1. MIROVINSKI SUSTAV Socijalna politika - poslijediplomski studij
Prof. dr. sc. Vlado Puljiz
Zagreb, 18. i 19. siječnja 2007.

2. Prvi dio MIROVINSKI SUSTAVI U SVIJETU

3. 1. Definicija mirovinskog sustava
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
1. Definicija mirovinskog sustava
elementi: pravne norme, institucije, financije
2. Značenje u današnjem društvu
socijalno: tiče se egzistencije gotovo svih ljudi
ekonomsko: na mirovine se troše ogromna sredstva koja utječu na javne financije
političko: umirovljenici imaju značajnu ulogu u političkim borbama
3. Funkcije mirovinskog sustava
preraspodjela potrošnje tijekom životnog vijeka
individualna i nacionalna štednja
vertikalna i horizontalna redistribucija

4. 4. Povijest mirovinskih sustava
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
4. Povijest mirovinskih sustava
neformalno zbrinjavanje starih i nemoćnih u tradicionalnom društvu u okviru srodničkih skupina
mutualne udruge – oblik formalnog zbrinjavanja u opasnim profesijama (rudari)
mirovine za državne službenike
Bismarckov zakon – prvi zakon o mirovinama u svijetu; motivi koji su pokrenuli donošenje zakona; glavni njegovi parametri - početak socijalnog osiguranja
danski zakon iz i švedski zakon – razlike u odnosu na bismarckovski zakon – temelj univerzalizma
eksperimentalno razdoblje mirovinskih sustava – do Drugog svjetskog rata
Ekspanzija mirovinskih sustava nakon Drugog svjetskog rata (kenzijanska država)
Kriza mirovinskih sustava u posljednja tri desetljeća – mirovinske reforme

5. 5. Osnovne mirovinske sheme
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
5. Osnovne mirovinske sheme
- način financiranja:
socijalno osiguranje – univerzalne mirovine
- način raspodjele:
tekuća raspodjela (PAYG) – kapitalizacija
- način utvrđivanja mirovina:
definirana davanja - definirani doprinosi
- način upravljanja:
javne mirovine - privatne mirovine;
obvezne mirovine – dobrovoljne mirovine
- U većini zemalja dana je uobičajena kombinacija različitih mirovinskih shema!
Tipologija sustava (B. Palier)
tri generacije bismarckovskih sustava
rezidualni anglosaksonski tip sustava
Mirovinski stupovi
komponente mirovinskih stupova
Preporuke EU (Lisabon i Laeken 2001.)

6. 6. Kriza mirovinskih sustava
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
6. Kriza mirovinskih sustava
ekspanzija nakon Drugog svjetskog rata
uzroci ekspanzije: ekonomski rast, visoka i stabilna zaposlenost, solidarizam
Uzroci krize
starenje stanovništva i povećanje indeksa ovisnosti starijeg o radnom kontingentu
opadanje stope fertiliteta i opasnost od demografskih poremećaja u budućnosti
porast mirovinskih troškova u BDP-u
nezaposlenost i promjene u strukturi rada - fleksibilizacija i prekarizacija zaposlenosti
globalizacija, nadnacionalno financijsko tržište, slabljenje države-nacije, pritisak na smanjenje javnih troškova i troškova rada
individualizacija i kapitalizacija mirovina

7. 7. Mirovinske reforme Dvije vrste reformi
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
7. Mirovinske reforme
Dvije vrste reformi
prilagodba postojećih sustava:
parametri koji se mijenjaju: dob i modalitet odlaska u mirovinu, vremensko razdoblje obračuna mirovine, formula utvrđivanja visine mirovine, indeksacija mirovina, kriteriji za odlazak u invalidsku ili prijevremenu mirovinu. Itd.
radikalna promjena mirovinske paradigme:
od PAYG-o prema sustavima kapitaliziranih mirovina; od sheme definiranih davanja prema shemi definiranih doprinosa; umjesto javnih privatne mirovine.
Primjeri mirovinskih reformi
čileanska i argentinska reforma
reforme u Zapadnoj Europi: Italija, Švedska, Francuska, Njemačka
reforma u postsocijalističkim zemljama
Svjetska banka - pokretač i nadziratelj mirovinskih reformi u postsocijalističkim zemljama

8. 8. Neki indikatori uređenja mirovinskih sustava
I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu
8. Neki indikatori uređenja mirovinskih sustava
- Dob umirovljenja:
većina razvijenih zemalja ima starosnu granicu - 65 godina, a neke i više od toga. U većini zemalja izjednačena je dob umirovljenja za muškarce i žene. Nagovještaji nekih zemalja za izjednačavanje dobi umirovljenja za oba spola. Inicijative zemljama za podizanje dobi umirovljenja za sve (Njemačka, Španjolska).
- Indeksacija mirovina:
najčešća je indeksacija prema troškovima života (cijenama), a rjeđa prema plaćama; neke zemlje koriste kombiniranu formulu indeksacije (Hrvatska).
- Zamjenska stopa (replacement rate):
indikator koji govori o visini individualne prosječne mirovine prema prosječnoj plaći (u trideset zemalja OECD-a projicirana neto zamjenska stopa za puni radni staž iznosi 68, 7% od prosječne plaće).
- Očekivana ukupna vrijednost mirovina (pension wealth):
vrijednost mirovina koju će, prema procjeni, ostvariti umirovljenik do kraja svog života. (Za trideset zemalja OECD-a prosjek je 8,9 godišnjih plaća).

9. Neto zamjenske stope u zemljama OCDE-a
Neto zamjenska stopa - postotak od neto plaće pojedinca ostvarene tijekom radnog vijeka

10. MIROVINSKI SUSTAV Socijalna politika - poslijediplomski studij
Prof. dr. sc. Vlado Puljiz
Zagreb, 18. i 19. siječnja 2007.

11. Drugi dio HRVATSKI MIROVINSKI SUSTAV

12. 1. Povijest hrvatskog mirovinskog sustava
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
1. Povijest hrvatskog mirovinskog sustava
Razdoblje do godine
mirovinske rente za neke državne službenike; bratinske blagajne
austrijski zakon - osiguranje u nekim poduzećima (npr. bankama)
Razdoblje između dva rata
Zakon o socijalnom osiguranju 1922.
uzroci zakašnjele primjene tog zakona
Razdoblje socijalizma
osiguranje za zaposlene u društvenom sektoru; postupna decentralizacija osiguranja
širenje obuhvata mirovinskog osiguranja
pogoršanje socijalnih prilika osamdesetih godina; nezaposlenost, socijalni problemi – nagovještaj krize mirovinskog sustava

13. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
2. Osnovni pokazatelji o mirovinskom sustavu nakon stjecanja neovisnosti
kretanje broja osiguranika i umirovljenika
struktura umirovljeničke populacije s obzirom na socijalni status, način stjecanja i financiranje mirovina
kretanje mirovinskih troškova u BDP-u
relativna visina mirovina i zamjenska stopa
osnovni problemi strukture hrvatskih mirovina

14. 3. Hrvatske mirovinske reforme
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
3. Hrvatske mirovinske reforme
Prva mirovinska reforma 1999.
ciljevi reforme:
- racionalizacija i jačanje održivosti sustava
- usporiti rast mirovinskih troškova
- povećati individualnu odgovornost za mirovine (čvrsta veza doprinosa i davanja)
osnovne mjere prve reforme:
- podizanje dobi odlaska u mirovinu
- proširenje razdoblja za obračun mirovina
- promjena formule usklađivanja mirovina
- strožiji kriteriji za invalidske mirovine
Druga mirovinska reforma 2002.
- utjecaj Svjetske banke (uzor: argentinski model)
- uvođenje tri mirovinska stupa (sloja)
- raspodjela mir. doprinosa na prvi i drugi stup
- obilježja drugog stupa - kapitalizirana štednja, individualni računi u mirovinskim fondovima
- treći, dobrovoljni mirovinski stup

15. 4. Osnovni problemi mirovinskog sustava
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
4. Osnovni problemi mirovinskog sustava
Aktualni problemi
- mirovinski dug:
- nastanak mirovinskog duga početkom devedesetih; zahtjev umirovljeničkih udruga; odluka Ustavnog suda iz 1998.
- povrat duga: (a) dodacima na mirovinu te
(b) sporazumom Vlade i umirovljenika
- niska razina „novih“ mirovina:
- pokazatelji o „novim“ mirovinama
- uzroci zaostajanja „novih“ mirovina
Dugoročni problemi
- niska razina zaposlenosti :
- niska razina opće zaposlenosti
- niska razina zaposlenosti mlađeg i starijeg radnog kontingenta stanovništva
- nestabilna struktura rada:
- fleksibilizacija i prekarizacija rada, siva ekonomija, problemi prikupljanja doprinosa i kontributivna evazija
- nepovoljna struktura umirovljeničke populacije

16. 5. Perspektive razvoja mirovinskog sustava
II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav
5. Perspektive razvoja mirovinskog sustava
- nadogradnja i „krpanje“ postojećeg mirovinskog sustava
(npr. provizorno rješenje pitanja „novih“ mirovina)
- prilagodba parametara mirovinskog sustava:
- porastu udjela stare u ukupnoj populaciji (povećanje koeficijenta ovisnosti)
- novoj strukturi rada
- Neka moguća rješenja:
- izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola
- podizanje dobi odlaska u mirovinu
- fleksibilizacija odlaska u mirovinu
- promjene institucionalne strukture sustava:
- redefiniranje solidarnosti unutar mirovinskog sustava („nulti“ stup)
- prvi stup transformirati u “mirovine definiranih doprinosa“
- diversifikacija dobrovoljnih mirovina.
- Uloga države:
- zbog svog velikog značenja mirovinski sustav treba ostati pod državnim regulativnim i financijskim ovlastima

17. Osnovna literatura
(1) Puljiz, V., Mirovinski sustav, u: Puljiz, V. i sur. (2005.) Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Pravni fakultet, Zagreb.
(2) HZMO (2002.) 80 godina mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, HZMO, Zagreb
(3) Marušić, Lj. (2003.) Primjena i efekti reforme I. stupa u razdoblju – 2003., Mirovinsko osiguranje br. 8.
(4) Vuković, S. (2005.) Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj – temeljni pokazatelji, Revija za socijalnu politiku 3-4/2005.
(5) Müller, K. (1999.) The Political Economy of Pension Reforme in Central-Eastern Europe. Cheltenham UK, Northampton M. A, USA. Edvard Elgar.
(6) OECD (2005.) Pension at a Glance. Public policies accross OECD countries. Paris.
(7) Queisser, M., Whitehouse, E. (2006.) Comparing the Pension promises of 30 OECD countries, International Review of Social Security, Vol. 59, No. 3.
(8) The World Bank(1994.) Averting the Old Age Crisis. Policies to protect old and promote the Growth. Washington D.C.

18. Kretanje broja osiguranika i umirovljenika

19. Kretanje mirovinskih troškova u BDP-u

20. Relativna visina mirovina i zamjenska stopa