Download presentation
Presentation is loading. Please wait.
1
Kvaliteta skrbi za osobe starije životne dobi
Ana Stavljenić-Rukavina DIU Libertas Sveučilište
2
SADRŽAJ 1. Uvod : kvaliteta i mehanizmi upravljanja kvalitetom u socijalnoj skrbi 2. Standardi kvalitete socijalnih usluga 3. Zdravlje i kvaliteta skrbi u starijoj dobi 4. Pokazatelji kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga 5. Radionica
3
Planiraj - učini - provjeri - djeluj u QI procesu
Stupnjevi QI procesa P-U-P-D Planiraj 1. Što i zašto želimo unaprijediti 2. Trenutno stanje 3. Analiza Učini 4. Mjere za rješavanje problema Provjeri 5. Rezultati Djeluj 6. Standardizacija 7. Planovi za budućnost
4
Radionica TEST ZNANJA ZA PREPOZNAVANJE NASILJA NAD STARIJOM OSOBOM U OBITELJI TEST ZNANJA O STARENJU I STAROSTI TEST – SKALA O ZNAČENJU VAŠEG STAVA O STARIJOJ OSOBI (semantički diferencijal) UPITNIK O PRAĆENJU POKAZATELJA KVALITETE U DOMOVIMA ZA STARIJE ANKETA O IMPLEMENTACIJI STANDARDA I POKAZATELJA KVALITETE U STACIONARNOJ SKRBI ZA OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI
5
Zašto se stavlja težište na kvalitetu skrbi o starijima?
Sve veći broj starijih osoba Promjena demografske strukture u Europi i Hrvatskoj Kvaliteta života starijih osoba Fiziološke promjene ovisne o dobi Socijalne promjene- manje obitelji Višestruke promjene zdravlja Učestala primjena lijekova
7
Troškovi i organizacija dugotrajne skrbi u OECD zemljama
OECD 0,2-3% of GDP, u prosjeku 1,5% Izvor financiranja u javnim ustanovama : porezi, socijalno osiguranje, Institucije-privatne i javne 70% Kućna skrb 30%
8
Prioriteti u financiranju u EC
Strukturni fondovi Socijalni fond Horizon 2020 znanstveni i tehnološki projekti Nove inovativne tehnologije u službi gospodarskog razvoja Nove profesije-poticaj zapošljavanju
9
Da li je politika skrbi za osobe starije dobi samo socijalna kategorija? Ili Multidisciplinarna kategorija koja uključuje također zdravstvo, pravo, ekonomiju, IT i tehnološke znanosti kao i ostale društvene znanosti Koliko je zaposlenih u skrbi za starije osobe?
10
Socijalne usluge Pružaju se najvećim dijelom kroz smještaj u domove socijalne skrbi i kroz druge usluge u zajednici, gdje usluge u domovima prevladavaju; U prosincu godine >30000 osoba bilo je smješteno u državne i privatne domove; U udomiteljske obitelji bilo je smješteno >6.000 osoba; Starije i nemoćne osobe, te osobe s invaliditetom i djeca pripadaju najvećoj skupini korisnika; Standard usluga koje se pružaju nije uvijek optimalan.
11
Problemi Nedovoljna ponuda alternativnog oblika dnevne skrbi koja bi bila učinkovitija i jeftinija od one u domovima; Proces deinstitucionalizacije je spor i ometan nedostatkom alternativnih pružatelja socijalnih usluga i nedostatkom strukturnih poticaja za pronalazak i uporabu tih alternativnih mogućnosti skrbi; Nadzor i kontrola instrumenata za osiguranje kvalitete i poboljšanje kvalitete nisu dovoljno razvijeni; Postavljeni standardi uglavnom su usredotočeni na tehničke aspekte pružanja socijalnih usluga.
12
kvaliteta Pojam kvalitete Kvaliteta skrbi se definira kao stupanj u kojem su usluge, pružene pojedincima i populaciji, povećale željene ishode i u skladu su sa postojećim profesionalnim znanjem. (Institute of Medicine-IOM, 1990) VE vidi kvalitetu kao "Stvaranje politike i struktura koje podupiru razvoj i provedbu "sustava poboljšanja kvalitete", tj. sustava za trajno osiguranje i poboljšanje kvalitete na svim razinama.
13
termini Sustav upravljanja kvalitetom (quality management system): sustav upravljanja koji služi za upravljanje i nadziranje organizacije s obzirom na kvalitetu. Standard kvalitete zahtjev koji se postavlja za određenu uslugu ili proceduru a koji predstavlja najbolju stručnu praksu ili postiže zadovoljstvo korisnika.
14
Indikatori kvalitete Indikatori kvalitete su alati priređeni sa svrhom da potiču poboljšanje kvalitete provedbe skrbi. Indikatori kvalitete nisu direktne mjere za kvalitetu: oni su alat kojim se podržava poboljšanje kvalitete Indikatori kvalitete su vodiči za praćenje, evaluaciju i poboljšanje pruženih usluga. Indikatore se nadalje može koristiti u praćenju trendova ( poboljšanja/pogoršanja),procesa i ishoda u tokom vremena (incidencija) i neposrednog događaja u jednoj vremenskoj točki (prevalencija). Indikatori kvalitete su upozorenja koja pokazuju moguća problematična područja koja treba pažljivo istražiti i evaluirati.
15
termini Planiranje kvalitete (quality planning): dio upravljanja kvalitetom usmjeren na određivanje ciljeva kvalitete i utvrđivanje potrebnih provedbenih procesa te odgovarajućih sredstava za postizanje ciljeva kvalitete. Poboljšanje kvalitete (quality improvement): dio upravljanja kvalitetom usmjeren na povećanje sposobnosti ispunjenja zahtjeva za kvalitetu.
16
Kriteriji za odabir indikatora
Indikator odgovara izabranom području /standardu kvalitete O indikatoru postoji izvor podataka iz literature Dobro je definiran Ima jasnu namjenu Odgovara dionicima Jednostavan je za prikupljanje Pouzdan je i validan Dobar je da se temeljem njega mogu poduzimati mjere poboljšanja Indikator izbjegava nesvrsishodne i nepotrebne postupke
17
Objašnjenje termina Akreditacija/ovlašćivanje (accreditation): postupak kojim ovlašteno tijelo daje formalno priznaje o osposobljenosti neke organizacije ili pojedinca za obavljanje određenih poslova. Certifikacija/Potvrđivanje (certification): postupak kojim treća strana daje pisanu potvrdu da je proizvod, proces ili usluga u skladu s određenim zahtjevima. Nadzor/kontrola kvalitete (quality control): dio upravljanja kvalitetom usmjeren na ispunjenje zahtjeva za kvalitetu Osiguranje kvalitete (quality assurance): dio upravljanja kvalitetom usmjeren na osiguravanje povjerenja da će zahtjevi za kvalitetu biti ispunjeni.
18
Planiraj - učini - provjeri - djeluj u QI procesu
Stupnjevi QI procesa P-U-P-D Planiraj 1. Što i zašto želimo unaprijediti 2. Trenutno stanje 3. Analiza Učini 4. Mjere za rješavanje problema Provjeri 5. Rezultati Djeluj Standardizacija 7. Planovi za budućnost
19
Sustav kvalitete i upravljanje kvalitetom
Pet temeljnih principa: Zadovoljstvo korisnika “Plan-Do-Check-Act” krug kvalitete Upravljanje temeljeno na dokazima Poštivanje ljudskih potreba Kvaliteta u dnevnoj praksi
20
Standardi kvalitete socijalne skrbi u RH
Izrađeni temeljem pilotiranja u 5 ustanova socijalne skrbi i jednoj udruzi, Standardi su osnova za postizanje više kvalitete socijalnih usluga Osiguravaju trajno poboljšanje kvalitete usluga Instrument su za licenciranje pružatelja usluga socijalne skrbi 2009. godine donesena je Odluka o standardima kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi za pružatelje usluga socijalne skrbi Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga / od na temelju Zakona, NN 157/13/ započelo je uvođenje standarda kvalitete socijalnih usluga.
21
Načela Usmjereni prema korisnicima Razumljivi korisniku i obitelji
Dostupni Promoviraju partnerstvo između korisnika i pružatelja usluga Primjereni korisnicima, poštujući pravo na slobodu odlučivanja Efikasni i učinkoviti (najpotrebnije i najkvalitetnije u odnosu na trošak) Usmjereni na rezultate Primjenjivi za sve tipove socijalnih usluga
22
Pregled standarda 15 općih standarda koji se primjenjuju na sve socijalne usluge bez obzira na ciljnu skupinu 5 standarda zapružatelje usluga koji osiguravaju skrb za djecu 5 standarda za pružatelje socijalne skrbi za starije osobe Smjernice za provedbu standarda Pokazatelji kvalitete
23
Rukovođenje i upravljanje
RUKOVOĐENJE :pravilnik UPRAVLJANJE: sustav upravljanja kvalitetom, strateško planiranje, OSIGURAVANJE POTREBNOG OSOBLJA: broj, stručnost, edukacija, komunikacija, sigurnost okoliša radnog mjesta, hitne mjere evakuacije, procjena rizika RAD VOLONTERA, STUDENATA NA PRAKSI I VJEŽBENIKA
24
Okoliš PRISTUPAČNOST OKOLIŠA UVJETI PRILAGOĐENI KORISNICIMA
25
Posebni standardi kvalitete za odrasle osobe
PRIJEM I OTPUST ODNOS PREMA KORISNICIMA USLUGA AUTONOMIJA I SAMOSTALNOST ZDRAVLJE, PREHRANA I DOBROBIT ODRASLIH OSOBA RESTRIKTIVNI POSTUPCI – ODRASLE OSOBE
26
Prijam i otpust Pružatelji usluga planiraju prijam i otpust uz uvažavanje želja korisnika Pokazatelji: Pisane smjernice za postupak prijama i otpusta Podrška kod donošenja odluka Individualni plan skrbi Poštivanje želja korisnika Planiranje prelaska skrbi
27
Autonomija i samostalnost
Samostalne odluke o vlastitim prihodima, slobodnim aktivnostima,održavanje kontakata, mjerama za smanjenje rizika Korisnike se podržava u unapređenju socijalnih, emocionalnih i komunikacijskih vještina te svega što omogućava samostalni život Pokazatelji: Pisane smjernice, izvješća
28
Zdravlje, sigurnost i zaštita
Pružatelji usluga jamče korisnicima usluga, njihovim obiteljima, osoblju i zajednici zaštitu zdravlja i sugurnost primjenjujući pritom metode procjene i kontrole rizika Indikatori: upute za analizu i procjenu rizika evidencija o događajima koji su potencijalni rizik mjere zaštite
29
Zdravlje, prehrana Svaki korisnik ima plan brige o zdravlju i njezi, pristup zdravstvenoj službi Poštivanje privatnosti Evidencija o zdravlju i nezgodama Promocija zdravih navika Mjere za sprečavanje infekcija Prva pomoć, liječenje i davanje lijekova
30
Zdravstveni problemi 79% osoba > 70 imaju najmanje jednu od 7 kroničnih stanja: Artritis Hipertenzija Dijabetes Bolest srca Moždani udar Bolest respiratornog sustava Rak
31
Najučestalije dijagnoze starijih osoba pri otpustu iz bolnice
Otpusne dijagnoze: Bolesti srca Bolest srca i moždani udar Maligne bolesti Pneumonija Bronhitis
32
Osobitosti uzimanja lijekova starijih osoba
80% starijih osoba ima propisan > 1 lijek Veća upotreba lijekova bez recepta i pomoćnih ljekovitih sredstava,nego propisanih lijekova. Veća potrošnja lijekova u izvanbolničkoj skrbi u odnosu na bolničku potrošnju za osobe starije životne dobi
33
Neodgovarajuća farmakoterapija
definicija: “neodgovarajuća farmakoterapija” → veća potencijalna šteta nego korist pacijentu zbog: Nedostatka dokaza da djeluje Veće mogućnosti nuspojava i neželjenog učinka Veće mogućnosti teškog neželjenog učinka Veće mogućnosti interakcija s drugim lijekovima
34
Upute za uzimanje lijekova često ne sadrže upute za doze ovisno o starosti osobe i njegovom funkcionalnom stanju Neženjene reakcije su do 7x češće u dobi godina u usporedbi s godina Evidentiran je porast broja lijekova koji povisuju rizik ozbiljnih interakcija .
35
Neočekivane reakcije na lijekove (ADEs)
definicija: “adverse drug event” →povreda ili bolest koja nastaje kao rezultat upotrebe lijeka Većina se događa u starijih osoba zbog tri moguća uzroka: Porasta broja istovremeno primjenjenih lijekova Promijenjene farmakodinamike (75% gerijatrijskih neželjenih reakcija na lijekove nastaje kod preporučene doze lijeka Istovremeno više različitih bolesti Copyright American College of Physicians
36
Polifarmacija definicija: “polifarmacija” → >5 lijekova
Povećava rizik interakcija lijekova i pojave neželjnih nuspojava Porast troškova liječenja
37
Funkcionalni status Smanjenje funkcionalnih sposobnosti se povećava s dobi Smanjenje funkcionalnih sposobnosti : kronične bolesti Većina nema problema u dnevnom životu 72% dobi 65 – 74 god 53% u dobi god Većina > 85 ima poteškoće 78% !!
38
Funkcionalni status Slabljenje funkcionalnog statusa = (gubitak sposobnosti bazične brige o sebi) Provjera: Premještaj s kreveta na stolicu bez pomoći Samostalna toaleta Samostalno kupanje Samostalno oblačenje Samostalno hranjenje
39
Izvor: NZJZ “Dr. Andrija Štampar”
40
Izvor: NZJZ “Dr. Andrija Štampar”
41
Indikatori općeg zdravstvenog stanja
Izraženo u % Brojnik Nazivnik 1.1. Stanje uhranjenosti Broj korisnika koji su (neželjeno) izgubili više od dva kg u poslijednjih mjesec dana Ukupni broj dana ležanja korisnika u ustanovi u poslijednjih mjesec dana 1.2.Incidencija depresije Broj korisnika koji su u proteklih 6 mjeseci od prijema u ustanovu imali pregled kod doktora zbog simptoma depresije i kojima je postavljena ta dijagnoza. Broj korisnika primljenih u ustanovu u proteklih 6 mjeseci 1.3. Incidencija procjene bolova Broj korisnika koji su primljeni u ustanovu u proteklih 6 mjeseci i koji su bili na pregledu kod doktora zbog intenzivno izražene boli Ukupni broj korisnika primljenih u razdoblju od 6 mjeseci.
42
1.4.Incidencija kognitivnih poremećaja Broj korisnika koji su od proteklog pregleda u roku od 6 mjeseci razvili simptome kognitivnog poremećaja Ukupni broj korisnika u ustanovi na dan pregleda u navedenom razdoblju 1.5.Dijabetes Broj korisnika s dijagnozom dijabetesa koji u šestomjesečnoj kontroli imaju konc. HbA1c < 7% Ukupni broj korisnika s dijagnozom dijabetesa u u ustanovi u razdoblju od tih 6 mjeseci 1.6. Hipertenzija Broj korisnika s dijagnozom hipertenzije i prosječnim RR u tri mjeseca <140/90 Ukupni broj korisnika s hipertenzijom u ustanovi u ta tri mjeseca 1.7. Zadovoljstvo korisnika zdravstvenom skrbi (anketa) Broj korisnika koji su zadovoljni zdravstvenom skrbi u godinu dana Ukupni broj korisnika koji su vratili ispunjenu anketu
43
Farmakoterapija Indikatori farmakoterapije Institucijski smještaj
Indikatori farmakoterapije Institucijski smještaj Brojnik Nazivnik 2.1.Postotak korisnika koji imaju potpunu dokumentaciju : Listu lijekova i potpis odgovornog doktora medicine Broj korisnika koji imaju potpunu dokumentaciju o farmakoterapiji Ukupni broj korisnika koji primaju lijekove 2.2.Postotak korisnika koji primaju 9 i više lijekova Broj korisnika koji primaju 9 i više lijekova na zadnji dan u svakom kvartalu Broj korisnika u ustanovi na poslijednji dan u svakom kvartalu 2.3.Farmakoterapija antikoagulantnim lijekovima (%): profilaksa tromboembolije Broj korisnika koji su na terapiji warfarinom i imaju INR u preporučenom intervalu na dan kontrole. Postoji zapis o promjeni doze Ukupni broj korisnika na terapiji warfarinom na dan kontrole
44
Prevencija rizika Indikatori rizika Brojnik Nazivnik
Indikatori rizika Brojnik Nazivnik 3.1.Procjena rizika pada Broj korisnika kojima je kod prijema i kvartalno procjenjen rizik od pada Ukupni broj korisnika u ustanovi na dane procjene rizika 3.2.Incidencija fraktura kao posljedice pada Broj korisnika s novom frakturom kao posljedicom pada u proteklih tri mjeseca Broj korisnika kojima je registriran pad u ustanovi u protekla tri mjeseca ( bez posljedica) 3.3.Incidencija dekubitusa Broj korisnika koji su razvili jedan ili više dekubitalnih ulkusa u roku od tri mjeseca Ukupni broj dana ležanja korisnika u ustanovi u protekla tri mjeseca
45
3.4. Povrede Broj povreda (prijelom, povreda koja zahtjeva šivanje) koje su nastale kao posljedica nedovoljno sigurnog okruženja korisnika u razdoblju od 6 mjeseci Ukupni broj dana ležanja korisnika u ustanovi u proteklih 6 mjeseci 3.5. Prevalencija inkontinencije Broj korisnika koji su inkontinentni bilo zbog mokraćnog mjehura ili crijeva kod pregleda Ukupni broj korisnika u ustanovi ( isključeni svi komatozni ili kognitivno poremećeni) na dan pregleda. 3.6. Prevalencija urinoinfekcija Broj korisnika koji su od proteklog pregleda do ovog dana imali urinoinfekciju Ukupni broj korisnika u ustanovi u istom razdoblju
46
Socijalni i emocionalni status
Indikatori socijalnog stanja Brojnik Nazivnik 4.1. Socijalni kontakti izraženo u % Broj novih korisnika koji su unutar 4 tjedna odlučili o svojim socijalnim kontaktima u i izvan ustanove, a što je postalo dio plana skrbi u ustanovi Broj novih korisnika primljenih u ustanovu unatrag 6 mjeseci 4.2. Provjera socijalnih kontakata Broj korisnika koji su imali svoje odabrane socijalne kontakte u proteklih 6 mjeseci Broj korisnika koji žive u ustanovi, a koji su bili podobni za socijalne kontakte 4.3.Uloga obitelji i skrbnika Broj korisnika primljenih u ustanovu , a čijim je članovima obitelji /skrbnicima u roku od 4 tjedna ponuđena mogućnost konzultacije s osobljem ustanove o planu skrbi. Ukupni broj korisnika primljenih u razdoblju od 6 mjeseci a koji su ostali u ustanovi najmanje 4 tjedna. 4.4. Iskustvo i zadovoljstvo korisnika Broj korisnika koji su iskazali zadovoljstvo sa skrbi u ustanovi u godišnjoj anketi Ukupni broj korisnika koji su vratili ispunjenu anketu 4.5. Zadovoljstvo osoblja Broj zaposlenih koji su izrazili zadovoljstvo skrbi u anketi Broj zaposlenih koji su vratili ispunjenu anketu
47
Indikator usluga Brojnik Nazivnik 5.1. Izbor obroka hrane Broj novih korisnika koji su unutar 4 tjedna odlučili o svojim obrocima hrane koji su upisani u plan skrbi Broj novih korisnika primljenih u ustanovu unatrag 6 mjeseci 5.2. Rekreacija Broj korisnika koji su odabrali svoje rekreativne aktivnosti kod prijema i koje su upisane u plan skrbi Broj novih korisnika primljenih u ustanovu unatrag poslijednjih 6 mjeseci 5.3. Provjera obroka hrane i rekreacije Broj korisnika koji priimaju odabrane izbore obroka i rekreacije upisane u plan skrbi unatrag 6 mjeseci. Ukupni broj korisnika koji žive u ustanovi unutar poslijednjih 6 mjeseci i koji su podobni za provjeru izbora hrane i rekreacije.
48
Indikator poštivanja privatnosti Brojnik Nazivnik 6.1. Poštivanje privatnosti Broj korisnika koji su u godišnjoj anketi izrazili zadovoljstvo u pogledu poštivanja privatnosti i osobnosti Ukupni broj korisnika koji su vratili ispunjenu anketu 6.2.Osjećaj pripadnosti ustanovi Broj novih korisnika koji su unutar 4 tjedna od prijema razvili osjećaj pripadnosti i odlučili ostati u ustanovi Broj novih korisnika primljenih u ustanovu unatrag 6 mjeseci a koji su ostali najmanje 4 tjedna 6.3.Edukacija zaposlenika (%) Broj novih zaposlenika koji su prošli tečaj trajne edukacije o specifičnostima svog radnog mjesta kod zaposlenja, poštivanju prava korisnika na privatnost i osobnost. Broj novih zaposlenika primljenih u ustanovu unatrag poslijednjih 6 mjeseci 6.4. Etički kodeks Broj zaposlenika koji su godišnjom provjerom znanja o etičkom ponašanju odgovorili pozitivno na 80% pitanja Ukupni boj zaposlenika koji su pristupili provjeri znanja u toku godine dana 6.5.Stav korisnika prema okruženju (%) Broj korisnika koji su se u godišnjoj anketi izjasnili da su zadovoljni s svojom sigurnošću i osiguranjem . Broj korisnika koji su vratili ispunjenu anketu
49
ACOVE Indikatori kvalitete za malnutriciju
ACOVE-3 indikatori su primjenjivi u domovima za starije, kući ili bolničkom smještaju 8 indikatora pokriva 4 područja Indikatori su preporučeni na temelju pregleda literature i zaključaka eksperata. (American Geriatric Society) In October 2007, the American Geriatics Society published a new set of ACOVE indicators referred to as ACOVE-3. These indicators contain IF-THEN-BECAUSE statements. All but one of the ACOVE-3 Quality Indicators for Malnutrition are a product of literature and expert panel consensus, because there are few RCT’s involving malnutrition, and they few that are available are too small or lack quality methodological rigor. 49
50
ACOVE-3 standard Svim se starijim osobama kod svakog posjeta liječniku treba izmjeriti težina i unijeti u medicinski karton. Ako starija osoba gubi 10% od svoje težine tijekom jedne godine ili prije tada se mora unijeti u medicinski karton da je liječnik prepoznao malnutriciju kao potencijalni problem. Weight loss and low BMI have been associated with adverse outcomes in older persons and can be identified by routine assessment. Example: among Alzheimer’s pts followed for up to 6yrs, > 5% wt. loss in any year before death predicted mortality; 22% of Alzheimer’s pts. experienced such wt. loss which is documented in a study published in JAGS 1998. 50
51
ACOVE standard 3: Ako se pojavi gubitak albumina ili hipoalbuminemija < 35g/l potrebno je provesti evaluaciju prehrane i naći uzrok. 4: Hipoalbuminemiju mogu uzrokovati : lijekovi koji mogu smanjiti apetit poput digoksina, fluoksetina,antiholinergika, zatim depresivna stanja i kognitivne promjene. Serum albumin is the “best-studied” serum protein and has prognostic value for subsequent mortality and morbidity in community-swelling older persons. 51
52
ACOVE-3 standard 5: Ako je starija osoba hospitalizirana njezin se nutritivni status treba voditi za vrijeme hospitalizacije uz evaluaciju biokemijskih pokazatelja (albumin, prealbumin, holesterol) koji imaju prognostičko značenje i mogu identificirati rizik od malnutricije i nepoželjni ishod ( produženo trajanje hospitalizacije, mortalitet). 6: Ako starija osoba u bolnici ne može uzimati hranu oralnim putem duže od 72 sata potrebno je uključiti alternativni oblik hranjenja. 52
53
ACOVE-3 standard 7: Hospitalizirane osobe zbog prijeloma kuka koje imaju niski serumski albumin ili su mršave trebaju dobiti nadomjesnu količinu proteina postoperativno a mjerenjem RTC se prati oporavak. 8: U slučaju moždanog udara kod starijih osoba koje imaju disfagiju potrebno je učiniti jejuno ili gastrostomu jer se pokazalo da ta metoda ima bolji ishod. 53
54
GEROS- izračun rizika malnutricije (hrvatski model)
Web servis za izračun nutritivnog rizika NRS (Nutritional Risk Screening 2002) putem GeroS-a (sustav za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalnih sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, neodvojivo povezan s nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH
55
Poboljšanje kvalitete
Strategija za kvalitetu skrbi Implementacija mjera za procjenu kvalitete i monitoring kontinuiranog poboljšanja Poboljšanje ishoda a ne samo infrastrukture
56
Instrument samoprocjene
Ljestvica procjene pokazatelja kvalitete svakog standarda 1= nema usklađenosti 2=minimalna usklađenost 3=Djelomična usklađenost 4= Puna usklađenost
57
Prepreke Nedostatak kulture kvalitete, regulatorni koncept kvalitete
Nedostatak sredstava za podršku poboljšanju kvalitete Tehnološka ograničenja Nedostatak jasnog opredjeljenja za promjene Izostanak nacionalne politike u području skrbi u zajednici
58
u skrbi za starije uz poštivanje :
Suodgovornost zdravstvenih i socijalnih i drugih stručnjaka u skrbi za starije / kreiranje i prihvaćanje gerontoloških dostignuća i znanja koje unapređuju upravljanje i primjenu GERONTOLOŠKIH I GERIJATRIJSKIH PROGRAMA u skrbi za starije uz poštivanje : -ORGANIZACIJSKE I UPRAVLJAČKE HIJERARHIJE -PRINCIPA EVIDENCE BASED MEDICINE GERONTOLOŠKOG HOLISTIČKOG INTERDISCIPLINARNOG PRISTUPA PRAVA starijih PACIJENATA
59
The Framework: Institutionalisation of Performance/Quality Improvement
Policy QD Core values Resources Quality Care QI QM Support Functions Leadership
60
Gdje smo danas ? Gdje želimo biti 2020? Kako to postići?
61
Dipl i postdipl edukacija liderstvo MZ
Biomed istraživanja HTA Indikatori Klinički audit Peer review Inspekcija Smjernice Klinički vodiči Protokoli mjerenje poboljšanje standardi klinički organizacijski Akreditacija certifikacija istraživanje plaćanje Planiranje Peer pressure Dipl i postdipl edukacija liderstvo MZ MZ Profesije Akademska zvanja Manađement
Similar presentations
