1. Suzbijanje organiziranog kriminaliteta
Prof.dr.sc. Davor Derenčinović
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2. NOVI POJAVNI OBLICI KRIMINALITETA
Organizirani kriminalitet
Korupcija
Terorizam
Kibernetički kriminalitet
Ekološki kriminalitet
Krivotvorenje lijekova

3. ODREDNICE ORG. KRIM.
plansko izvršenje kaznenih djela sa svrhom postizanja dobiti ili moći, koja su pojedinačno ili sveukupno vrlo značajna;
u njima na osnovi podjele posla, na dulje ili neodređeno vrijeme sudjeluju više od dva sudionika i to:
koristeći specijalizirane zanatske vještine ili strukture slične poslodavstvenima, ili
primjenjujući nasilje ili druga sredstva zastrašivanja, ili korupciju,
u vezi s politikom, medijima, javnom upravom, pravosuđem ili gospodarstvom.
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

4. GLAVNA OBILJEŽJA ORG. KRIM.
Kriminalno poduzetništvo
Racionalni kriminalitet
Dominacija i kontrola
Paralelizam vlasti
Supstitucija postojećeg sustava
Transnacionalnost
Profesionalizacija
Sofisticiranost metoda – korupcija
Integracija i sinergija
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

5. TIPOVI ORG. KRIM. SKUPINA
Tipovi organiziranih kriminalnih skupina
TRADICIONALNI TIP
PROFESIONALNI TIP
PRILAGODLJIV TIP
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

6. Percepcija građana o borbi protiv org. krim.
“Vlada čini sve u svojoj moći u borbi protiv org. krim.” NE NE NE NE NE NE NE DA DA DA DA DA DA DA

7. PROCES STVARANJA KRIM. ORG.
slaba organiziranost
refiniranje mreže
refiniranje strukture
sofisticiranije operacije
sazrijevanje “poduzeća”
VRIJEME
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

8. Struktura
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

9. Veličina
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

10. Uporaba nasilja
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

11. Etnički ili socijalni identitet
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

12. Broj kriminalnih aktivnosti
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

13. Transnacionalno djelovanje
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

14. Uporaba korupcije
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

15. Politički utjecaj
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

16. Ulaganje u zakonite djelatnosti
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

17. Karibijski “offshore” financirski centri koji podupiru pranje novca

18. Suradnja s ostalim org. krim. skupinama
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

19. Zlouporaba opojnih droga Trgovina oružjem ljudima Krađa umjetnina
Organizirani
kriminalitet
Zlouporaba
opojnih
droga
Trgovina
oružjem
ljudima
Krađa
umjetnina
Krađe
motornih
vozila

20. Dimenzije posljedica org. krim.
izvor:

21. ETIOLOŠKI ASPEKTI ORG. KRIM.
Odnos između org. krim. i “human development indexa” 21

22. ORG. KRIM. I KAZNENO PRAVO
Zločinačka
organizacija
Grupa ljudi
Supočiniteljstvo
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

23. SUPOČINITELJSTVO (čl. 35. st. 3. KZ)
Dvije ili više osoba
Zajednička odluka
Počinjenje kaznenog djela
Sudjelovanje u počinjenju kaznenog djela
Svaki drugi bitan doprinos počinjenju kaznenog djela
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

24. GRUPA LJUDI (čl. 89. st. 22. KZ) Najmanje tri osobe
Povezane radi trajnog ili povremenog činjenja kaz. djela
Svaka od osoba daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

25. ZLOČINAČKA ORG. (čl. 89. st. 23. KZ)
Strukturirano udruženje
Najmanje tri osobe
Postoji tijekom određenog razdoblja (vremenski kontinuitet)
Djeluje sa zajedničkim ciljem počinjenja jednog ili više kaznenih djela
Namjera stjecanja (izravnog ili neizravnog) financijske ili druge materijalne koristi
Ili namjera ostvarivanja i zadržavanja nadzora nad pojeinim gospodarskim ili drugim djelatnostima
Mora se raditi o kaznenim djelima za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje četiri godine ili teža kazna
Kriminalizacija “zločinačkih organizacija” - strateška, generalizacijska i anticipativna funkcija kaznenih djela zločinačkog udruživanja.
Strateška funkcija - They lead law enforcement agencies to focus their investigations on a
whole organization. This achieves a better understanding and in-depth knowledge
of criminal organizations.
Generalizacijska funkcija - They punish the members of a
criminal organization for the general criminal activity of the group (Aleo 2002, 63;
Manacorda 2002b, 269). This function is crucial for targeting the leaders of
criminal organization. Frequently, leaders do not participate directly in the illicit
activities in order to avoid detection and prosecution. This also facilitates law
enforcement agencies in evidence collection. Instead of proving each member’s
implication in a specific crime, it is enough to prove the participation in the
activities of the group.
Anticipativna funkcija, agravacijska funkcija i proceduralna funkcija (npr. primjena posebnih istražnih mjera i tehnika).
U nekim državama (npr. UK) postoji odgovornost za tzv. zavjeru (conspiracy)
The other countries focus on the notion of association, organization or group. This approach corresponds
to the civil law model of the association de malfaiteurs whose archetype was
Articles 265–268 the Criminal Code of France of 1810 (Cedras 1998, 348–350)
(Bulgaria, Cyprus, The Czech Republic, Estonia, Finland, France, Germany, Hungary,
Latvia, Lithuania, the Netherlands, Poland, Portugal, Slovakia, Slovenia,
Spain).
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

26. Dogovor za počinjenje k.d. (čl. 332. KZ)
Dogovor da će se počiniti teže kazneno djelo za za koje se po zakonu može izreći tri godine zatvora ili teža kazna
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

27. Udruživanje za počinjenje k.d. (čl. 333. KZ)
Tko organizira grupu ljudi ili na drugi način povezuje u zajedničko djelovanje tri ili više osoba koja ima za cilj počinjenja kaznenih djela za koje se po zakonu može izreći tri godine zatvora ili teža kazna
Tko organizira zločinačku organizaciju za počinjenje kaznenih djela ili njome upravlja
Pripadnik grupe ljudi
Pripadnik zločinačke organizacije
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

28. Odnos grupe ljudi i zločinačke org.
Grupa ljudi je zločinačka organizacija u malom
Kod grupe ljudi nema strukturiranosti
Kod grupe ljudi postoji povezanost članova, ali nema formalne podjele uloga
Kod grupe ljudi se ne mora raditi o specificiranim kaznenim djelima (financijska korist, ostvarivanje i zadržavanje nadzora nad pojedinim djelatnostima)
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

29. Kaznena djela počinjena u sastavu grupe i/ili zločinačke organizacije
Zlouporaba opojnih droga (čl st. 3. KZ) - više osoba koje su se udružile radi činjenja tih djela, ili je počinitelj toga kaznenog djela organizirao mrežu preprodavatelja ili posrednika
Trgovanje ljudima i ropstvo (čl st. 3. KZ)
Protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice (čl st. 3. KZ)
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

30. Konvencija o suzbijanju transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Narodne novine 14/2002)
Organizirana zločinačka grupa
Inkriminiranje sudjelovanja u organiziranoj zločinačkoj grupi, pranje novca, korupcija
Oduzimanje i privremeno oduzimanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom organiziranog kriminaliteta
Nadležnost
Međunarodna suradnja
Zaštita svjedoka
Pomoć žrtvama
Izobrazba i tehnička pomoć
Prevencija
Konferencija država stranaka
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

31. Organizirana zločinačka grupa
Strukturirana grupa
Tri ili više osoba
Koja postoji tijekom određenog razdoblja
Djeluje s ciljem počinjenja jednog ili više teških kaznenih djela
Izravno ili neizravno stjecanje financijske ili druge materijalne koristi
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

32. Transnacionalnost kaznenog djela
ako je počinjeno u više od jedne države;
ako je počinjeno u jednoj državi, ali se značajan dio njegove pripreme, planiranja, uputa ili kontrole odvijao u drugoj državi;
ako je počinjeno u jednoj državi, ali uključuje organiziranu zločinačku grupu koja se bavi zločinačkim djelovanjem u više od jedne države; ili
ako je počinjeno u jednoj državi, ali ima značajne posljedice u drugoj državi.
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

33. Odgovornost pravnih osoba (čl.10.)
Kaznena, građanska ili upravna
Kažnjavanje pravnih osoba ne utječe na odgovornost fizičkih osoba
Obveza propisivanja sankcija razmjernih težini počinjenog kaznenog djela
Suzbijanje organiziranog kriminaliteta - kriminološki aspekti

34. Korupcija poveznice nisu sinonimi korupcija sredstvo
kriminalne organizacije strukturiranije-više se služe korupcijom (rafinirano sredstvo za postizanje ciljeva)
simbioza “podzemlja” i “nadzemlja”(vlasti)
još opasnije-infiltracija “podzemlja” u “nadzemlje” sistemske korupcije
dovodi do

35. Odrednice korupcije
Korupcija je proces u kojem sudjeluju najmanje dvije osobe
Korupcija je uvijek postupanje s namjerom
Korupcija predstavlja nedopuštenu razmjenu radi ostvarivanja vlastitih probitaka na štetu javnog interesa
Korupcija je kršenje moralne norme
Korupcija je kršenje pravne norme
Korupcija ugrožava temelje demokratskog razvitka, pravnu državu i vladavinu prava

36. Osnovna obilježja korupcije
Postoji u svim društvima i kulturama
Relativizacija korupcije
Iznimna širina zone rizika (viktimizacijske studije)
Velika tzv. “tamna brojka”
Transnacionalizacija korupcije

37. Uzroci korupcije Teorija etiketiranja Funkcionalistička teorija
Teorija anomije
Teorija imitacije
Ostale kriminološke teorije
Korupcija nije moralna slabost pojedinca već posljedica sustavnih slabosti društva

38. Raširenost korupcije u društvu

39. Percipirani uzroci korupcije
I - slabljenje moralnih vrednota i solidarnosti među ljudima
II – posljedice domovinskog rata
III – nizak životni standard većine građana
IV – nepravilnosti u procesu privatizacije
V – slabosti u radu policije i pravosuđa

40. Indeks percepcije korupcije
ocjenjivanje zemalja prema stupnju percepcije raširenosti korupcije među državnim službenicima i političarima
sastavljen od podataka dobivenih iz stručnih ispitivanja vezanih za korupciju koje su provele razne ugledne ustanove
odražava stajališta poslovnih ljudi i analitičara iz cijelog svijeta uključujući stručnjake iz ocjenjivanih zemalja
Transparency International –indeks pk-godišnjim izvješćima- prema indeksu sastavlja ljestvicu država sa skalom od najkorumpiranijih do onih najmanje korumpiranih (bodovi su od 0-najkorumpiranije države do 10-najmanje korumpirane države)

42. Corruption perceptions indeks (2010)

43. Hrvatska kroz godine

44. Međunarodne konvencije protiv korupcije
Konvencija UN protiv korupcije (United Nations Convention against Corruption –UNCAC-2003.)
Konvencija UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (United Nations Convention against Transnational Organized Crime –UNTOC-2000.)
Konvencija OECD-a protiv podmićivanja stranih javnih/državnih dužnosnika/službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama (OECD Convention on the Bribery of Foreign Public Officials in International Business Transactions -OECD Convention-1997.)
Preporuka Vijeća OECD-a u borbi protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama (Revised Recommendation of the Council of the OECD on Combating Bribery in International Business Transactions-1997.)

45. Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Afrika
Konvencija Afričke unije o sprječavanju i borbi protiv korupcije (African Union Convention on Preventing and Combating Corruption -AU Convention-2003.)  
Južno afrički protokol za razvoj društva protiv korupcije (Southern African Development Community Protocol against Corruption -SADC Protocol-2001.)
Protokol ekonomske zajednice zapadno afričkih država o borbi protiv korupcije (Economic Community Of West African States Protocol on the Fight against Corruption -ECOWAS Protocol-2001.)

46. Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Amerika, Azija
Inter-američka konvencija protiv korupcije (Inter-American Convention against Corruption-OAS Convention-1996.)
Azija i Pcifik         
Akcijski plan za Aziju i Pacifik (ADB-OECD Action Plan for Asia-Pacific -Action Plan-2001.)

47. Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Europa
Kaznenopravna konvencija o korupciji Vijeća Europe (Council of Europe Criminal Law Convention-iz 1999.)
Građanskopravna konvencija o korupciji Vijeća Europe (Council of Europe Civil Law Convention-iz 1999.)
Rezolucija (99) Odbora ministara Vijeća Europe: Sporazum o osnivanju grupe država protiv korupcije (Resolution (99) 5 of the Committee of Ministers of the Council of Europe: Agreement Establishing the Group of States against Corruption)

48. Regionalni instrumenti u borbi protiv korupcije-Europa
Rezolucija (97) Odbora ministara Vijeća Europe: Dvanaest vodećih principa u borbi protiv korupcije (Resolution (97) 24 of the Committee of Ministers of the Council of Europe: Twenty Guiding Principles for the Fight against Corruption)
Konvencija EU o zaštiti financijskih interesa zajednice i borbi protiv korupcije s dva Protokola (European Union Convention on the Protection of the Communities' Financial Interests and the Fight against Corruption and two Protocols)
Konvencija EU o borbi protiv korupcije službenika europske zajednice ili službenika država članica (European Union Convention on the Fight against Corruption involving officials of the European Communities or officials of Member States )

49. Korupcija u Hrvatskoj – kritične točke
Javna nabava
Financiranje političkih stranaka
Sukob interesa državnih dužnosnika
Zdravstvo
Lokalna administracija

51. Koruptivna kaznena djela u KZ
Zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (čl. 338.)
Primanje mita (čl. 347.)
Davanje mita (čl. 348.)
Protuzakonito posredovanje (čl. 343.)

52. Formalni kriterij podjele kaznenih djela protiv službene dužnosti
Opća kaznena djela (delicta communia)
Posebna kaznena djela (delicta propria)–prava i neprava službenička kaznena djela ( počinitelja)
prava službenička kaznena djela- svojstvo službene osobe je konstitutivno obilježje temeljnog oblika k.d. (zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlast čl.338. KZ)
neprava službenička kaznena djela- može ih počiniti bilo tko/službena osoba –kvalificirani oblik
Opća /posebna službenička kaznena djela (služba)
opća –k.d. se mogu počiniti u obavljanju bilo koje službe (npr. zlouporaba položaja i ovlasti čl.337. KZ)
posebna-k.d.-mogu se počiniti samo u obavljanju određene službe (navedene u zakonskom opisu-npr. k.d. povrede čuvanja drž. granice-čl.341.KZ)

53. Materijalni kriterij podjele kaznenih djela protiv službene dužnosti
dijele se prema specifičnom užem zaštitnom objektu, u pet skupina:
Kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti (zlouporaba položaja i ovlasti čl.337.KZ; zlouporaba u obavljanju dužnosti državne vlasti čl.338. KZ; protuzakonito posredovanje čl KZ)
Službenička kaznena djela u unutarnjim poslovima (neizvršavanje zapovijedi čl.340. KZ; povreda čuvanja državne granice čl KZ)
Službeničko-imovinska kaznena djela (prijevara u službi čl. 344; pronevjera čl. 345 KZ; neovlaštena uporaba čl KZ i dr.)
Kaznena djela podmićivanja (primanje mita čl.347. KZ ; davanje mita čl KZ)
Ostala kaznena djela protiv službene dužnosti (nesavjestan rad u službi čl. 339.KZ; protuzakonito oslobođenje osobe kojoj je oduzeta sloboda čl.342. KZ; odavanje službene tajne čl KZ)

54. Kazneno djelo primanja mita (članak 347. KZ)
pasivno podmićivanje
formalni kriterij- prava, opća službenička k. djela
materijalni kriterij-k.d. podmićivanja (IV skupina)
pravo (st.1.)/nepravo (st.2.)/naknadno (st.3.) primanje mita
beznačajno djelo –nije moguće (vidi se: nadležnost USKOK-a)
pomaganje –moguće; posrednici
poticanje na primanje mita-moguće/ako osoba sama ne potiče ( k.d. davanja mita)

55. Kazneno djelo primanja mita (članak 347. KZ)
vrijednost dara/koristi-nije od značaja
djelo je dovršeno -samim obećanjem dara ili kakve druge koristi odnosno zahtijevanjem ili primanjem istih-nije potrebno da je službena ili odgovorna osoba uistinu obavila radnju zbog koje je navedeno i tražila/bitna koruptivna namjera/ koruptivni sporazum
formalno k.d.
pokušaj nije moguć
st.4. obvezno oduzimanje dara/ im. koristi (sig. mjera oduzimanja predmeta /posebna mjera oduzimanja imovinske koristi)

56. Pravo pasivno podmićivanje (članak 347.st. 1. KZ)
“Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti….”
Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 89.st. 3 i 5. KZ/ čl. 89. st.7. KZ)
Radnja: zahtijevanje/primanje dara, koristi ili obećanja dara/koristi
da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju bi morala obaviti (da učini ono što ne smije ili ne učini ono što mora)
Kazna: od 1 do 8 godina zatvora

57. Nepravo pasivno podmićivanje (članak 347.st.2. KZ)
“Službena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti….”
Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 89.st. 3 i 5. KZ/ čl. 89. st.7. KZ)
Radnja: zahtijevanje/primanje dara, koristi ili obećanja dara/koristi
da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju ne bi smjela obaviti (da učini ono što mora ili ne učini ono što ne smije)
Kazna: od 6 mjeseci do 5 godina zatvora

58. Naknadno pasivno podmićivanje (članak 347.st. 3. KZ)
“Službena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja odnosno neobavljanja službene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovog članka, a u svezi s njom, zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist…”
Počinitelj: službena/odgovorna osoba (čl. 89.st. 3 i 5. KZ/ čl. 89. st.7. KZ)
Radnja: zahtijevanje/primanje dara, koristi (nema obećanja dara/koristi)
Naknadno-nakon što je službena/druga radnja poduzeta ili nije poduzeta; traži se uzročna veza između postupanja odnosno propuštanja službene ili odgovorne osobe i naknadnog primanja odnosno zahtijevanja mita (dara ili druge koristi)- dokazivanje upitno
Kazna: novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine

59. Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo primanja mita (čl. 347
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo primanja mita (čl.347. KZ) u godini
Za kazneno djela iz članka 347. bilo je:
48 prijava
26 optužba
17 osuda

60. Prijavljene, optužene i osuđene osobe za kazneno djelo primanja mita (čl.347. st. 1. i 2. KZ) od do godine

61. Kazneno djelo davanja mita (članak 348. KZ)
aktivno podmićivanje
formalni kriterij -opće kazneno djelo (nije službeničko k.d., ali jest kazneno djelo protiv službene dužnosti)
materijalni kriterij-k.d. podmićivanja (IV skupina)
pravo (st.1.)/nepravo (st.2.)/(st.3.) obvezno oslobođenje od kazne/ (st.4.) vezan za st.3.-dar ili imov. korist vraćaju se davatelju (u slučaju iz stavka 3.)
beznačajno djelo –nije moguće
pomaganje – nije moguće;posrednici-su počinitelji

62. Kazneno djelo davanja mita (članak 348. KZ)
poticanje na davanje mita-moguće, ako osoba sama ne potiče (primanje mita)
davatelj mita ne mora biti inicijator
vrijednost dara/koristi-nije od značaja
djelo je dovršeno -samim obećanjem dara ili kakve druge koristi odnosno davanjem dara/koristi-nije potrebno da je službena ili odgovorna osoba uistinu obavila radnju zbog koje je navedeno i tražila/ bitna koruptivna namjera/sporazum
formalno k.d.
pokušaj nije moguć

63. Pravo aktivno podmićivanje (članak 348.st.1. KZ)
“Tko službenoj ili odgovornoj osobi dade ili obeća dar ili kakvu drugu korist da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe…”
Počinitelj: bilo tko (k.d. delictum communium) pa i posrednik (pomagatelj)
Radnja: davanje ili obećanje dara/koristi
da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju bi morala obaviti (da učini ono što ne smije ili ne učini ono što mora)
Kazna: od 6 mjeseci do 3 godina zatvora

64. Nepravo aktivno podmićivanje (članak 348.st.2. KZ)
“Tko službenoj ili odgovornoj osobi dade ili obeća dar ili kakvu drugu korist da u granicama svojeg ovlaštenja obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti ili da ne obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili tko posreduje pri takvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe…”
Počinitelj: bilo tko (k.d. delictum communium) pa i posrednik (pomagatelj)
Radnja: davanje ili obećanje dara/koristi
da u granicama svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti /ne obavi službenu ili drugu radnu koju ne bi smjela obaviti (da učini ono što mora ili ne učini ono što ne smije)
Kazna: novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine

65. Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo davanja mita (čl. 348
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo davanja mita (čl.348. KZ) u godini
Za kazneno djela iz članka 348. KZ bilo je:
94 prijava
57 optužba
51 osuda

66. Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo davanja mita (čl. 348. st
Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo davanja mita (čl st. 1 i 2. KZ) od do god.

67. Kazneno djelo protuzakonitog posredovanja (članak 343. KZ)
formalni kriterij -opće kazneno djelo (nije službeničko k.d., ali jest kazneno djelo protiv službene dužnosti)
materijalni kriterij-k.d. zlouporabe položaja i ovlasti (I skupina)
aktivno nepravo (st.1.)/pravo (st.2.)i(st.3.)
pasivno nepravo (st.4.)/pravo (st.5.)
beznačajno djelo-nije moguće (vidi: nadl. USKOK-a)
vrijednost dara/koristi-nije od značaja

68. Kazneno djelo protuzakonitog posredovanja (članak 343. KZ)
djelo je dovršeno (i aktivno i pasivno protuzakonito posredovanje) u pravilu (iznimka st.2.) -samim zahtijevanjem, primanjem ponude ili obećanjem dara ili kakve druge koristi odnosno davanjem, primanjem dara/koristi-nije potrebno da je osoba uistinu posredovala (obavila radnju) zbog koje je navedeno i tražila/ bitna koruptivna namjera/sporazum
formalno k.d.
pokušaj nije moguć

69. Nepravo aktivno protuzakonito posredovanje (članak 343.st.1. KZ)
“Tko zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist, ili tko primi ponudu ili obećanje dara ili kakve druge koristi za sebe ili drugu fizičku ili pravnu osobu da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti…” (da učini nešto što bi ionako morala/ ne učini što ne bi smjela)
Počinitelj: svatko tko koristi svoj službeni ili društveni položaj ili utjecaj (kulturni, politički, sportski, poznanstva)
Kazna: od 6 mjeseci do 3 godine zatvora
Razlika u odnosu na primanje mita: osoba prima dar/korist ili obećanje, kako bi utjecala na neku treću osobu da obavi službenu ili drugu radnju- ta treća osoba ne prima dar ili korist

70. Pravo aktivno protuzakonito posredovanje (članak 343. st.2. KZ)
“Kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se tko iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti.” (da učini što ne bi smjela/ne učini što bi morala)
Počinitelj: bilo tko
Radnja: samo iskorištavanje svojeg položaja (nema primanja dara/koristi)
Djelo je dovršeno: posredovanjem; nije bitno da se službena ili druga radnja učini/ne učini
Kazna:od 6 mjeseci do 3 godine zatvora

71. Pravo aktivno protuzakonito posredovanje (članak 343.st.3. KZ)
“Ako je za posredovanje iz stavka 2. ovog članka počinitelj primio dar ili kakvu drugu korist, ili ako je primio ponudu ili obećanje dara ili kakve druge koristi za sebe ili drugu fizičku ili pravnu osobu, a ne radi se o počinjenju drugog kaznenog djela za koje je propisana teža kazna….” (da učini što ne bi smjela/ne učini što bi morala)
Supsidijarno k.d.-formalna supsidijarnost
Počinitelj: bilo tko
Djelo je dovršeno: primanjem ponude/obećanja dara ili koristi
Kazna: od 1 do 5 godina zatvora

72. Nepravo pasivno protuzakonito posredovanje (članak 343.st.4. KZ)
“Tko drugome ponudi, obeća ili dade dar ili kakvu drugu korist, namijenjenu toj osobi ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi, da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja, posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti…” (učini što bi ionako trebala/ne učini što ne bi smjela)
Počinitelj: bilo tko
Djelo je dovršeno: ponudom, obećanjem, davanjem dara ili koristi
Kazna: od 6 mjeseci do 3 godine

73. Pravo pasivno protuzakonito posredovanje (članak 343. st. 5. KZ )
“Tko drugome ponudi, obeća ili dade dar ili kakvu korist, namijenjenu toj osobi ili drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi, da iskorištavanjem svoga službenog ili društvenog položaja ili utjecaja posreduje da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti…”(učini što se ne bi smjelo/ne učini što bi morao)
Kazna: od 1do 5 godina zatvora
Razlika sa davanjem mita: neka osoba nudi/obećava/daje dar/korist, osobi koja bi trebala posredovati da neka treća osoba učini što ne smjela/ne učini što bi morala-posrednik prima dar/korist ili obećanje istih, ne treća osoba

74. Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo protuzakonitog posredovanja (čl.343. KZ) u 2009. godini
Za kazneno djela iz članka 343.stavak KZ bilo je
11 prijava
1 optužba
0 osuda

75. Kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti (članak 338. KZ)
formalni kriterij -pravo,opće službeničko kazneno djelo
materijalni kriterij-k.d. zlouporabe položaja i ovlasti (I skupina)
delictum proprium-počinitelj smo službena ili odgovorna osoba -u tijelima državne vlasti, jed. lokalne samouprave i uprave, jed. lokaln. samouprave, tijelima koja obavljaju javne ovlasti te u pravnim osobama koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu RH, jed. lok. smouprave i uprave -reducirani pojam službene /odgovorne osobe

76. Kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti (članak 338. KZ)
cilj postupanja: pribavljanje imovinske koristi u svojoj privatnoj djelatnosti ili privatnoj djelatnosti članova svoje obitelji
delikt apstraktnog ugrožavanja (ne traži se da imovinska korist bude ostvarena)-formalno kazneno djelo
način: iskorištavanje položaja ili ovlasti pogodovanjem i natječaju, davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova
situacija sukoba interesa-privatni interesi u sukobu s javnim-Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti

77. Prijave, optužbe i osude za kazneno djelo zlouporabe u obavljanju dužnosti državne vlasti (čl.338. KZ) u godini
Za kaznena djela iz članka 338 KZ, bilo je
2 prijave
5 optužbi
2 osude

78. Sukob interesa
Sukob interesa “je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesima ili kad privatni interes može utjecati na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti”-čl.1.st.2.Zakon o sprječavanju sukoba interesa (dalje: ZSSI)
Ratio legis Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti- sprječavanje situacije da privatni interesi dođu u sukob s javnim interesima te prevencija moguće korupcije odnosno počinjenja kaznenih djela podmićivanja
Pojam dužnosnika (čl.2. ZSSI) drugačiji od pojma službene (čl.89.st.3. i 5. KZ) i odgovorne osobe (čl.89.st.7.KZ)-suci?

79. Odnos sukoba interesa i kaznenih djela podmićivanja
ispreplitanje, ali nisu istovjetni
npr. određena osoba može počiniti kazneno djelo primanja mita (ili neko drugo koruptivno kazneno djelo-zlouporaba u obavljanju dužnosti drž.vlasti-čl.338. KZ), a da se ne nalazi u sukobu interesa; i obrnuto može počiniti sukob interesa, a da istovremeno ne čini kazneno djelo primanja mita

80. Odnos sukoba interesa i kaznenih djela podmićivanja
Ne postupanje protivno ZSSI/počinjenje kaznenog djela podmićivanja
ako osoba koja je zaposlena u javnoj ili državnoj službi i koja primi dar u granicama vrijednosti koji joj Zakon o sprječavanju sukoba interesa dozvoljava (čl.8.), čini kazneno djelo primanja mita ukoliko postupa sa koruptivnom namjernom i namjerava učiniti radnju iz obilježja bića kaznenog djela primanja mita iz članka 347. KZ-a
Postupanje protivno ZSSI/nije počinjeno kazneno djelo podmićivanja
druge strane osoba koja primi dar izvan granica vrijednosti koje kao dopuštenim uzima Zakon o sprječavanju sukoba interesa, može biti u sukobu interesa, a da istovremeno ne čini kazneno djelo primanja mita, jer nema koruptivnu namjeru odnosno nema namjeru na poduzimanje radnji iz članka 347. KZ-a.

81. Terorizam i antiterorizam

82. Antiteroristički mehanizmi

83. Unutarnje kazneno pravo
Kaznena djela s elementima terorizma
Protudržavni i međunarodni terorizam
Uzimanje talaca, ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom
Otmica zrakoplova i ugrožavanje sigurnosti leta zrakoplova itd.
Posebna namjera: naškoditi državi i/ili međunarodnoj organizaciji ili širiti strah među građanima
Terorizam kao simboličko i instrumentalno nasilje

84. Slabosti unutarnjeg kaznenog prava u suzbijanju terorizma
Problem identiteta norme – različite definicije u različitim sustavima
Razlikovanje protudržavnog i međunarodnog terorizma
Jurisdikcija se temelji na načelu teritorijaliteta
U nekim je sustavima terorizam određen široko i kao takav je suprotan načelu zakonitosti (nullum crimen nulla poena sine lege)

85. Anti-terorističke konvencije
Tzv. sektorski pristup
Više od 20 globalnih (UN) i regionalnih konvencija
Ex post facto konvencije – donošenje kao reakcija na pojedine terorističke napade
Otmica zrakoplova, uzimanje talaca, teroristički napadi eksplozivnim napravama itd.
Države se obvezuju kriminalizirati određena ponašanja u svojim nacionalnim zakonodavstvima
Izručenje
Međunarodna pravna pomoć u kaznenim stvarima

86. Slabosti međunarodnih konvencija
Nepostojanje jedinstvene definicije
Problem u vezi definiranja novih kaznenih djela (apologija terorizma, financiranje terorizma itd.)
Zaštita države (isključen je tzv. državni terorizam)
Nepostojanje univerzalne jurisdikcije
Predviđenost tzv. iznimke političkog kaznenog djela (political offence exception – mogućnost da se odbije ekstradicija kad se radi o političkom kaznenom djelu) itd.

87. Suvremeni anti-teroristički mehanizmi

88. Terorizam i ljudska prava
Apsolutna zabrana mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja (tzv. stress and duress techniques) prema osobama osumnjičenim za terorizam
Napuštanje instituta tzv. neprijateljskih boraca (enemy combatants)
Nadležnost sudova opće nadležnosti (civilnih sudova) umjesto vojnih sudova i komisija
Napuštanje prakse tzv. demografskog i rasnog profiliranja
Osiguravanje prava na pošteno suđenje osobama osumnjičenim za terorizam

89. HVALA!