1. Lokalna zajednica i škola u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih – primjer Istarske županije –
Valentina Kranželić
- prezentacija doktorske disertacije -
Sastanak koordinatora
Svetvinčenat
4. prosinac 2007.
rad je dio projekta “Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju”, voditeljica prof. dr. sc. Josipa Bašić
, MZOS – ,
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije

2. Sadržaj prezentacije Ideja rada/ciljevi Ključni teorijski koncepti
Metode rada (uzorak, instrumenti, obrada podataka)
Rezultati znanstvenog istraživanja
Rezultati analize epidemioloških podataka
Rezultati analize institucijskih i programskih resursa za prevenciju
Zaključak
Ključni izazovi

3. Ideja rada/Ciljevi institucijski i programski resursi za prevenciju
rizični i zaštitni čimbenici
epidemiološki podaci
djeca i mladi
škola
zajednica
procjena potencijala/snaga škole i zajednice
procjena potreba djece i mladih
pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih

4. 3 područja rada – 3 izvora podataka
Kvaliteta školskog okruženja/kompetentnost i stavovi učitelja rizični i zaštitni čimbenici u školskom okruženju
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
Karakteristike zajednice
rizični i zaštitni čimbenici u zajednici
Znanstveno istraživanje (primjena 6 instrumenata na uzorku učenika od razreda OŠ, njihovih učitelja i roditelja, te građana u zajednici)
Analiza epidemioloških podataka iz sustava obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva
Analiza prikupljenih podataka o institucijskim i programskim resursima za prevenciju

5. Ključni teorijski koncepti
Promicanje pozitivnog razvoja i prevencija rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih
Rizični i zaštitni čimbenici u individualnom kontekstu i u okruženjima (škola i zajednica)
Prevencija u zajednici – modeli organiziranja zajednice za prevenciju rizičnih ponašanja
Partnerstvo škole i zajednice u prevenciji rizičnih ponašanja – na temelju procijenjenih potreba djece i mladih i snaga škole i zajednice za prevenciju

6. Znanstveno istraživanje

7. vrsta uzorka i lokaliteti istraživanja
stratificirani slučajni uzorak
27 osnovnih škola na području:
Labina, Kršana, Svete Nedelje (6 OŠ)
Pazina, Sv.Petra u Šumi, Tinjana (3 OŠ)
Poreča, Višnjana, Vrsara (5 OŠ)
Pule, Medulina, Svetvinčenta (13 OŠ)

8. uzorak ispitanika učenici 4.-8. razreda osnovnih škola
(N1=301, N2=292)
roditelji učenika razreda osnovnih škola
(N=278)
učitelji (razredne i predmetne nastave) osnovnih škola
(N1=301, N2=311)
građani – roditelji djece predškolske dobi, učenika osnovnih i srednjih škola, umirovljenici, ključni ljudi, stipendisti
(N=367)

9. uzorak varijabli Kvaliteta školskog okruženja/
Kompetentnost i stavovi učitelja
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učenike osnovne škole (44 var.)
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učitelje (47 var.)
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za roditelje (48 var.)
(modificirani prema State of Hawai‘i Department of Education, SAD)
Upitnik za učitelje (22 var.)
(modificiran prema Tschannen-Moran, M., Woolfolk Hoy, A., 2001)

10. Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
uzorak varijabli
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
Upitnik za djecu i mlade – CHKS (53 var.)
(California Department of Education, SAD)
Karakteristike zajednice
Upitnik o Vašoj zajednici (50 var.)
(modificiran prema Parent Survey, Texas A&M Univesity, SAD)

11. metode obrade podataka
osnovna statistika
faktorska analiza
analiza varijance i diskriminativna analiza
kanonička korelacijska analiza

12. Rezultati istraživanja

13. ponašanje učenika u školi suradnja škole i roditelja
Kvaliteta školskog okruženja/
kompetentnost i stavovi učitelja
kompetentnost i stavovi
kvaliteta škole
(odnosi i komunikacija, školski program, ciljevi škole i fokusiranost na učenje)
ponašanje učenika u školi
učitelji/poučavanje
učenici
učitelji
zadovoljstvo školom
suradnja škole i roditelja
roditelji

14. Kvaliteta škole rizični i zaštitni čimbenici – područja
kvaliteta školskog okruženja
ponašanja učenika u školi
suradnja škole i obitelji
uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece
učitelji/kompetentnost i stavovi učitelja

15. Kvaliteta škole kvaliteta školskog okruženja
otvorenu komunikaciju u školi, brižne odnose odraslih prema učenicima u školi te uključenost učenika u donošenje odluka u školi najlošije procjenjuju učenici, zatim roditelji, a najbolje učitelji
(Elias i sur.; Brandt, 2003 prema Kress i sur., 2004; Holder, 2001)
ponašanja učenika u školi
učenici procjenjuju ponašanje učenika u školi najlošijim, slijedi procjena roditelja, a učitelji najbolje procjenjuju ponašanja u školi
(Collaborative for Academic, Social and Emotional Learning, 2005; Botvin i sur., 2001; Botvin i sur., 2003)

16. suradnja škole i obitelji
Kvaliteta škole
suradnja škole i obitelji
nedovoljno prilika i mogućnosti za uključivanje roditelja u funkcioniranje škole, razlike u percepciji odgovaranja škole na sugestije i primjedbe – roditelji manje zadovoljni od učitelja
(NCREL, 1996; Mastro i Grenz Jalloh, 2005)
uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece
roditelji redovito razgovaraju s djecom o školi, ali ih daleko manje sudjeluje u aktivnostima vezanima za školu
(Yoshikawa, 1994; Epstein i Sheldon, 2002; Dimmit, 2003; Epstein i Salinas, 2004)

17. kompetentnost i stavovi učitelja
Kvaliteta škole
učitelji
najmanje brige i poštovanja od strane učitelja percipiraju učenici, pružanje dodatne pomoći kada je potrebno najprisutnijim percipiraju učitelji, zatim učenici, a najmanje roditelji
(Novick, 1999; Hanson i Austin, 2003; Kress i sur., 2004)
kompetentnost i stavovi učitelja
visoka samoprocjenjena kompetentnost
veća kompetentnost procijenjena je u području vještina poučavanja, nego u vještinama vođenja razreda
stavovi o presudnom utjecaju obitelji na učenje i ponašanje učenika u školi
(Tschannen-Moran, Woolfolk Hoy, 2001; Poulou. 2005)

18. Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih - područja -
rizična ponašanja
socijalno-emocionalno funkcioniranje
obiteljsko okruženje
školsko okruženje

19. Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
škola
učenici doživljavaju da su nedovoljno uključeni u donošenje odluka u školi i biranje aktivnosti; većina učenika smatra da u školi postoje pozitivna očekivanja od odraslih u školi, ali u manjoj mjeri doživljavaju pozitivnu povratnu informaciju
(Botvin i sur., 2001; Howard i Dryden, 1999; Dryfoos, 1997; Bloomquist, 1996)
rizična ponašanja
eksperimentiranje s alkoholom je najčešće rizično ponašanje, a slijedi ga neopravdano izostajanje iz škole
(Hawkins, 1997; Carlson-Paige i Lantieri, 2005)

20. Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
socijalno-emocionalno funkcioniranje
učenici imaju dobro razvijene vještine traženja pomoći, predani su i ustrajni i imaju pozitivne ciljeve za budućnost
slabije razvijena vještina empatije, razumijevanja osjećaja drugih i suosjećanje s njima
(Chi-Ming,Ggreenberg, Kusche, 2004; Elias i sur., 2003; Payton i sur., 2000, CASEL, 2005)
obiteljsko okruženje
učenici smatraju da roditelji vjeruju u njihov uspjeh, ali manje ih smatra da roditelji vjeruju da daju sve od sebe u onome što rade
malo njih izjavljuje da sudjeluje u donošenju odluka kod kuće
(Harachi, 2000; Sayger, 1996 prema Ferić Šlehan, 2006)

21. Karakteristike zajednice rizični i zaštitni čimbenici - područja -
rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim ponašanjima u zajednici
socijalna kontrola i poštivanje normi
odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja

22. Karakteristike zajednice
rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim ponašanjima u zajednici
(R) grupe mladih koji se okupljaju; mladi koji piju ili se drogiraju; tolerantan stav prema pušenju cigareta kod mladih te povremenom pijenju kod odraslih, prodaja droga
(Hawkins, 1997; Harachi, 2000; Zeldin, 2004 )
(Z) pljačke i napadi na ulici; vandalizam; netolerantni stavovi prema činjenju kaznenih djela kod odraslih i mladih, napuštanju škole i ranom upuštanju u seksualne odnose
(Morley i sur., 2000; Scales, Leffert i Vraa, 2003)

23. Karakteristike zajednice
socijalna kontrola i poštivanje normi
(R) procjena da zajednica nije baš dobro mjesto za odgoj djece, ne-poštivanje zakona o zabrani prodaje alkohola osobama mlađim od 18 godina
(Gardner, Green, Marcus, 1994; Hawkins, 1997; Morley i sur., 2000)
(Z) osjećaj sigurnosti u zajednici
(The Midwest Regional Center for Drug-Free Schools and Communities, 1995; Regional Connell, Gambone i Smith, 2000)
odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja
(R) manji broj građana bi pohađao besplatan preventivni program u zajednici
(Z) građani smatraju da je prevencija rizičnih ponašanja odgovornost svih – obitelji, škole, zajednice; građani smatraju da većina djece treba edukaciju o prevenciji rizičnih ponašanja bez obzira koliko su dobro odgojena
(Gottfredson i Gottfredson, 2001; Tashman i sur., 2000 prema Nabors, Proescher, DeSilva, 2001)

24. Analiza epidemioloških podataka Analiza institucijskih i programskih resursa

25. Prikupljanje i analiza epidemioloških podataka
podaci iz resora obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva na području Istarske županije
prikupljali članovi Tima za epidemiologiju
Izvori
1.   Državni zavod za statistiku
2.   Centri za socijalnu skrb – Labin, Pazin, Poreč i Pula
3.   Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i tehničku kulturu (Osnovne i srednje škole) Istarske županije
4.   Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

26. Rezultati analize Obrazovanje Socijalna skrb
velik broj izostanaka – opravdanih i neopravdanih
pedagoške mjere – nema podataka za koja ponašanja se izriču
uspjeh učenika – pitanje kriterija (prolaznost razreda)
Socijalna skrb
djeca i mladi s poremećajima u ponašanju – broj u porastu (137 djece i 563 maloljetnika g.)
maloljetnici evidentirani zbog ovisnosti (29, g.) i kaznenih djela povezanih s ovisnosti (80, g.)
Zdravstvo
najčešći neurotski, uz stres vezani simptoma i somatomorfni poremećaji
maloljetnice koje su rodile (34) ili izvršile pobačaj (19) u razdoblju g.
u savjetovalište učenici se najčešće javljaju zbog problema mentalnog zdravlja (u koje spadaju i poremećaji ponašanja) – 2502 učenika od g.

27. Institucijski i programski resursi za djecu i mlade
Prikupljali članovi Tima za programe i Tima za evaluaciju
institucijski resursi (po protokolu)
osnovne škole, institucije socijalne skrbi, zdravstvene institucije i ostale institucije u zajednici koje mogu sudjelovati u stvaranju učinkovitog partnerstva škole i zajednice
popisani i opisani programi (po protokolu)
programi prevencije i pozitivnog razvoja - budući da ne postoje programi koji djeluju u području stvaranja ili održavanja partnerstva škole i zajednice, u analizu programa uključeni su oni koji su na bilo koji način povezani sa školom ili se nalaze u školi, a imaju potencijale za ostvarivanja partnerstva u zajednici

28. Rezultati analize – institucijski resursi
nacionalna, regionalna i lokalna razina
po sustavima: uprava i samouprava, socijalna skrb, zdravstvo, odgoj i obrazovanje, mediji i ostalo.
ne postoji niti jedan institucijski resurs koji bi se u području svog djelovanja usmjerio na stvaranje i održavanje partnerstva u zajednici
Povjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti Grada Poreča i Zdravi gradovi (Poreč, Labin) najbliže ciljevima ostvarivanja partnerstva u zajednici

29. Rezultati analize – programski resursi
38 popisanih programa
34 programa djeluje u školi ili zajednici
škola: 16 programa, (3 programa pozitivnog razvoja, 9 preventivnih programa)
zajednica: 17 programa (7 programa pozitivnog razvoja, 5 preventivnih i 4 savjetovališta)
sveobuhvatna strategija na lokalitetu Grada Poreča s programom pod nazivom “Program prevencije ovisnosti djece i mladih za Grad Poreč Zajedno protiv ovisnosti”.

30. Ideja rada/Ciljevi institucijski i programski resursi za prevenciju
rizični i zaštitni čimbenici
epidemiološki podaci
djeca i mladi
škola
zajednica
procjena potencijala/snaga škole i zajednice
procjena potreba djece i mladih
pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih

31. Zaključak I potrebe djece i mladih
procijenjene potrebe djece i mladih u Istarskoj županiji
socijalno-emocionalno učenje u školi
dodatna pomoć i podrška učenicima u riziku za školski neuspjeh
sadržaji u zajednici za korištenje slobodnog vremena i aktivno uključivanje djece i mladih u zajednicu i funkcioniranje škole
prevencijski programi (korištenje alkohola i droga, napuštanje škole, neodgovorno seksualno ponašanje)

32. Zaključak II školsko okruženje
školsko okruženje – smjernice za unaprjeđenje
odnosi i komunikacija učenici-odrasli u školi
stvaranje i održavanje odnosa povjerenja i uvažavanja kao temelja partnerskom odnosu
sigurno i brižno okruženje koje podržava akademsko i socijalno-emocionalno učenje
ugrađivanje socijalno-emocionalnog učenja u kurikulum
vještine poučavanja i vođenja razreda učitelja – edukacije stručnjaka

33. Zaključak II zajednica
zajednica – smjernice za organiziranje prevencije
senzibilizacija građana za potrebe djece i mladih
kampanje prema stavovima građana o rizičnim ponašanjima
zastupanje prevencije u zajednici kroz koaliciju za prevenciju
promicanje suradnje i partnerstva u zajednici kao ključnih elemenata prevencije
razvoj i unaprjeđenje resursa za prevenciju i partnerstva u zajednici

34. Strategije škole za uspostavljanje, razvoj i održavanje partnerstva škole-obitelji-zajednice
stvaranje sigurnog i brižnog okruženja koje podržava akademsko i socijalno-emocionalno učenje
aktivno uključivanje roditelja u akademski i socijalno-emocionalni razvoj djece kroz:
procjenu potreba roditelja i učenika
jačanje roditeljskih vještina
edukaciju učitelja i stručnih suradnika za partnerstvo s roditeljima
aktivno uključivanje roditelja u odlučivanje i aktivnosti u školi
stvaranje odnosa među roditeljima učenika u razredu i školi

35. osiguravanje ljudskih i programskih resursa za programe partnerstva – škola kao inicijator aktivnosti, regionalna i nacionalna razina osigurava potrebne materijalne i formalne resurse, shvaćanje roditelja kao moguće poveznice sa zajednicom
osnivanje tima/koalicije za partnerstvo u školi- okupljanje članova zajednice – ključnih ljudi, stručnjaka, roditelja, učenika – kao članova tima/koalicije za partnerstvo
donošenje zajedničkih ciljeva i strategijskog plana tima/koalicije
definiranje akcijskog plana s opisom doprinosa svakog partnera – preuzimanje odgovornosti potpisivanjem partnerskog ugovora
redovito praćenje implementacije, te evaluacija procesa implementacije i učinaka programa partnerstva škole, obitelji i zajednice
osiguravanje kvalitete i održivosti partnerstva – trajno praćenje i unaprjeđivanje na temelju rezultata evaluacije.

36. Ključni izazovi partnerstvo znanosti i prakse
podrška ključnih ljudi u zajednici/koalicija za prevenciju
istraživanja prevencijskih ulaganja - instrumenti, metodologija, rezultati
epidemiološki podaci – trajno i sustavno praćenje, povezanost resora
resursi – dostupnost, implementacija i evaluacija

37. Hvala na pažnji i suradnji!