1. Učenje na izvorima znanja
Tanja Kolar Janković, prof. i dipl. knjižničarka
Josip Strija, prof. i dipl. knjižničar
Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Virovitičko-podravske županije
Osnovna škola Gradina, 26. travnja godine

2. Ciljevi moraju biti jasno definirani
usmjereni prema učenikovim postignućima, a ne prema nastavnikovim zadaćama
moraju biti mjerljivi

3. Pamtimo… 10 % od onoga što čitamo 20 % od onoga što slušamo
30 % od onoga što vidimo
50 % od onoga što vidimo i čujemo
70 % od onoga što izgovorimo
90 % od onoga što izgovorimo i napravimo

4. Uči(lo) se…
Nekada, u školama koje su bile osmišljene kao institucije koje pružaju obavijesti učenicima, „korisnicima“ (Jensen, 2003), nastava se temeljila dominantno na predavanjima nastavnika, kao primarnom načinu prenošenja znanja (Woodlief, 2007).

5. Uči(l)o se…
U suvremenoj se nastavi napušta verbalizam, a cjelokupan nastavni proces usmjerava prema učeniku, subjektu odgojno-obrazovnog procesa („learner-centered”), uz primjenu različitih metoda poučavanja koje potiču aktivan rad učenika, kritičko i stvaralačko mišljenje, rješavanje problema i upotrebu znanja u novim situacijama
(Yaeger i Marra, 1999).

6. Knjižnica = informacijski centar
„NOVI IZVORI”
novi mediji, internet + stari izvori na novim medijima
„STARI IZVORI” knjižna građa i periodika

7. Knjižnica = multimedijalni centar
ti novi mediji postaju najsuvremeniji izvori znanja i sredstvo za brži, raznovrsniji i učinkovitiji način učenja
nude napredniji način obrade sadržaja, interaktivni pristup obrađenoj građi i nove načine prezentiranja i provjere znanja

8. Izvori znanja
Primarni - autorski radovi; pisana duhovna ostvarenja Sekundarni - upućuju na primarne; donose informacije o primarnim izvorima (bibliografije, katalozi, časopisi sažetaka, kazala…) Tercijarni - informacije nastale obradom primarnih i sekundarnih izvora (bibliografije bibliografija, enciklopedije, biografski i drugi priručnici) – bez podataka o korištenim izvorima

9. Izvori znanja
Konvencionalni (referentna građa) - bibliografski izvori – katalozi, bibliografije, kazala… - faktografski izvori – rječnici, atlasi, enciklopedije… Nekonvencionalni - individualni stručnjaci; javni mediji, teletekst; baze podataka

10. Priručna, referentna zbirka
enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije…
opće i specijalne
+ -
- točnost i pouzdanost
- bibliografija
- uredništvo
- korištenje jedne jedinice po jednom korisniku
- recentnost
- statičnost i nepromjenjivost

11. Sadržaj i „knjižničarski” sadržaj
Lektira (primarni izvor)
Sadržaj - likovi, tema, ideja, radnja, priča, roman, poezija, drama…
„Knjižničarski sadržaj”
- predgovori, pogovori, kritike, recenzije… (sekundarni izvori)
- citiranje svih izvora i samoga djela
- ostali sekundarni izvori (referentna građa)
- korištenje svih izvora znanja, snalaženje, pretraživanje

12. Sadržaj i „knjižničarski” sadržaj
Enciklopedija (sekundarni izvor)
„Knjižničarski sadržaj”
- natuknice, kazalo, sadržaj, dodaci…
- korištenje i citiranje izvora
- snalaženje, pretraživanje, vrjednovanje, korištenje
Sadržaj - natuknice, kazalo, sadržaj, dodaci…

13. novi mediji, internet + stari izvori na novim medijima
„NOVI IZVORI”
novi mediji, internet + stari izvori na novim medijima

14. Novi mediji
OPTIČKI MEDIJI (CD-ROM,CD-R, CD-RW, CD-I DVD-Video, DVD-Audio, DVD-ROM, DVD-R,DVD+R,DVD-RW,DVD+RW…) enciklopedije, rječnici, časopisi, edukacijski programi, učila…
+jednostavna primjena
+ pohrana podataka
+napredniji način obrade podataka
+interaktivni pristup
+novi način prezentiranja i provjere znanja
troše se
uređaji za čitanje
osjetljivost

15. Internet SREDSTVO ZA EDUKACIJU
prikupljanje informacija
pružanje informacija
naučiti prikupiti informacije i upotrijebiti ih
ZNANJE
“golema banka podataka” Dudeney (2001)
"Što je impresivnije od piramida, ljepše od Michelangelova Davida i čovječanstvu važnije od zadivljujućih izuma industrijske revolucije? Za obraćenike postoji samo jedan odgovor: Internet, ta neobuzdana radikalna elektronička komunikacijska mreža koja oblikuje naš svijet." A. Tillyer (1995)

16. Internet SREDSTVO ZA EDUKACIJU
temeljna uloga Interneta - pronalaženje informacija
Danas se mogu pronaći:
e- knjige
cjeloviti znanstveni radovi
rječnici
enciklopedije
maturalni, seminarski, diplomski radovi

17. Karakteristike DOBRE - jednostavna promjena sadržaja i dogradnja,
proširenje knjižničnih zbirki, štednja prostora,
novca i vremena, dostupnost, mogućnost
višestrukog istodobnog korištenja
LOŠE - nestalnost, uredništvo?!, vjerodostojnost?!

18. Alati za pretraživanje
Imenici - mrežne stranice odabiru stručnjaci, organizirani hijerarhijski, pregledavanje preko kategorija, općenita pretraživanja (Yahoo!, About.com, Librarian’s Indeks..)
Tražilice - stranice sakupljaju “pauci”, pretraživanje cjelokupnih tekstova mrežnih stranica, korištenje ključnih riječi, dokumenti nisu svrstani u kategorije, dobre ako točno znamo što nas zanima (Google, Yahoo!, Ask.com)

19. Alati za pretraživanje
Metatražilice - istovremeno pretražuju nekoliko tražilica, ali ne uključuju sve rezultate, nude samo jednostavne tehnike pretraživanja, korisne za uspoređivanje različitih tražilica i dobivanje informacija postoji li na mreži išta o traženoj temi (Dogpile pretražuje Google, Yahoo! i Bing, Search.com….)
Nevidljivi web - različite vrste mrežnih stranica (baze podataka, knjižnični katalozi), sadrži stručne i znanstvene informacije
Postoje i imenici koji vode do nevidljivog weba- kvalitetni jer ih vode stručnjaci

20. Pretraživači izabrati najprimjereniji
uspjeh ovisi o razumijevanju sintakse i obuhvatu pretraživača
procjena kvalitete izvora informacija (autorstvo, kontakt, datum izdavanja, nakladnik, namjena, stav, širina pokrivanja područja, stil, točnost informacije, URL, poveznice)

21. KNJIŽNIČAR i njegova INFORMACIJSKA VJEŠTINA
Učenici
najviše koriste Google
procjena pouzdanosti izvora informacija
brzopletost, nestrpljenje, naivnost, neznanje
potreba za edukacijom
KNJIŽNIČAR i njegova INFORMACIJSKA VJEŠTINA
posrednik informacija

22. Korisne stranice
- nudi prevođenje s i na jezike zemalja članica EU i onih koje će to tek postati. Naročito je praktična integracija u internetski preglednik i trenutna dostupnost sa svake stranice. Prevodi s i na hrvatski jezik.
portal znanstvenih časopisa RH
stranice su namijenjene učenicima srednjih strukovnih škola, ali mogu poslužiti i ostalima koji žele naučiti osnove računalstva.
možete naći primjere gotovih radova, savjete i korisne linkove, prati novosti iz studentskog života u Bosni, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj, mogu se naći cjeloviti tekstovi diplomskih radova iz knjižničarstva koji preko Digitalnog arhiva knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu nisu javno dostupni, uz uvjet razmjene - želiš li čitati, moraš ponuditi nešto svoje.
zbirka književnih djela na hrvatskome jeziku
Hrvatski jezični portal

23. Podučavamo… snalaženje u svim izvorima informacija
opisivanje (citiranje) informacija
rad na različitim izvorima znanja
vrjednovanje izvora
korisne stranice i mrežni izvori

24. Literatura
Jensen, E. Super-nastava, nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb : Educa, 2003.
Mrežna sjedišta – popis poveznica na UDK02 ( )
Sečić, D. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Naklada Benja, 1995.
Štefančić, S. Mjesto novih medija u knjižnici : nositelji informacije i sredstvo obrazovanja. // Zbornik radova / Proljetna škola školskih knjižničara, Novi Vinodolski Zagreb : Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske ; Rijeka : Prva sušačka gimnazija, Str
Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Kriteriji za vrednovanje obrazovnih sadržaja na internetu. // Zbornik radova / Proljetna škola školskih knjižničara, Novi Vinodolski Zagreb : Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske ; Rijeka : Prva sušačka gimnazija, Str
Vučetić, Olga. Internet kao nastavno sredstvo. ( )
Vučina, Željana. Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu. ( )
Woodlief, A. M. Changing the Paradigm : Hypertext and Interactive, Student-Centered Learnin. ( )
Yaeger, P. M., Marra, R. M. Interactive Dynamics: Effects of Student-Centered Activities on Learning. ( )
Znanjem do znanja. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.