1. EU Zakonodavstvo i nacionalno zakonodavstvo na području kemikaliJA
Marijana Marinović, dipl.ing.univ.spec.oecol.

2. OSNOVNO O REACH-u

3. REACH Registartion = (registracija) Evaluation = (evaluacija)
Autorisation = (autorizacija)
Restriction of Chemicals = (ograničavanje kemikalija)

4. ZNAČENJE POJMOVA REACH UREDBE
Registracija - obveza proizvođača/uvoznika u EU da prikupi podatke o tvarima koje stavlja na tržište, u količini ≥1t/god (izradi dosje za registraciju); dostavi u ECHA-u tj. registrira kemikaliju pri ECHA-i
Evaluacija - predmet evaluacije je dokumentacija za registraciju (ECHA provjerava kvalitetu podataka)
Autorizacija - odnosi se na tvari vrlo visokog rizika (SVHC) koje podliježu posebnoj odgovarajućoj kontroli
Ograničavanje - proizvodnja, stavljanje u promet i uporaba tvari visokog rizika, podvrgavaju se potpunim ili djelomičnim zabranama ili drugim ograničenjima na osnovi procjene rizika

5. Ključni elemeni REACH-a
REGISTRACIJA – tvari pri ECHA-i
EVALUACIJA – dosjei tvari (ispitivanja)
UPRAVLJANJE RIZIKOM
AUTORIZACIJA
tvari vrlo visokog rizika
HARMONIZIRANA KLASIFIKACIJA
RESTRIKCIJA

6. REACH UREDBA REACH Uredba – predstavlja pravni okvir EU za kemikalije
Uredba (EZ) br. 1907/2006. Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija
Stupila je na snagu 1. lipnja 2007.
Zamjenjuje mnogobrojne dosadašnje uredbe i regulative na području kemikalija
Uredbom REACH osnovana je i Europska agencija za kemikalije (European Chemicals Agency - ECHA) koja ima središnju ulogu u koordinaciji i provedbi
2008. Hrvatski Sabor je donio Zakon o provedbi (NN 53/08).
Danom pristupanja RH u EU Uredba je stupila na snagu

7. ŠTO JE DOVELO DO REACH UREDBE ?
Niz problema vezanih uz provedbu zakonodavstva EU na području kemikalija
Razlike u propisima država članica
Zapreke u funkcioniranju unutarnjeg tržišta EU
Premalo informacija o kemikalijama na tržištu
Zabrinutost javnosti zbog utjecaja kemikalija na zdravlje ljudi i okoliš

8. REACH Uredbom se prenosi odgovornost na industriju, da upravlja rizicima koje nose kemikalije i daje sigurnosne informacije o njima
Poziva na progresivnu zamjenu najopasnijih kemikalija
Cilj Uredbe da se do proizvodnja i uporaba kemikalija odvija u smjeru da značajni štetni učinci na zdravlje ljudi i okoliš budu svedeni na minimum

9. Osnovni ciljevi su joj:
Glavni razlog za nastanak Uredbe je veliki broj tvari (kemikalija)proizveden i stavljen na tržište EU, (u velikim količinama), a nedovoljna informiranost o opasnostima koje predstavljaju po ljudsko zdravlje i okoliš
Osnovni ciljevi su joj:
poboljšati zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša od rizika koji mogu predstavljati kemikalije
poticanje razvoja alternativnih metoda ocjenjivanja opasnosti tvari
povećati konkurentnost kemijske industrije u EU, kao ključnog sektora za gospodarstvo EU,
osigurati slobodan protok tvari i smjesa na unutarnjem tržištu EU, zaštita tržišta EU

10. Prije stavljanja kemikalija na tržište moraju se ustanoviti svojstva svake pojedine tvari:
Fizikalno-kemijska svojstva: zapaljivost, eksplozivnost,oksidativnost itd.
Toksikološka svojstva: akutna i kronična toksičnost, karcinogenost, mutagenost, reprotoksičnost, nagrizanje nadraživanje, stvaranje preosjetljivosti itd.
Ekotoksikološka svojstva: otrovnost za organizme koji žive u vodi, opasnost za ozonski sloj itd.

11. DEFINICIJE
TVAR - kemijski element i njegovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke koji su nužni za održavanje stabilnosti, te nečistoće, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinoga sastava.
PRIPRAVAK - ako se dvije ili više tvari pomiješaju koristi se izraz "pripravak“ ili „smjesa”
PROIZVOD – je svaki predmet kojem je dan specifični oblik, površina ili izgled tako da se može koristiti za specifičnu uporabu (npr. proizvedena roba kao automobili, tekstil, elektronski čipovi).

12. PROIZVOĐAČ je fizička ili pravna osoba na prostoru EU koja proizvodi tvar unutar EU;
PROIZVODNJA je proizvodnja ili ekstrakcija tvari u prirodnom stanju;
UVOZ je fizičko uvođenje u EU;
UVOZNIK je fizička ili pravna osoba u EU koja je odgovorna za uvoz;
DALJNJI KORISNIK je fizička ili pravna osoba u EU, osim proizvođača i uvoznika, koja koristi tvari pojedinačno ili u pripravku u okviru svoje industrijske ili profesionalne djelatnosti.
DISTRIBUTER je fizička ili pravna osobau EU, uključujući trgovca na malo, koja isključivo skladišti i stavlja na tržište tvar pojedinačno ili u pripravku;

13. DOBAVLJAČ tvari ili pripravka je proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer koji stavlja na tržište tvar pojedinačno ili u pripravku
PRIMATELJ tvari ili pripravka je daljnji korisnik ili distributer kojemu se isporučuje tvar odnosno pripravak;
SUBJEKTI U LANCU OPSKRBE su svi proizvođači i/ili uvoznici i/ili daljnji korisnici u lancu opskrbe;

14. GLAVNe ULOGE U REACH-u TVARI UVOZnici KEMIKALIJA U EU
PROIZVOĐAČI
TVARI
UVOZnici KEMIKALIJA U EU
DALJNJI KORISNICI - formulatori smjesa, proizvođači proizvoda, koriste kemikalije, bave se pretakanjem i punjenjem
DISTRIBUTERI

15. OBVEZE PREMA REACH-u
REACH zahtjeva od proizvođača ili uvoznika da registrira kemijske tvari u ECHA-i
zahtjeva osiguravanje podataka o tim tvarima
propisuje: sadržaj potrebne dokumentacije za registraciju - ovisan je o količini tvari koja se stavlja na tržište Europske unije
propisuje obveze svih sudionika u lancu
daje „okvir” za razmjenu informacija od proizvođača / uvoznika tvari

16. Podaci za registraciju
identifikacija (registracija tvari pri ECHA-i):
Identifikacija tvari i svojstava tvari: sva fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva predviđena REACH sustavom, a ovisna o godišnjim količinama kemikalije
Predviđanja izloženosti ljudi i okoliša tvari prilikom njene predviđene primjene
Planiranja godišnjih količina proizvodnje tvari
Prijedloga razvrstavanja i obilježavanja tvari
Izrada Sigurnosno-tehničkog lista
Prethodne procjene rizika kod namjeravanog korištenja
Prijedloga mjera za sigurno gospodarenje tvarima
Proizvođača tvari u RH manji broj

17. DALJNI KORISNICI
daljnji korisnici koriste tvari pojedinačno ili u pripravku u okviru svoje djelatnosti
formulatori pripravaka, proizvođači proizvoda, pružatelji različitih usluga koji koriste kemikalije, osobe koje se bave pretakanjem, punjenjem i sl.
Sukladno REACH-u, daljnji korisnici ne smiju stavljati u promet ili koristiti tvari koje nisu registrirane u skladu s REACH-om
DALJNJI KORISNICI veći dio kemijske industrije RH

18. Glavne obveze daljnjih korisnika
poštivati upute iz STL-a i Scenarija izloženosti
obavijestiti dobavljača o mogućim štetnim utjecajima tvari ili pripravaka te da preporučene mjere upravljanja rizicima nisu adekvatne
provjeriti da li im odgovara uporaba koja je navedena u namjeni STL Točka 1. i Scenariju izloženosti – ako nije, ne smiju koristiti tvar
biti sigurni da je dobavljač upoznat s uredbom REACH i da je uskladio svoju djelatnost s odredbama (potvrda)
osigurati potrebne informacije korisnicima (potrošačima)
ne smiju stavljati u promet tvari koje nisu registrirane u skladu s Uredbom REACH

19. PREDREGISTRACIJA TVARI

20. PREDREGISTRACIJA
Predregistracija je postupak prijavljivanja tvari za registraciju
Do isteka roka za registraciju predregistrirane tvari se mogu nalaziti na tržištu EU
Tvari koje nisu predregistrirane ne mogu se nalaziti na tržištu EU
Postupak predregistracije je jednostavan, potrebni su osnovni podaci, besplatan je, olakšava kasniju registraciju tvari

21. Na stranicama ECHA-e moguće je pratiti tko je sve predregistrirao istu tvar
2009.g. ECHA je objavila popis svih predregistriranih tvari na svojim web-stranicama
Proizvođači i uvoznici u EU mogu će putem organiziranog Foruma za razmjenu informacija (SIEF) komunicirati s drugima koji su predregistrirali istu tvar:
zajednička registracija i sukorištenje postojećih podataka, smanjenje nepotrebnih dodatnih testiranja i
smanjeni troškovi postupka registracije

22. 1.6.2008.-1.12.2008. predregistracija u EU
Rok je istekao
Tvrtke u RH posebni predregistracijski period koji započinje s 1. srpnjem 2013., danom pristupanja, i završava 01. siječnja 2014.
postoji mogućnost kasne predregistracije do 31. svibnja 2017.

24. ROKOVI ZA REGISTRACIJU
REGISTRACIJA TVARI

25. TKO TREBA REGISTRIRATI?
Proizvođač odnosno uvoznik tvari pojedinačno ili u jednom ili više pripravaka u količinama od ≥1 t godišnje dužan je obaviti registraciju pri ECHA-i
obvezan je obaviti registraciju za sve tvari sadržane u proizvodima ako:

26. ROKOVI ZA REGISTRACIJU
Prema Pristupnom ugovoru RH sa EU, datumi krajnjih rokova registracije jesu 12 mjeseci nakon pristupanja uniji.
Krajnji rokovi za registraciju za tvrtki sa sjedištem u Republici Hrvatskoj su slijedeći:

27. KRAJNJI ROK ZA REGISTRACIJU
VRSTA TVARI
KRAJNJI ROK ZA REGISTRACIJU
Tvari u postupnom uvođenju razvr. kao karc., mut. ili reprotok., kat.1. ili 2.(dir. 67/548/EEZ) proizvedene/uvezene u god. kol. ≥1 tone
Tvari u postupnom uvođenju razvr. kao N,R:50/53 (dir. 67/548/EEZ) proizvedene/uvezene u god. kol. od ≥100 tona
Tvari u postupnom uvođenju proizvedene/uvezene u god. kol. ≥1 000 tona
1. srpanj 2014.
Tvari u postupnom uvođenju proizvedene/uvezene u god. kol. od ≥100 tona
Tvari u postupnom uvođenju proizvedene/uvezene u god. kol. od ≥1 tone
31. svibanj 2018.

28. Registrirane tvari

29. Pretraživanje registriranih tvari

32. SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST SUKLADAN REACH UREDBI

33. Sigurnosno-tehnički list
Datum:
Izdanje:
1. Identifikacija tvari ili pripravka
1.1. Broj registracije
1.2. Uporaba tvari/pripravka:
1.3. Odgovorna osoba za STL
Identifikacija opasnosti:
Podaci o sastojcima:
REACH Uredba propisuje sadržaj Sigurnosno-tehničkog lista:
16 odjeljaka

34. Sadržaj STL-a U odjeljku 1.:
1.1. Identifikacija – mora se navesti registracijski broj tvari ako je registrirana
1.2. Uporaba – potrebno je navesti sve poznate uporabe - identificiranu namjenu tvari ili smjese (mora odgovarati Scenarijima izloženosti)
1.3. Navesti odgovorne osobe

35. ODJELJAK 2. “Identifikacija opasnosti”
2.1.Razvrstavanje
2.2.Elemente označavanja
ODJELJAK 3. “Podaci o opasnim sastojcima”
U ODJELJKU 4. potrebno je navesti mjere prve pomoći i najvažnije simptome
ODJELJAK 5. mjere gašenja požara
ODJELJAK 6. mjere kod slučajnog ispuštanja
ODJELJAK 7. – rukovanje i skladištenje

36. ODJELJAK 8. – nadzor nad izloženošću (zaštitna oprema)
ODJELJAK 9. – fizikalno/kemijska svojstva
ODJELJAK stabilnost i reaktivnost
ODJELJAK 11. toksikološke informacije
ODJELJAK 12. ekološke informacije
ODJELJAK 13. zbrinjavanje otpada

37. ODJELJAK 14. informacije o prijevozu
ODJELJAK 15. navode podaci o propisima (EU uredbe, nacionalna regulativa);
ODJELJAK 16. ostale informacije
Prilog STL-u je Scenarij izloženosti sukladno izvješću o kemijskoj sigurnosti

38. Scenarij izloženosti
Scenarij izloženosti izrađuje se za opasne kemikalije i PBT/vPvB proizvedene ili uvezene u količini >10 t /1god. po proizvođaču/uvozniku
U scenariju izloženosti su informacije o tome kako se koristi tvar/pripravak
U scenariju izloženosti su navedene mjere za kontrolu rizika, zaštiti radnika, okoliša, kupca

39. Classification, labelling and packaging of substances and mixtures
CLP UREDBA  (EZ) 1272/2008
Classification, labelling and packaging of substances and mixtures

40. Uredba o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa 1272/2008/EC,
Stupila na snagu 20. siječnja 2009.
Zamijenila je Direktive 67/548/EEC i 1999/45/EC i dosadašnji način razvrstavanja i obilježavanja tvari i pripravaka
Služi za implementaciju sustava GHS u Europi, s ciljem stvaranja harmoniziranog sustava za razvrstavanje i označavanje na razini cijelog svijeta.

41. GHS Globally Harmonised System of Classification and Labelling of Chemicals
Globalni harmonizirani sustav razvrstavanja i označavanja kemikalija u Europi, s ciljem stvaranja harmoniziranog sustava za razvrstavanje i označavanje na razini cijelog svijeta.

42. U okviru sporazuma o globalnoj harmonizaciji označavanja opasnih kemikalija, u nekim su slučajevima promijenjene i vrste opasnosti, ograničenja za razvrstavanja koja definiraju te opasnosti
Novo razvrstavanje se temelji na informacijama dobivenim iz REACH-a

43. CLP Uredba zahtijeva od industrije (proizvođača, uvoznika, distributera) da razvrsta, označi i pakira kemikalije prije stavljanja na tržište s ciljem zaštite radnika, potrošača i okoliša
Preuzima odredbe REACH-a koje se odnose na prijavljivanje i razvrstavanja ECHA-i, uspostavljanja liste usklađenog razvrstavanja, te registra razvrstavanja i označavanja kemikalija

44. KLJUČNI ELEMENTI CLP-a
RAZVRSTAVANJE
proizvođači, uvoznici i distributeri imaju obvezu razvrstati kemikalije dobavljači označavaju i pakiraju sukladno CLP-u
OZNAČAVANJE I PAKIRANJE

45. proizvođači, uvoznici, dobavljači, notificiraju razvrstavanje tvari pri
ECHA-i
implementacija CLP –a u UN GHS sustav usklađivanje razvrstavanja većine tvari - lista/registar klasificiranih tvari
KOMUNIKACIJA
HARMONIZACIJA

46. KRITERIJI ZA razvrstavanje
IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI PREMA CLP UREDBI TEMELJI SE NA:
FIZIKALNO – KEMIJSKIM SVOJSTVIMA - fizikalne opasnosti
TOKSIKLOŠKIM SVOJSTVIMA - opasnosti za zdravlje ljudi
EKOTOKSIKOLOŠKIM SVOJSTVIMA – opasnosti za okoliš

47. FIZIKALNE OPASNOSTI EKSPLOZIVI ZAPALJIVI PLINOVI ZAPALJIVI AEROSOLI
OKSIDIRAJUĆI PLINOVI
PLINOVI POD TLAKOM
ZAPALJIVE TEKUĆINE
ZAPALJIVE KRUTINE
SAMOREAGIRAJUĆE TVARI I SMJESE
PIROFORNE TEKUĆINE
PIROFORNE KRUTINE
SAMOZAGRIJAVAJUĆE TVARI I SMJESE
TVARI I SMJESE KOJE U DODIRU S VODOM OTPUŠTAJU ZAPALJIVE PLINOVE
OKSIDIRAJUĆE TEKUĆINE
OKSIDIRAJUĆE KRUTINE
ORGANSKI PEROKSIDI
NAGRIZAJUĆE ZA METALE

48. OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE REPRODUKTIVNA TOKSIČNOST AKUTNA TOKSIČNOST
SPECIFIČNA TOKSIČNOST ZA CILJANE ORGANE – JEDNOKRATNO IZLAGANJE
SPECIFIČNA TOKSIČNOST ZA CILJANE ORGANE –PONAVLJANO IZLAGANJE
OPASNOST OD ASPIRACIJE
AKUTNA TOKSIČNOST
NAGRIZAJUĆE/NADRAŽUJUĆE ZA KOŽU
TEŠKA OZLJEDA OKA/NADRAŽUJUĆE ZA OKO
IZAZIVANJE PREOSJETLJIVOSTI DIŠNIH PUTOVA ILI KOŽE
MUTAGENI UČINAK NA ZAMETNE STANICE
KARCINOGENOST

49. OPASNOSTI ZA OKOLIŠ OPASNO ZA VODENI OKOLIŠ: akutna toksičnost i
kronična toksičnost
OPASNO ZA OZONSKI OMOTAČ

50. ZA RAZVRSTAVANJE SMJESE KORISTE SE :
dostupni podaci o smjesi
ako to nije moguće primjenjuju se “načela premošćivanja” koristeći podatke o sličnim testiranim smjesama
podaci o pojedinačnim opasnim sastojcima (tvarima)
prilikom izračuna opasnosti se formule razlikuju od onih prema DSD-u

51. KALKULATIVNO STROŽIJA KLASIFIKACIJA

52. Novo OZNAČAVANJe kemikalija

53. umjesto znakova opasnosti u upotrebi su PIKTOGRAMI OPASNOSTI
“R” rečenice – oznake upozorenja mijenjaju “H” oznake upozorenja
“S” rečenice – oznake obavijesti zamijenjuju “P” oznake obavijesti
Novo dopunske oznake upozorenja “EUH”

55. DSD/DPD Xi CLP/GHS Opasnost H318 Uzrokuje teške ozljede oka.
NADRAŽUJUĆE
R41 Opasnost od teških ozljeda očiju
S39 Nositi zaštitna sredstva za oči/lice
CLP/GHS
Opasnost
H318 Uzrokuje teške ozljede oka.
P280 Nositi zaštitne rukavice/ zaštitno odijelo/ zaštitu za oči/ zaštitu za lice.
Razvrstavanje u skladu s Direktivama 67/548/EEZ ili 1999/45/EZ
Razvrstavanje u skladu s EZ Uredbom 1272/2008 (CLP/GHS)

56. DSD/DPD c CLP/GHS Opasnost
NAGRIZAJUĆE
R 35 Izaziva teške opekotine
S 36/37/39 Nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću, rukavice i zaštitna sredstva za oči/lice
CLP/GHS
Opasnost
H314 Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka.
P280 Nositi zaštitne rukavice/ zaštitno odijelo/ zaštitu za oči/ zaštitu za lice.
Razvrstavanje u skladu s Direktivama 67/548/EEZ ili 1999/45/EZ
Razvrstavanje u skladu s EZ Uredbom 1272/2008 (CLP/GHS)

57. OZNAČAVANJE PREMA CLP-u
SMJESA RAZVRSTANA KAO OPASNA MORA IMATI NALJEPNICU SA SLJEDEĆIM ELEMENTIMA:
ime, adresu i telefonski broj dobavljača;
nazivnu količinu smjese, ako je ista dostupna za široku potrošnju
identifikatore proizvoda (naziv)
piktograme upozorenja
oznaku opasnosti (riječ) UPOZORENJE
oznake upozorenja (H 319)
odgovarajuće oznake obavijesti (P 102)
odjeljak za dopunske informacije (EUH 208)

59. propisane DIMENZIJE oznaka

60. OZNAČAVANJE VANJSKOG PAKIRANJA
prema CLP-u smjesa koja nije razvrstana i označena u skladu s pravilima o prijevozu opasnih tvari (ADR), već samo prema CLP Uredbi mora imati identične oznake na unutarnjoj ambalaži i na vanjskoj ambalaži
ukoliko je smjesa razvrstana i označena u skladu s pravilima o prijevozu opasnih tvari označava se prema njima – ne moraju se navoditi dupli piktogrami

61. CLP & ADR

65. Tvari se do 1. prosinca 2012. razvrstavaju, označavaju i pakiraju u skladu CLP Uredbom
Smjese se od 1. lipnja razvrstavaju, označavaju i pakirati u skladu s CLP Uredbom
Prijelazno razdoblje od 2 godine te se proizvodi koji su stavljeni na tržište ne trebaju ponovo označavati

66. ZAKON O KEMIKALIJAMa

67. ZAKON O KEMIKALIJAMA 01. veljače 2013. Zakon o kemikalijama
Zakon je u skladu s direktivama EU,
Propisao je uvjete koje od 1. srpnja - ulaska Hrvatske u EU pravne i fizičke osobe moraju ispunjavati u cilju zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja kemikalija

68. Zakonom su propisane odgovornosti onih koji proizvode kemikalije, stavljaju ih na tržište, izvoze ili uvoze, te koriste
Propisana suradnja MIZ-a i HZTA-a sa središnjim tijelima državne uprave nadležnima za poslove zaštite okoliša, vodnog gospodarstva, gospodarstva, poljoprivrede, obrane, unutarnjih poslova te zaštite i spašavanja
Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja kemikalija moraju ispunjavati propisane uvjete u pogledu građevina u kojima obavljaju djelatnost, odgovarajuće opreme, educiranih radnika, te odgovorne osobe odgovarajuće spreme

69. OSNOVNE DEFINICIJE Kemikalije su tvari i smjese
Opasne kemikalije su: tvari i pripravci koji ispunjavaju kriterije za fizikalne opasnosti, opasnosti za zdravlje ili okoliš utvrđene CLP Uredbom (EZ) br. 1272/2008.
Proizvodnjom se smatra proizvodnja tvari i smjesa.
Proizvođač je pravna ili fizička osoba, koja proizvodi kemikaliju
Stavljanje na tržište je uvoz, unos, kupnja i prodaja kemikalije na malo i na veliko, te obavljanje posredovanja.

70. Korištenje je prerada, formuliranje, potrošnja, skladištenje, držanje, obrada, punjenje u spremnike, premještanje iz jednog spremnika u drugi, miješanje, proizvodnja proizvoda ili bilo kakvo drugo korištenje.
Kemikalije u općoj uporabi su tvari i smjese različite namjene koje se stavljaju na tržište, a ne zna se njihov krajnji kupac ili korisnik, te mogućnost njihove kupnje i korištenje, a nisu ograničene niti količinski, niti nekim posebnim zahtjevima u odnosu na krajnjeg korisnika, odnosno kupca.

71. UNOS - “uvoz” kemikalija iz zemalja članica EU
obveza izrade STL-a prije prvog stavljanja kemikalije na tržište;
STL se dostavlja u elektroničkom obliku u HZTA i uvodi u registar kemikalija
Naljepnica na pakiranju kemikalije mora biti u skladu s CLP Uredbom
Uputa za siguran rad – izrađuje proizvođač

73. Konačni proizvod mora biti laboratorijski ispitan u pogledu fizikalno-kemijskih svojstava
Svaki radnik koji radi s opasnim kemikalijama obvezan je završiti tečaj za siguran rad s kemikalijama pri HZTA-u
Pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje i uvoza kemikalija, odnosno unos kemikalije na teritorij RH obvezna je voditi očevidnike i zbirne godišnje podatke iz očevidnika dostavljati HZTA-u.

74. BIOCIDNI PRIPRAVCI

75. BIOCIDNI PRIPRAVCI
Biocidni pripravci su aktivne tvari i pripravci koji sadrže jednu ili više aktivnih tvari - namjena im je uništiti, učiniti bezopasnim, spriječiti djelovanje, odnosno „nadzirati” bilo koji štetni organizam na kemijski ili biološki način.
Uredbom o biocidnim proizvodima (BPR, Uredba (EU) 528/2012)  uređuje se stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporaba biocidnih proizvoda koji se koriste za zaštitu ljudi, životinja, materijala...., zahvaljujući aktivnoj tvari sadržanoj u biocidnom proizvodu.

76. Zakonom se propisuje obveza osoba odgovornih za stavljanje biocidnih pripravaka na tržište da dostave MIZ-u STL i podatke za upis u privremeni Registar biocidnih pripravaka
Povjerenstvo za biocidne pripravke odobrava stavljanje na tržište RH
Biocidni pripravci prije stavljanja na tržište trebaju biti odobreni, kao i aktivne tvari u njima.
Postupak odobravanja aktivnih tvari odvija se na nivou Europske unije,
Biocidnih pripravaka na nivou država članica

77. Od 1. rujna biocidni proizvod se ne može staviti na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu nije uključen na popis koji vodi ECHA.
Tvrtke moraju podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za aktivnu tvar slanjem dokumentacije ECHA-i
Tvrtke koje biocidne proizvode žele staviti na raspolaganje na tržištu, moraju zatražiti njihovo nacionalno odobrenje ili odobrenje na razini Unije
Temeljni aspekt Uredbe o biocidnim proizvodima je zajednička obveza razmjene informacija o aktivnim tvarima i proizvodima koji su odobreni i autorizirani na području EU-a.

78. REGISTRACIJA BIOCIDNOG PROIZVODA

79. Registracija pojedinačnog proizvoda ili skupine biocidnih proizvoda
Odobrenje Unije
Nacionalno odobrenje - izraditi dosje, podnijeti zahtjev za reg.
Međusobno priznavanje
- ispunjen obrazac R4BP
- prijevod nacionalnog odobrenja
- sažetak svojstava biocidnog proizvoda (SPC)
- procjena rizika za proizvod (PAR)

80. Kozmetika i biocidi
Ukoliko proizvod ima biocidnu funkciju koja je identična njegovoj kozmetičkoj funkciji - biocidna funkcija se smatra sekundarnom za kozmetički proizvod
Direktiva za kozmetiku 76/768/EEC, dopušta da kozmetički proizvodi mogu sadržavati određene aktivne tvari u višoj koncentraciji od one koju imaju kao konzervansi, ako takav proizvod ima pretežito kozmetičku funkciju predstavlja kozmetički proizvod i ne podliježe zahtjevima za biocidne pripravke.

81. KORISNI LINKOVI http://echa.europa.eu http://guidance.echa.europa.eu

82. Emisije u okoliš zakonski propisi iz područja Zaštite okoliša

83. Emisije u okoliš emisijie u zrak emisije u vode i more emisije u tlo
KEO (Katastar emisija u okoliš)  je cjelovita baza podataka o emisijama iz pojedinačnih izvora na području Republike Hrvatske te podatke o vrstama i količinama opasnoga, industrijskoga i komunalnoga otpada

84. PROPISI ZAŠTITE OKOLIŠA
MEĐUNARODNI PROPISI
Opći
Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo 1991.)
Otpad
Konvencija o nadzoru preko graničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (Basel 1992.) NN MU br 3/94
Voda
Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera NN MU 4/96

85. PROPISI RH Opći Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13
Opći
Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13
Nacionalni plan djelovanja za okoliš NN 46/02
Nacionalna strategija zaštite okoliša NN 46/02
Plan intervencija u zaštiti okoliša NN 82/99,86/99, 12/01; ....

86. Zrak
Zakon o zaštiti zraka NN 130/11, 47/14
Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora NN 117/12, 90/14
Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima NN 90/14

87. Otpad
Zakon o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom NN 32/98
Pravilnik o gospodarenju otpadom NN23/14, 51/14
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu NN 38/13, 86/13
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima NN 124/06, 121/08, 31/09, 91/11, 45/12, 86/13
Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom NN 42/14, 48/14, 107/14,

88. Vode
Zakon o vodama NN 153/09 , 63/11, 130/11, 56/13,14/14
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata NN 78/10 , 79/13
Uredba o opasnim tvarima u vodama NN 137/08
Državni plan za zaštitu voda NN 8/99
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda NN broj 80/13

89. Buka
Zakon o zaštiti od buke NN 30/09, 55/13, 153/13
Kemikalije, opasne tvari
Ostali zakoni vezani uz okoliš
Zakon o predmetima opće uporabe NN 39/13, 47/14
Zakon o provedbi uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i vijeća o deterdžentima NN, 34/12, 25/13
Norma ISO Sustavi upravljanja okolišem

90. Zakon o održivom gospodarenju otpadom
utvrđuje mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš smanjenjem količina otpada pri nastanku i/ili proizvodnji
uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada
utvrđuje sustav gospodarenja otpadom uključujući red prvenstva gospodarenja otpadom,
načela, ciljeve i način gospodarenja otpadom,
strateške i planske dokumente u gospodarenju otpadom, nadležnosti i obveze
„Otpad” je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa;

91. Načela gospodarenja otpadom
Sprječavanje nastanka otpada
Priprema za ponovnu uporabu
Recikliranje
Drugi postupci oporabe (energetska oporaba)
Zbrinjavanje
„Onečišćivač plaća” – proizvođač/posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom,
„Načelo blizine” – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada,

92. Gospodarenje otpadom provodi se na način ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, ne utječe štetno na okoliš i da se izbjegne:
Ugrožavanje mora, voda, tla, zraka i bio raznolikosti
Pojava buke i neugodnih mirisa
Štetan utjecaj na područja kulturno povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti
Nastajanje eksplozije ili požara

93. Posjednik otpada dužan je osigurati kategorizaciju otpada
Ona obuhvaća određivanje svojstva, porijekla i mjesta nastanka otpada uzimajući u obzir sastav otpada i granične vrijednosti koncentracija opasnih tvari i opasna svojstva otpada, određivanje grupe, podgrupe i vrste otpada sukladno Katalogu otpada

94. Obveze proizvođača otpada
Izraditi Plan Gospodarenja otpadom - 200kg opasnog i/ili 150t neopasnog – dostavlja se županiji
Osigurati privremeno odlagalište otpada i propisane uvjete da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i okoliš
Postupke s otpadom uskladiti s zakonskim propisima i Planom gospodarenja otpadom:
- izbjegavati nastanak otpada gdje god je to moguće,
- skupljati i razvrstavati otpad na mjestima nastanka, prema ključnom
broju otpada,
- voditi očevidnik o otpadu, evidentirati svaku promjenu stanja,
- otpad predati na zbrinjavanje isključivo ovlaštenoj osobi koja ima
dozvolu za skupljanje i /ili zbrinjavanje istog

95. za sve vrste otpada popunjavati Prateći list o otpadu na propisanom PL-O obrascu, odgovoran je za točnost podataka,
proizvođači otpada dužni su voditi očevidnike o nastanku i tijeku otpada,
upisati se u očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad
upisati se u Registar gospodarenja posebnim kategorijama otpada (ambalažni otpad)
imenovati POVJERENIKA I ZAMJENIKA POVJERENIKA te imenovanje dostaviti u Agenciju za zaštitu okoliša
ukoliko se radi o otpadu nepoznatog sastava ili opasnom otpadu osigurati analizu ovlaštenog laboratorija radi utvrđivanja fizikalno- kemijskih svojstava

96. kod predaje opasnog otpada, potrebno je uz PL-O ovlaštenom sakupljaču predati i nalaz o ispitivanju otpada, kao i deklaraciju o fiz.-kem. svojstvima otpada
do tekuće godine za prethodnu godinu unijeti podatke u Registar onečišćavanja okoliša o nastanku i tijeku otpada
dostavljati Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost podatke o vrsti i količini ambalaže stavljene na tržište (u RH i uvoz). plaćati naknadu za zbrinjavanje otpadne ambalaže prema vrsti i količini,
Za uvoz ee opreme, motornih vozila, guma za mot.vozila, ulja za obavljanje djelatnosti dostavljati Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izvješće o uvozu na propisanom obrascu i Jedinstvenu carinsku deklaraciju o uvozu do 5-og u mjesecu za protekli mjesec i na temelju ispostavljenog rješenja plaćati naknadu

101. EMISIJE U ZRAK

102. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11.),
Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12),
Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12., 90/14.) – Uredbom se propisuju granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora i dopušteno prekoračenje graničnih vrijednosti emisija za određeno razdoblje.
Granična vrijednost emisije je najveće dopušteno ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnog izvor
Stacionarni izvori su: postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni,uređaji, građevine i površine iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak.
Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 92/12., 90/14)

103. OBVEZE INDUSTRIJE
Kontinuirano mjeriti emisije iz nepokretnih izvora putem ovlaštenih laboratorija
Do tekuće godine za prethodnu godinu unijeti podatke u Registar onečišćavanja okoliša o emisijama u zrak iz stacionarnih izvora
MZOIP dostaviti popis uređaja koji sadrže kontrolirane i zamjenske tvari koje oštećuju ozonski omotač na propisanim obrascima
MZOIP dostaviti podatke o korištenju hlapivih organskih spojeva koje koristimo za proizvodnju naših proizvoda, a ne u procesima čišćenja površina što je obuhvaćeno direktivom

104. EMISIJE U VODU

105. OBVEZE INDUSTRIJE
Ishoditi vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda u javni odvodni sustav
Ispuštati otpadnu vodu u javni odvodni sustav grada prema uvjetima iz Vodopravne dozvole, u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN. br. 80/13.)
Ispuštati tehnološke otpadne vode u javni odvodni sustav nakon predtretmana
Kontrolirati kakvoću otpadne vode prije ispusta u javni odvodni sustav na kontrolnom izljevu putem ovlaštenog laboratorija 6 puta godišnje (prema vod.dozvoli).
U slučaju iznenadnog onečišćenja voda postupiti prama odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda i Operativnog plana,
provjera praktična vježba svake godine sa simuliranim događajem

106. Rezultate ispitivanja uspoređivati s MDK iz Pravilnika.
U Hrvatske vode dostavljati podatke o mjesečnoj i godišnjoj količini ispuštene otpadne vode na Obrascu A 1 i A 2,
Podatke o rezultatima ispitivanja tehnološke otpadne vode s kontrolnog okna unositi u Očevidnik Obrazac B2, dostavljati u Hrvatske vode
Plaćati naknadu za zaštitu voda na temelju količine i kvalitete ispuštene otpadne vode (onečišć.plaća)
Do tekuće godine za prethodnu godinu unijeti podatke u Registar onečišćavanja okoliša o emisijama u vode- veza Županijski ured za zaštitu okoliša i AZO

107. Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN. br
Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN. br.80/13) Prilog 13. Toč :
r/b
POKAZATELJI
MDK/GV 1.
temperatura (0C) 40 2.
Ph- vrijednost
6,5-9,5 3.
Taložive tvari /ml/l) 10 4.
BPK5 (mgO2/l)
250 5.
KPK mgO2/l)
700 6.
Ukupna ulja i masti (mg/l)
100 7.
Ukupni ugljikovodici (mg/l) 30 8.
Fenoli (mg/l) 9.
Lakohlapivi klorirani ugljikovodici (mg/l)
1,0
10.
Detergenti anionski (mg/l)
11.
Detergenti neionski (mg/l)
12.
Bakar (mgCu/l)
0,5
13.
Cink (mg Zn/l) 2
14.
Kadmij (mg Cd/l)
0,2

108. 15.
Kositar (mgCd/l) 2
16.
Krom ukupni (mgCr/l)
0,5
17.
Nikalj (mgNi/l)
18.
Olovo (mg Pb/l)
19.
Željezo (mg Fe/l) 10
20.
Živa (mgHg/l)
0,05
21.
Cijanidi slobodni (mg CN/l)
0,1
22.
Ukupni cijanidi (mgCN/l) 1
23.
Floridi otopljeni (mg F/l) 20
24.
Ukupni dušik (mg N/l) 50
25.
Ukupni fosfor (mg P/l)
26.
Sulfati (mg SO4/l)
200
27.
Sulfidi otopljeni (mgS2/l)
28.
Kloridi (mg Cl-/l
1000

109. laboratorij za kontrolu otpadne vode
Uzorkovanje i analiza tehnološke otpadne vode
Uzorkavanje tehnoloških otpadnih voda obavlja Laboratorij za otpadne vode automatskim uzorkivačem.
Ovlašteni laboratoriji analiziraju otpadnu vodu na pokazatelje koji su propisani Vodopravnom dozvolom prema akreditiranim metodama i ovlaštenjima dobivenim od strane Ministarstva poljoprivrede - Uprava gospodarenja vodama.
U laboratoriju za otpadne vode fizikalno - kemijska ispitivanja se obavljaju prema Analitičkim propisima
Laboratorij za kontrolu otpadne vode rezultate kontrolnih analiza otpadne vode evidentira na propisanom Obrascu

110. Ispitivanja kontrolnog laboratorija
Mjesečno ispitivanje na 8- satnom kompozitnom uzorku otpadne vode s izljeva i tenutačnim uzorcima tehnološke otpadne vode na kritičnim točkama
Kontrolno mjesečno ispitivanje tehnološke otpadne vode obavlja se na slijedeće pokazatelje:
pH- vrijednost
Temperatura ( 0C)
Ukupna suspendirana tvar (mg/l)
Taložive tvari (ml/l)
Otopljeni kisik (mgO2/l)
BPK5 (mgO2/l)
KPK (mgO2/l)
Suhi ostatak (mg/l)
Ukupna ulja i masti (mg/l)
Sulfati (mg/l)
Ortofosfati (mg/l)
Detergenti anionski (mg/l)
Detergenti neionski (mg/l)
Detergenti kationski (mg/l)

111. Tjedno ispitivanje
Tjedno ispitivanje tehnološke otpadne vode s kontrolnog okna i potencijalno kritičnih točaka proizvodnje
Ispitivanje treba obaviti na trenutačnim uzorcima na slijedeće pokazatelje:
pH- vrijednost
Temperatura ( 0C)
Detergenti anionski (mg/l)
Detergenti neionski (mg/l)
Detergenti kationski (mg/l)

112. ph - metar

113. Potenciometrijski titrator za određivanje tenzida

114. UREDBA O SPRJEČAVANJU VELIKIH NESREĆA KOJE UKLJUČUJU OPASNE TVARI

115. uređuje popis vrsta opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a mogu izazvati velike nesreće
sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju;
obvezni sadržaj Izjave o postupanju u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća;
obvezni sadržaj Izvješća o sigurnosti,
način podnošenja zahtjeva za davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti;
obvezni sadržaj i način davanja suglasnosti;
način podnošenja zahtjeva za produženje izdane suglasnosti i rokove s tim u vezi

116. obveze
poduzeti sve mjere kako bi osigurao da velika ispuštanja/istjecanja opasnih tvari, požar i/ili eksplozija:
– budu spriječene unutar postrojenja,
– u jednom postrojenju ne mogu imati utjecaj na druga postrojenja
– nastali izvan postrojenja ne mogu djelovati na postrojenje na način da ugroze njegovu
sigurnost;
opremi postrojenje odgovarajućim upozorenjem, alarmom i sigurnosnom opremom;
opremi postrojenje uređajima za mjerenje i kontrolu koji će biti odvojeni i neovisni o drugim sigurnosnim sustavima;
zaštiti sigurnost važnih dijelova postrojenja od mogućnosti djelovanja i uplitanja neovlaštenih osoba
U slučaju velike nesreće operater je obvezan odmah obavijestiti operativno-komunikacijski centar 112 središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje, dajući pri tome profesionalne i razumljive podatke.
Operater se obvezuje u slučaju velike nesreće obavijestiti Agenciju za zaštitu okoliša unutar rokova i na način propisan Zakonom u svrhu unosa potrebnih podataka u očevidnik koji vodi Agencija za zaštitu okoliša prema kriterijima iz Priloga VII. ove Uredbe.

117. Operater koji u postrojenju utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari, dužan je bez odlaganja:
načiniti operativni plan u skladu s uvjetima iz propisa o zaštiti i spašavanju u roku od 6 mjeseci od utvrđenja prisutnosti malih količina opasnih tvari;
odrediti i napisati Politiku sprječavanja velikih nesreća te pripadajući sustav upravljanja sigurnošću u skladu s načelima i zahtjevima Uredbe, kako bi se spriječile velike nesreće i njihove posljedice

118. Prijaviti količine u Registar postrojenja u kojemu su prisutne opasne tvari/očevidnik prijavljenih velikih nesreća (RPOT/OPVN),
Pravilnik o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o očevidniku prijavljenih velikih nesreća - način vođenja Registra u smislu Uredbe kojom se uređuje sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari,
sadržaj i način vođenja Očevidnika prijavljenih velikih nesreća,
način na koji se dostavljaju podaci za registar,
način na koji se dostavljaju podaci za očevidnik te rokovi s tim u vezi.