1. Strategija industrijske politike u Hrvatskoj
19. rujna 2016.

2. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.

3. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
REPUBLIKA HRVATSKA
Područje:
56,542 km²
Glavni grad:
Zagreb
Stanovništvo:
4.4 millijuna
Službeni jezik:
Hrvatski
Domaća valuta:
Kuna (HRK)

4. Osnovni makroekonomski pokazatelji
Industrijska strategija Republike Hrvatske
Usklađeno s EU zakonodavstvom
Pregovori s EU završeni do sredine 2011.
Pristupanje: 1. srpnja 2013.
Hrvatska je
postala
punopravna
članica u travnju
2009. godine
Hrvatska je bila stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a od siječnja do siječnja godine
Osnovni makroekonomski pokazatelji
INDIKATOR
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
BDP po stanovniku, €
10,856
10,181
10,191
10,453
10,300
10,213
10,129
10,364
Rast BDP-a, %
2.1
-7.4
-1.7
-0.3
-2.2
-0.9
-0.4
1,6
Stopa nezaposlenosti%
8.6
9.2
11.7
13.7
16.0
17.3
17.0
16,3
Stopa inflacije, %
6.1
2.4
1.1
2.3
3.4
2.2
-0.2
-0,5
Izvoz roba i usluga, % BDP-a
38.5
34.5
37.8
40.5
41.7
43.0
46.2 50
FDI, milijarde €
3.6
1.0
0.7
2.9
0,5
Bruto mjesečna plaća, €
1,030
1,056
1,040
1,035
1,044
1,038
1,031
Tečaj HRK/EUR
7.32
7.30
7.38
7.53
7.54
7.63
7.66
7.50

5. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.

6. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
FDI – 29.8 MILIJARDI € (1993 – I-III / 2016*)
FDI po sektoru
FDI po zemljama

7. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Industrijski sektori

8. Ključni problemi hrvatske industrije:
Industrijska strategija Republike Hrvatske
Ključni problemi hrvatske industrije:
institucionalno okruženje: neefikasan javni sektor (državna administracija), pravna nesigurnost, korupcija, visoko i složeno porezno opterećenje, administrativne procedure i nerazumljivi propisi,
nisku razinu inozemnih izravnih ulaganja u industriju,
nisku razinu udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnoj radnoj snazi,
nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj (niska razina inovativne sposobnosti),
nisku razinu produktivnosti rada,
otežan pristup tržištima kapitala i visoku cijenu kapitala,
nisku razinu tehnološke opremljenosti,
(ne)usklađenost obrazovnog sustava i potreba industrije.

9. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Ključne industrijske poddjelatnosti i djelatnosti
Ključne industrijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj su:
C 21: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka,
C 26: proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda,
C 25: proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
J 62: računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT),
C 27: proizvodnja električne opreme,
C 28: proizvodnja strojeva i uređaja,
C 10: proizvodnja prehrambenih proizvoda,
C 31: proizvodnja namještaja.

10. Glavni strateški cilj:
Industrijska strategija Republike Hrvatske
Strateški ciljevi – hrvatska industrija u 2020.
Istraživanje i razvoj
Dizajn
Logistika nabave
Proizvodnja
Logistika distribucije
Marketing
Postprodajne usluge
Dodana ekonomska vrijednost
Bazna cijena
Pred-proizvodne
nematerijalne
Proizvodne
materijalne
Post-proizvodne
Aktivnosti koje dodaju vrijednost
Glavni strateški cilj:
Repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.

11. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Strateški ciljevi – hrvatska industrija u 2020.
Izvedeni strateški ciljevi:
Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%
Rast broja novozaposlenih za do kraja godine, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih
Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju
Povećanje izvoza u razdoblju za 30% i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti

12. Stvaranje stabilnog investicijskog okruženja
Industrijska strategija Republike Hrvatske
Prioritetna područja
Stvaranje stabilnog investicijskog okruženja
Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava
Povećanje efikasnosti javne uprave i administracije
Razvoj tržišta kapitala (alternativnih izvora financiranja)

13. Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020. u 2016. godini

14. tradicionalni pristup
NOVA FILOZOFIJA I PRISTUP
tradicionalni pristup
određeni postotak umanjenja poreza ako se uloži određeni iznos kapitala
država nije partner investitoru
država ne snosi nikakav rizik
sve zemlje imaju vrlo slične poticaje
država ne sluša i nije aktivno uključena u rješavanje primjedbi
MODERNI PRISTUP
država je partner i poduzetnik
stavlja se u „cipele” poduzetnika
brine se za njegovu investiciju
kroz osobni kontakt ga vodi kroz šumu birokracije
država snosi dio rizika, odnosno „dijeli” dio dobiti (poreza) s poduzetnicima

15. Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.

16. Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.
13 horizontalnih grupa aktivnosti koje uključuju više podaktivnosti:
H1. Aktivnosti osiguravanja stabilnih i nepromjenjivih uvjeta poslovanja
H2. Omogućavanje sustava „dogovaranja“ investicijskih uvjeta
H3. Aktivnosti poticanja zapošljavanja
H4. Aktivnosti zadržavanja najtalentiranijih ljudskih resursa u zemlji
H5. Akt. potpore kap. ulaganja radi zadržavanja zaposlenih
H6. Aktivnosti poticanja korištenja izuma i autorskih djela u Republici Hrvatskoj
H7. Osnivanje Fonda za industrijski razvoj ili ustrojavanje posebne ustrojstvene jedinice u sklopu Agencije za investicije i konkurentnost
H8. Aktivnosti promicanja zanimanja na kojima se zasniva „zelena ekonomija“
H9. Aktivnost izrade baze podataka te stvaranje mogućnosti financiranja projekata iz područja tehnologije i inovacija koji nisu uspjeli pronaći sredstva za financiranje razvoja
H10. Osnivanje Fonda rizičnog kapitala za industriju
H11. Aktivnosti poticanja uvođenja posebnih programa financiranja (osiguranja) izvoza od strane Hrvatske banke za obnovu i razvitak
H12. Aktivnosti reorganizacije rada Ministarstva gospodarstva
H13. Aktivnosti izrade službenih dokumenata

17. Operativni plan provedbe Industrijske strategije u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.

18. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije –
usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije
1. INDEKS OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE (2008.=100)
godina
2008.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
planirano
100,0
83,5
84,3
86,1
88,7
92,2
95,9
100,7
ostvareno
81,9
85,0

19. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije –
usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije
2. STOPE PROMJENA OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U ODNOSU NA PREDHODNU GODINU (%)
godina
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
planirano 1% 2% 3% 4% 5%
ostvareno
3,1
3,5

20. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije –
usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije
3. KRETANJE INDEKS OBUJMA GRAĐEVINSKI RADOVA (2008.=100)
godina
2008.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
planirani indeks
100
88,9
stvarni indeks
56,5
56,1

21. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije –
usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije
4. BRUTO DODANA VRIJEDNOST (000 HRK)
godina
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
planirano (mil kn.)
68.763
71.480
76.983
86.476
ostvareno (mil. kn)
58.648
60.644

22. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Ostvarenje odabranih pokazatelja industrije –
usporedba sa realnim scenarijem Industrijske strategije
5. BROJ NOVOZAPOSLENIH
godina
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
planirano
2.209
2.992
6.098
10.604
16.005
20.132
27.579
ostvareno
-994
1.247

23. Potpore Opravdani troškovi
Poticanje ulaganja u Republiku Hrvatsku
Prihvatljivi sektori i troškovi
Proizvodne aktivnosti
Tehnološki centri
Podrška strateškim poslovnim aktivnostima
Turizam (hoteli i odmarališta s 4 plus zvjezdice, sportski i zdravstveni centri, itd.)
Sektori
Porezne potpore
Potpore za zapošljavanje i obrazovanje
Potpore za modernizaciju tehnologije i aktivnosti istraživanja i razvoja
Potpore za početne i kapitalne troškove investicijskog projekta
Potpore za radno intenzivne investicijske projekte
Potpore
Oprema i strojevi i nematerijalna imovina: patenti, licence, know-how, ili
2 godišnje bruto plaće
Opravdani troškovi

24. Poticanje ulaganja u Republiku Hrvatsku
Minimalna investicija: €
Potpore
Porezne potpore
0% - 10% stopa poreza na dobit
Potpore za zapošljavanje
€3,000 – €18,000 po zaposleniku
Potpore za inovacije i razvoj
20% prihvatljivih troškova za kupnju opreme / strojeva
do 0,5 milijuna €
Potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja
bespovratna sredstva u visini od 20% opravdanih troškova (do 1 milijun €)
potpore za ulaganja obračunavaju se na pojedinačnoj osnovi.

25. Poticanje ulaganja u Republiku Hrvatsku
Strateški investicijski projekti
Privatni, javni i javno-privatni investicijski projekti
Sektori
Ekonomija, energija, turizam, promet, infrastruktura, elektroničke komunikacije, poštanske usluge, zaštita okoliša, komunalne usluge, poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, sustav zdravstvene skrbi, kulture, znanosti, obrana, sudstvo, tehnologija i obrazovanje
Glavni kriteriji:
minimalna vrijednost ulaganja:
 ≥ 20 milijuna EUR
 ≥ 10 milijuna EUR (ako se sufinanciraju iz fondova i programa Europske unije)
≥ 2,7milijuna EUR (za područja od posebne državne skrbi)
Značajna zaposlenost
Razvoj / unapređenje standarda proizvodnje roba i usluga
Introduction and development of new technologies
Pozitivan učinak na gospodarske aktivnosti i stvaranje dodatne vrijednosti
Doprinos konkurentnosti gospodarstva, održivom razvoju i zaštiti okoliša
Sukladno obvezama preuzetim međunarodnim ugovorima i strateškim dokumentima Europske unije i Republike Hrvatske

26. Investicijska klima

27. Investicijska klima
Prema trenutnom izvješću Doing Business Svjetske banke (2015.), Hrvatska se nalazi na 40. mjestu od 189 zemalja.

28. IZDAVANJE GRAĐEVINSKIH DOZVOLA
Investicijska klima
IZDAVANJE GRAĐEVINSKIH DOZVOLA
Tvornica za preradu stakla - Press stakla SA dan
Hotel Valamar President dana
Tvornica za kožne proizvode - Wollsdorf dijelovi d.o.o dana
WC higijena, tepisi, radna odjeća and tekstil - Cws-Boco d.o.o dana
Industrijska postrojenja za proizvodnju energetskih pločica-Atlantic Multipower d.o.o dana

29. Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije

30. Ukupan iznos sredstva namijenjen za provedbu programa:
Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije
Ukupan iznos sredstava i korisnici
Ukupan iznos sredstva namijenjen za provedbu programa:
40 milijuna kuna
Mali poduzetnici koji su na dan minimalno zapošljavali 40 radnika
Srednji poduzetnici
Veliki poduzetnici

31. Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije
Prihvatljivi prijavitelji
poduzetnici koji su registrirani za obavljanje gospodarske djelatnosti najmanje dvije godine prije dana predaje zahtjeva
poduzetnici koji, kao i njihova povezana društva, nemaju neizvršenih obveza prema zaposlenicima, javnim davanjima kao ni obveza temeljem ranije dodijeljenih potpora
poduzetnici koji su uz provedbu investicije u stanju zadržati ili povećati broj zaposlenih

32. Mali i srednji poduzetnici: 35% prihvatljivih troškova
Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije
Intenzitet, visina potpore i mjerljivi ciljevi
Intenzitet potpore:
Mali i srednji poduzetnici: 35% prihvatljivih troškova
Veliki poduzetnici: 25% prihvatljivih troškova
Maksimalna visina potpore po prijavitelju: 1.5 milijuna kuna
Mjerljivi ciljevi programa su:
Rast broja zaposlenih
Rast prihoda
Rast vrijednosti izvoza

33. Vrijednosni parametri
Program dodjele državne potpore za ulaganje u proizvodne tehnologije
Način vrednovanje projekata
Vrijednosni parametri
Vrijednost za novac koju projekt nudi:
doprinos projekta povećanju broja zaposlenih,
povećanju prihoda od prodaje i
povećanju vrijednosti izvoza.
Financijska održivost projekta
Provedbeni kapaciteti prijavitelja:
Stručnost i kapaciteti prijavitelja,
Financijski kapaciteti prijavitelja
Dizajn i zrelost projekta
Identifikacija i formulacija projekta,
Izvedivost plana provedbe projekta
Rizičnost projekta
Analiza opcija
Horizontalna pitanja
Doprinos projekta rješavanju specifičnih razvojnih problema na lokaciji provedbe

34. Brodogradnja u Republici Hrvatskoj

35. dio je industrijskog nasljeđa RH
Brodogradnja u Republici Hrvatskoj
Industrijski sektor
dio je industrijskog nasljeđa RH
udio ovog sektora u BDP-u iznosi oko 1,4%
udio u hrvatskom robnom izvozu posljednjih nekoliko godina iznosi preko 15%
hrvatska brodograđevna industrija u četiri najveća brodogradilišta zapošljava otprilike djelatnika
udio proizvoda i usluga proizvedenih u Hrvatskoj u izgrađenom brodu kreće se na razini između 50-65%

36. Brodogradnja u Republici Hrvatskoj
Multiplikatorski učinak
Multiplikatorski činitelj brodogradnje utvrđen je prema posljednjim procjenama s vrijednošću od 2,83
Uz izravno zaposlene, brodogradilišta osiguravaju zaposlenost za još oko 3000 – kooperanata, dok je za brodogradnju vezano još preko 1500 trgovačkih društava (proizvođača brodske opreme, različitih materijala i usluga) putem kojih je za brodogradnju vezano još preko zaposlenih
Značaj brodograđevne industrije, osobito na području zapošljavanja, za Hrvatsku je iznimno velik.

37. Brodogradnja u Republici Hrvatskoj
Brodogradilišta
Od četiri velika brodogradilišta dva (Uljanik, Pula, Brodograđevna industrija i 3. Maj d.d., Rijeka) su smještena na sjevernom Jadranu (Istra i Primorje), a dva (Brodosplit, Split, Brodotrogir, Trogir) na južnom
3. MAJ brodogradilište d.d.

38. Brodogradnja u Republici Hrvatskoj
Planovi i daljnje aktivnosti u provedbi procesa restrukturiranja
Hrvatska namjerava očuvati svoju brodograđevnu industriju polazeći od znanja, iskustva, tradicije u proizvodnji brodova, svoje pomorske orijentacije, značaja koji ova industrija ima u odnosu na osiguranje zaposlenosti i učinka na ostatak gospodarstva
Brodotrogir d.d.

39. Brodogradnja u Republici Hrvatskoj
Planovi i daljnje aktivnosti u provedbi procesa restrukturiranja
Vlada je privatizirala brodogradilišta u većinskom državnom vlasništvu i to: Uljanik brodogradlište d.d., Brodograđevnu industriju Brodosplit d.d., Brodotrogir d.d i Brodograđevnu industriju 3 MAJ d.d. Od navedenih brodogradilišta posljednja tri se nalaze u procesu restrukturiranja.
Brodograđevna industrija Split d.d.

40. Ministarstvo gospodarstva
Sektor za industriju i investicije
Robert Blažinović, načelnik