1. Medijska pismenost i komunikacijska prava djece
Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika
Medijska pismenost i komunikacijska prava djece
Doc.dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar
Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru
Opatija 13. srpnja 2007.

2. Vrijeme komunikacijske revolucije
Medijska pismenost je dio komunikologije koji se sve više razvija kao posljedica šoka od komunikacijske revolucije i globalnih medijskih trendova
Komunikacijsku revoluciju uzrokuju industrijalizacija, komercijalizacija i globalizacija masovne kulture, spektakl, tehnospektakl, internetizacija, utjecaji interneta na masovnu i interpersonalnu komunikaciju
Komunikacijski aspekti digitalne tehnologije – interaktivna televizija, radio “na zahtjev” – Promjena komunikacijske paradigme u masovnim medijima – promjena javnosti i javne sfere

3. Komunikacijska revolucija
Komunikacijska revolucija vodi prema novim i raznolikim komunikacijskim scenarijima u budućnosti – nove komunikacijske platforme, mobilna telefonija, digitalni sustavi, sinergija i konvergencija medija
Potrebno je medijsko opismenjavanje (media literacy)
Provodi se u kontekstu teorija i metoda komunikacijskih znanosti

4. Načela medijske pismenosti
1. Teze od koje polazi koncept: 1. mediji ne odražavaju nego konstruiraju našu stvarnost 2. medijske navike korisnika važne u procesu društvene socijalizacije 3. komunikacijska tehnologija i komunikacijska praksa temeljne su za osobni uspjeh i za razvoj društva i demokracije
2. Cilj koncepta razvijati refleksivne i produktivne sposobnosti za korištenje medija, razvijati analitički i kritički pristup medijskim sadržajima
4. Metoda uključivanje znanja o medijima u sve razine obrazovnog sustava i napuštanje prakse da se medijima bave samo medijski profesionalci i akademska zajednica.

5. Alternativni ili prošireni nazivi
Medijski odgoj (media education): ključni koncept jest da mediji (klasični mediji – televizija, radio, novine) ne odražavaju nego konstruiraju stvarnost
Multimedijska pismenost – koncept je uključivati građane Europe u društvo znanja utemeljeno na povjerenju prema medijima (http//:europa.eu.int)
Digitalno opismenjavenje – znanje o novim tehnologijama i načinima na koje utječu na posao, školovanje, slobodno vrijeme

6. Razvitak koncepta
UNESCO U Günewaldu u Njemačkoj “Deklaracija o medijskom odgoju” – 19 zemalja
Za organizaciju znanja i ljudi, - uvođenje medijskog obrazovanja u predškolsko, školsko i visoko obrazovanje, -za obrazovanje nastavnika, - za multidisciplinarni pristup, - međunarodnu suradnju –za podupiranja aktivnosti UNESCO-a
UNESCO “Educating for the Media and the Digital Age” – (33 zemlje, u Beču, Austrija)
Za raznolikost pristupa u medijskom obrazovanju uz uključivanje znanja o novim tehnologijama

7. Definiranje pojma TEHNIČKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa medijima
“Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruke posredstvom medija” (National Leadreship Conference on Media Literacy 1992, SAD)
TEHNIČKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa medijima
KRITIČKE KOMPETENCIJE: razumijevanja medijskih sadržaja, sposobnost tumačenja i kritičkog vrednovanja
PRAKTIČNE KOMPETENCIJE: sposobnost stvaranja medijskih poruka

8. Predmet
ŠTETNI MEDIJSKI SADRŽAJI I NJIHOV UTJECAJ: nasilje, stereotipi, pornografija
MEDIJSKE NAVIKE djece i odraslih
MEDIJSKI ŽANROVI – vijesti, reklame, big brother, reality show, soap opera i mladi ljudi
REGULACIJA I SAMOREGULACIJA - nacionalni zakoni i etički kodeksi novinara i oglašivača
NOVE TEHNOLOGIJE – i promjene u meidjskim navikama - interaktivna komunikacija; novi medijski žanrovi wikipedia, blog, web

9. Štetni sadržaji - nasilje
Nasilja u medijima ima previše
Nasilje se predstavlja kao zabava
Nasilje u non-fiction žanrovima
Reality show i nasilje
Glazba i nasilje, sport i nasilje,
Utjecaj nasilja i hipoteze: hipoteza katarze, hipoteza uznemiravanja, hipoteza oponašanja, tolerancije prema nasilju i nepovjerenja u sustav

10. Reklame Oglašavanje komunicira kulturne i ideološke vrijednosti
Kulturna globalizacija i stvaranje globalnog građanina potrošača,
Tehnike i postupci u proizvodnji reklame
Utjecaj i komercijalni efekt reklame u životu djece i omladine
Utjecaj oglašavanja na socijalizaciju i samopoštovanje
dokument Europske komisije iz (Study on the Impact of Advertising and Teleshopping on Minors) defninira pravila oglašavanja za zemlje članice EU (

11. Stereotipi
Stereotip – pojednostavljene reprezentacije u kategorizaciji pripadnika određene skupine
Stereotipizacija u medijima - uokvirivanje društvenih događaja i vrijednosti –
Stereotipizirane grupe (političari, novinari, pjevači, znanstevnici) i žanrovi od vijesti do sapunica
Stereotipno medijsko predstavljanje životnih vrijednosti i tjelesnosti (ljepote i poželjnog izgleda)

12. Međunarodna strategija
Europska unija – Preporuka za zaštitu mladeži i ljudskog dostojanstva u audiovizualnim medijima (1998)
Europska unija – Akcijski plan za promicanje sigurnijeg korištenja internetom
UNESCO-va Deklaracija i akcijski plan za suzbijanje seksualnog iskorištavanja djece, pornografije i pedofilije na internetu
The International Clearinghouse on Children, Youth and Media; Sveučilište u Göteborgu u Švedskoj i UNESCO - NGO
Association for Media Literate Europe (America) - AML (1978) – NGO
European Centre for Media Literacy – ECML (2004) NGO

13. UN Konvencija o pravima djeteta (1989)
Članak 3. …najbolji interes djeteta
Članak 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključiti pravo na slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja usmeno, pismeno ili tiskom…
Članak 17. Države stranke priznaju ulogu koju imaju sredstva javnog priopćavanja te će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta….

14. Komunikacijska prava Komunikacijska prava su temeljna ljudska prava
Komunikacijska prava djece su ljudska prava djeteta
Ona jamče pravo na informaciju, pravo na sudjelovanje u medijima i pravo na privatnost
Mediji nedovoljno poštuju komunikacijska prava djece

15. Slika djeteta u medijima
Sudjelovanje djece u medijima: Djeca - depersonalizirani građani
Stereotipi u medijskom prikazivanju djece
Najčešći medijski stereotipi prikazivanja djece su: dijete žrtva, dijete kriminalac i dijete objekt dobrote i brige društva
Slike djece služe za reklamiranje proizvoda i usluga ili kao ilustracija siromaštva i bijede

16. Prava djece Da se njihovo mišljenje uzima ozbiljno
Da ih se promatra kao ravnopravne osobe
Da se pita što oni misle o medijima i medijskim sadržajima
Govoriti slobodno
Da im se omogući medijska pismenost za kritičko razumijevanje medijskih sadržaja

17. Pravo na informaciju
Pravo na informaciju ugroženo je trendovima industrijalizacije i komercijalizacije medija
Komercijalizacija medija smanjuje različitost i kvalitetu programa
Komercijalizacija medija ima za posljedicu tržišno vođeno novinarstvo koje teži senzacionalizmu i kršenju prava na privatnost

18. Pravo na privatnost
Pravo na privatnost temeljno je pravo svakoga pojedinca
Kulturološki trendovi kao posljedica tehno revolucije medija, odnos postmoderne prema pitanju privatnosti, promijenio je i praksu u novinarstvu prema pitanjima privatnosti
U medijima se potiču medijski žanrovi koji dokidaju pravo na privatnost, gdje se ljudi prate, snimaju i javno pokazuju u najintimnijim trenucima (Reality Show, Big Brother, Oprah)
To dovodi do krize identiteta novinarstva, što znači da mladi novinari gube odnos prema svojoj profesiji

19. Deklaracija o ponašanju novinara (1954./1986.)
Definira načela klasičnog, normativnog, društveno odgovornog novinarstva
Međunarodne federacije novinara, Bordeaux, travnja god. i dopunjena na 18. svjetskom kongresu, Helsinki, lipnja god.
Nasuprot senzacionalističkom, aferaškom, tržišnom novinarstvu bez etike, što je u teoriji već poznato kao “postnovinarsko razdoblje”

20. Standardi zaštite dječjih prava u Hrvatskoj
Zakoni Mehanizmi za provjeru primjene zakona (Vijeća, monitoring) Etički kodeks novinara Etički kodeks oglašivača Pravobraniteljica za djecu Civilno društvo – međunarodna umreženost Vlasnici medija

21. Medijsko obrazovanje Nije na odgovarajućoj razni
U hrvatskim osnovnim školama predaje se medijska kultura u okviru hrvatskoga jezika, ali je taj koncept još uvijek previše usmjeren na ulogu medija u razvijanju umjetničke percepcije, a manje na kritički i analitički pristup sadržajima
Učiteljski fakultet u Zagrebu – Medijska kultura
Sveučilište u Zadru – Odjel za informatologiju i komunikologiju – Izborni predmet u okviru provedbe Bolonjskog procesa - “Medijska pismenost”

22. Nada Zgrabljić Rotar
HVALA!