko KoBSON-a.

12. Iskorišćenost servisa
Ukupno preuzetih članaka :
Ukupno pregledano stranica eBrary :
Ukupno pregledano stranica Oxford :
Ukupno pregledano stranica Springer :
Ukupno pretraga WoS-a :
Ukupno pretraga Scopus-a :
Iskorišćenost servisa konstantno raste.

13. Nacrt Zakona o bibliotečko-informacionoj delatnosti
Predlog Zakona je prošao javnu raspravu i predviđa obavezni primerak i za Univerzitetsku biblioteku “Svetozar Marković”, ali nije stigao u Skupštinu jer se u međuvremenu rekonstruisala Vlada Republike Srbije i Ministarstvo kulture postalo Ministarstvo kulture i telekomunikacija, a ministar promjenjen.
U međuvremenu glavni darodavci su NBS i BMS.

14. Kako prevazići problem?
Saradnjom sa ostalim knjižnicama, kako bi se postojeći fond koristio maksimalno,
Aktivnom saradnjom u konzorcijumu KoBSON
Međuknjižničnom posudbom
Orijentacijom na izvore u Open Access-u
Edukacijom korisnika
Aktivnim traženjem donacija
Apliciranjem na sve projekte koje možemo realizirati.

15. Elektronski katalog
Prvi uslov za uspješnu suradnju je da sve knjižnice i svi korisnici imaju informaciju o tome koja knjižnica što ima u fondu i da li je publikacija slobodna za korišćenje. Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” je započela saradnju na centralnom e-katalogu 1988, koji je bio dio federalnog projekta uspostavljanja znanstveno-tehnološkog informacionog sustava u Jugoslaviji.

16. Novi početak
Tokom devedesetih razvoj je potpuno zaustavljen, kontakt sa hostom u Mariboru je prekinut i sve knjižnice iz Srbije su nastavile da rade u lokalu. Posle demokratskih promjena 2000-te, Srbija je dobila mogućnost da aplicira za Tempus projekte. Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” je aplicirala za izgradnju kooperativne akademske knjižnične mreže u Srbiji i projekat je prihvaćen.

17. TEMPUS JEP
Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” je bila koordinator Tempus projekta “Building cooperative academic library network in Serbia at the universities of Belgrade, Niš and Kragujevac” Partneri iz EU su bili Humboldt Univerzitet Berlin, Univerzitet u Beču i Middlesex Univerzitet London.

18. TEMPUS JEP
Kao najracionalnije, izabrano je rješenje da se ponovo uspostavi host, ali sada u Srbiji u Narodnoj biblioteci koja je postala partner. Biblioteka Matice srpske dala svoju bazu od zapisa da bude osnova i na nju su dodate baze NBS, JUBIN i UBSM i tako je VBS startovala sa 1,2 miliona zapisa. U COBISS.Sr uključene su u okviru projekta 3 univerzitetske i 33 fakultetske knjižnice.

19. Glavni rezultat projekta – Virtuelna Biblioteka Srbije ima danas više od 2,2 miliona zapisa, 125 punopravnih članica (2 nacionalne, 3 sveučilišne i 40 fakultetskih i institutskih knjižnica). OPAC je pretražen 1,469,710 puta. Od katalog COBISS.Sr je pretraživ i preko portala Europeana, a pregovori sa OCLC o uključivanju u WorldCat su u toku.

20. Međuknjižnična posudba
Međuknjižnična posudba u okviru Srbije značajno je porasla zahvaljujući Virtuelnoj biblioteci Srbije. Umesto oko 200 zahtjeva godišnje, danas ih u UBSM ima preko 1000, i broj stalno raste. Zahtjevi se primaju om a publikacije šalju kurirskom poštom ili skeniraju i šalju om ako nisu previše obimne.

21. Međuknjižnična posudba van Srbije
S obzirom na realne troškove koje plaća korisnik, broj zahtjeva stagnira na oko 1000 godišnje. Ono što se promjenilo je rok isporuke - ako publikacije stižu u elektronskom obliku to je često i samo jedan dan. Veliki broj zahtjeva za članke nikada ne bude upućen jer knjižničari pronađu korisniku alternativnu verziju u slobodnom pristupu, a to ne ulazi u broj zahtjeva za posudbu.

22. Umrežavanje knjižnica
Veze sa partnerima iz našeg prvog Tempus projekta bile su značajan podsticaj da pokušamo sa aplikacijom za regionalni projekat modernizacije knjižničnih servisa u seučilišnim bibliotekama Balkana, uz pomoć partnera iz prvog projekta.

23. Aplikacija je prihvaćena!

24. Ciljevi projekta Priključivanje novih knjižnica u COBISS.Net
Prelazak na COBISS3 i uvođenje novih servisa (automatizirana posudba, servis Moja biblioteka, rezervacije)
Uspostavljanje digitalnog arhiva na svim partnerskim sveučilištima (Beograd, Niš, Kragujevac, Sarajevo, Tuzla, Podgorica) po modelu Sveučilišta u Beču - PHAIDRA

25. Dosadanji rezultati Priključeno je 12 knjižnica
U toku je testiranje i kursevi za rad u COBISS3
Instaliran je softver za digitalni arhiv sveučilišta u Srbiji i u toku je testiranje
Preveden je Priručnik o autorskim pravima za knjižničare koji je na podsticaj eiFL konzorcijuma izradio Berkman Institute for Internet and Society pri Harvard Law School.

26. Prevod na srpski http://www. westbulnet
Prevod na srpski EnterPublic.cms2?langId=74&request_locale=sr_CS

27. Europeana Libraries
Projekt Europeana Libraries: Aggregating digital content from Europe’s libraries – aplicirao je LIBER, a započet je 2011.
Univerzitetska biblioteka će projektu koji predviđa 5 miliona pretraživih digitalizovanih stranica na portalu Europeana priložiti oko stranica iz fonda rariteta.

28. Novi razvoj
Komunikacijski sustav u znanosti i društvu se brzo mijenja. Izrada elektronskog kataloga i automatizacija knjižničnih funkcija nije više dostatna, neophodno je da se knjižničari angažiraju na izgradnji institucionalnih repozitorija digitalizovane građe i građe koja već nastaje u digitalnom obliku, na edukaciji i komunikaciji sa korisnicima. Knjižničari moraju biti aktivni i u društvenim mrežama, kako bi komunicirali sa novim generacijama korisnika.

29. Knjižnica na mreži
Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” se značajno angažira u obuci korisnika na svim obrazovnim stupnjevima, kako u samoj knjižnici tako i po fakultetima i drugim institucijama. U smo imali preko 1000 slušalaca. Započeli smo i komunikaciju sa korisnicima preko društvenih mreža i odjek je odličan – imamo više prijatelja na Facebook-u nego registriranih korisnika!

30. Projekcije budućnosti (Kurt de Belder, Univ
Projekcije budućnosti (Kurt de Belder, Univ. Leiden, na konferenciji LIBER 2010)
Za pet godina:
Štampani znanstveni časopisi će definitivno nestati
Izdavači će na svoje sajtove postaviti starija godišta časopisa, većinom u OA
Znanstvene knjige će se naručivati kao e-paketi za pojedine oblasti
Pojedinačne e-naslove naručivaće korisnici sami
Sva sveučilišta će imati digitalne repozitorije sa tezama, predavanjima, literaturom, radovima profesora...

31. Projekcije budućnosti Katalogizacija
Za pet godina knjige će se isporučivati zajedno sa kataloškim zapisom, a knjižničari će samo dodavati holdinge.
Za deset godina zapisima će se upravljati na globalnom nivou, a kataloška obrada neće biti potrebna.

32. Kolekcije
Za pet godina e-readeri će preuzeti glavnu ulogu i biće uobičajeno da se knjige isporučuju u elektronskom obliku čak i na mobilni telefon.
U roku od deset godina vladajući u knjižnicama princip nabave “za svaki slučaj” biće zamjenjen principom “nabave u momentu kada je publikacija tražena”.

33. Posebne zbirke
Za pet godina u akademskim knjižnicama ostaće samo one posebne zbirke koje se koriste u nastavnom procesu ili su od značaja za povijest sveučilišta.
Za 15 godina će sve zbirke koje imaju prije svega muzejsku vrijednost biti prenete u odgovarajuće institucije, a prostor oslobođen za korisnike.

34. Tehnološki razvoj
Za pet godina možemo očekivati da knjižnični sustavi pređu u “oblake” a da se za knjižnice prave softverska rješenja po posebnim zahtjevima.
Za sedam godina biće rješeni problemi povezivanja knjižničnih informacionih sustava u oblacima i lokalnih aplikacija i alata.
I NIŠTA VIŠE NEĆE BITI KAO DANAS!

35. Zaključak Pošto želimo opstati, onda treba:
Uvesti standarde koji će olakšati suradnju jer više nema knjižnice na svijetu koja ima i može sve što korisnici požele
Stalno se prilagođavati promjenama, kako bi knjižnice u svijesti ljudi ostale mjesta na kojima će od ljubaznih knjižničara dobiti najbolju i najtočniju informaciju za najmanje novaca.

36. Hvala na pažnji! stela@unilib.bg.ac.rs