1. Uvod u strukturne fondove i Kohezijski fond
Ana Beban i Vlatka Marčan
Pula, 4. svibnja 2010.g.

2. Današnje teme 1 2 3 4 Kohezijska politika EU i njezini instrumenti
Načela Kohezijske politike 3
Hrvatska i strukturni fondovi 4
Iskustva s Kohezijskom politikom

3. Kohezijska politika EU i njezini instrumenti1
Kohezijska politika EU
i njezini instrumenti

4. Zašto kohezijska politika?
Kohezijska politika  jedna od brojnih politika EU koja pomoću financijskih instrumenata pokušava smanjiti razlike u razini razvoja između europskih regija
Osnovni cilj kohezijske politike: ujednačeni razvitak unutar EU i jačanje gospodarske i socijalne kohezije
Jačanje globalne konkurentnosti europskog gospodarstva  podupire ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije (62% ukupnog budžeta kohezijske politike)
Catching up”  stope rasta slabije razvijenih regija trebale bi dostići stope rasta nadprosječno razvijenih regija, ali pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija

5. Učinak proširenja
Nakon 5. vala proširenja postojeće razlike u razvoju dodatno su naglašene  BDP po glavi stanovnika u novim zemljama članicama bitno niži od prosjeka EU 15
Izvor: Future of Cohesion policy - Fact file, 2003.

6. BDP po glavi stanovnika u EU, 2004.
“Europski pentagon”
HAMBURG
LONDON
PARIS
MUNCHEN
Razlog ove politike – diljem EU osigurati gospodarski rast zasnovan na dinamičnom gospodarstvu i socijalnom razvoju. Blagostanje i gospodarska dinamičnost karakteristični su za dio EU pa čak ne i za sve dijelove “starih” ZČ. Centar vs. periferija
Srce Europe čini tzv. pentagon – područje omeđeno Londonom, Parizom, Milanom, Muenchenom i Hamburgom. 14% površine EU, 32% stanovništva, gotovo 50% BDP-a EU.
Razlog: koncentriranje faktora gospodarske aktivnosti (kapitala, kvalitetne radne snage, neophodne infrastrukture) u gospodarskim i političkim centrima.
Raskorak u razvoju regija EU15 te EU25: deset najbogatijih regija EU15 2,5 puta bogatije od deset najsiromašnijih regija. U EU25 ta razlika se povećala na 4,4.
Četiri najbogatije regije u EU su, pored Luxemburga, Hamburg, Beč, London i Lombardija.
HANDOUT BDP p/c in NUTS II regions of EU25, in 2002
Glavni grad redovito prednjači ili u svakom slučaju nalazi se u gospodarski dinamičnijim regijama
Raskorak između manje i više razvijenih regija vrlo bitan u najrazvijenijim zemljama: UK, BE, FR, DE, IT. Nacionalni rast ne garantira koheziju unutar zemlje a možda ju čak i podriva.
Manji raskorak u koheziji unutar novih članica ali ujedno i njihov općenito niži standard tj. BDP p/c.
Dva slučaja gdje su regije EU-10 iznad prosjeka EU25 – Prag i Bratislava.
NB: nije riječ o dinamici gospodarskog rasta: karta odnosno crta bi izgledala drugačije da pokazuje rast BDP-a (dostupni podaci za 2001). Prosjek EU-10 bitno iznad prosjeka EU15. Najbolji prosjek na krajevima EU – dijelovi Grčke, Bugarske, Mađarske, Irske, Nizozemske i Belgije. Ali treba vremena da bi se dinamičan rast preveo u izvjesnu razinu blagostanja...
MILANO

7. Razlika u blagostanju unutar EU (BDP p/c u odnosu na prosjek, 2006.)
BDP .—pokazuje vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji
Izražen u PPS jer oznacava zajednicku valutu kakao bi se eliminirale razlike u cijenama među zemljama i na taj nacin bi bilo moguce usporediti blagostanje među zemljama

8. Izvor: Eurostat

9. Zaposlenost u EU, 2005.
Slide: zabrinjavajući trend rasta nezaposlenosti. Postotak nezaposlenosti u EU25 u u prosjeku 9,1% - veći nego Godine (8,9%). Najgore stoje Slovačka (17,6%) i Poljska (19,6%). Varijacije u regijama još naglašenije – od 2% u sjeveroistočnoj Italiji do 26% u jugozapadnoj Poljskoj. U ukupno 19 regija, nezaposlenost preko 20%; od toga najveći porast nezaposlenosti u regijama VB.
Uz nezaposlenost, boljka europskog gospodarstva je niska produktivnost radne snage te niska razina zaposlenosti među stanovništvom (zbog umirovljenja relativno rano u radnom vijeku – oko 61 godine, i stanovništva koje stari)  ugrožena konkurentnost & financijski neodrživ scenarij (sve veći broj umirovljenih na sve manji broj zaposlenih; u EU trenutno 4 zaposlena na jednog umirovljenog).
Kako sanirati: uvesti čim veći broj radno sposobnih na tržište rada (žene, mladi, imigranti, hendikepirani, društveno marginalizirane skupine) ali i potaknuti produktivnost (izraditi vještine i znanje radne snage, poticati rast inovativnih sektora s većom dodatnom vrijednosti proizvodnje – na taj način omogućiti gospodarsku konkurentnost temeljem profita koji proizlazi iz dodatne vrijednosti a ne iz niskih plaća). SME u oba smisla (zapošljavanje & inovativnost) imaju ključnu ulogu i fokus su velikog dijela sredstava Kohezijske politike!
NB: SME = 99% svih poduzeća u EU. Prosječan SME zapošljava petero.
Probleme tržišta rada rješavati na dva načina – one koji su ispali osposobiti za povratak na tržište rada, a one koji su već u njemu osposobiti za konkurenciju. Ukratko, ulagati u znanje (postojeće i buduće) radne snage, firmi, institucija odgovornih za osmišljavanje gospodarske politike.

10. Stopa zaposlenosti, 2007.
Izvor: Eurostat

11. Stopa nezaposlenosti, 2007.
Izvor: Eurostat

12. Kako EU nastoji pomoći?
Kohezijska politika  osigurava sredstva za nerazvijene regije i zemlje članice EU (sufinanciranje javnih projekata i razvojnih programa, odobrenih od strane nacionalnih ili regionalnih vlasti)
Oko 308 milijardi EUR (35,7% ukupnog budžeta) u financijskoj perspektivi – 2013.
Dio pravila utvrđuje Europska komisija (EK): alokacija za pojedine ZČ, programi korištenja sredstava, provedba projekata, financijska kontrola, izvješćivanje
35,7% od ukupnog EU budžeta – 2 stavka, iza CAP-a

13. EU proračun Iznosi Stavke budžeta 2007. – 2013.
(u milijunima eura)
1. Održivi rast (Sustainable Growth )
1a. Konkurentnost za rast i zapošljavanje (Competitiveness for Growth and Employment )
1b. Kohezija za rast i zapošljavanje (Cohesion for Growth and Employment)
(74.098)
( )
2. Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima
(Preservation and Management of Natural Resources)
3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda (Citizenship, freedom, security and justice)
3a. Sloboda, sigurnost i pravda (Freedom, Security and Justice)
3b. Građanstvo (Citizenship)
10.770
(6.630) (4.140)
4. EU kao ‘Global Player’
49.463
UKUPAN PRORAČUN
35,7% o
Zagovornici većeg proračuna ove stavke (45%) te proračuna EU (barem 1,14% BNP-a) su Španjolska, Portugal, Grčka, Belgija i mnoge nove članice.
Stare članice protivne dodatnim izdacima (EU proračun do 1% BNP EU) te posebice za SF, od kojih same imaju malo koristi su NL, UK, A, F, D, SW.
d ukupnog EU budžeta – 2 stavka, iza CAP-a

14. EU proračun KOHEZIJSKA POLITIKA =
Oko 308 milijardi EUR u financijskoj perspektivi – (35,7% od ukupnog EU budžeta)

15. Instrumenti kohezijske politike
K O H E Z I J S K A P O L I T I K A
Strukturni fondovi
3. SOCIJALNI FOND
2. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ
1. KOHEZIJSKI
FOND
Europska investicijska banka
jedna je od ključnih institucija koje pružaju podršku ostvarivanju ciljeva Kohezijske politike . Europska investicijska banka: zajmovi za projekte sufinancirane od strane EU sredstava (Cilj 1 i 2); veća infrastruktura = sigurno ulaganje = katalizator privatnih ulaganja u javnu infrastrukturu (transport, telekomunikacije, energetika, okoliš ali i urbana revitalizacija (javni prijevoz, zdravstvo, itd.), proširenje i modernizacija industrije. NB: EIB zadnjih 15 g. ulaže duplo više u reg. razvoj (20 milijardi Eura godišnje tijekom – 2002.). Instrumenti pomoći: zajmovi za projekte, za financijske ustanove EU, te potpora fondovima za rizična ulaganja.
Putem kredita i zajmova EIB:
pomaže razvoju transeuropskih mreža za promet i energetiku
čini poduzeća dinamičnijima
širi znanja i inovacije
štiti okoliš
poboljšava kvalitetu življenja u gradovima
Fond za ribarstvo
Fond za poljoprivredu

16. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)
Fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU 
Uvjet korištenja: BND < 90% EU
Intervencije koje je moguće financirati:
Transeuropska transportna mreža (TEN-T) i Paneuropski koridori
Transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu diljem EU i potiče inter-modalne prometne sustave (vs. samo cestovni promet)
Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša
Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
Otvoren za Grčku, Portugal i Španjolsku
Pomoći u usvajanju pravne stečevine iz područja okoliša (Investment Heavy Directives gospodarenje krutim i opasnim otpadom, upravljanje otpadnim vodama, kvaliteta zraka, vodoopskrba i odvodnja itd.). Povezati nove i stare članice u okviru paneuropske transportne mreže – tzv. TEN-T s ciljem gospodarskog povezivanja. Sufinancira se izgradnja, obnova i modernizacija (interoperabilnost, sigurnost) transportnih pravaca – morski, riječni, cestovni, željeznički – koji nove članice vežu na već postojeće i/ili predviđene dijelove ove mreže u EU. Povezivanja bi trebalo rezultirati većom gospodarskom aktivnošću i bitnim povećanjem radnih mjesta (i do milijun stalnih radnih mjesta: COM(2004)101 final). Nastoji se doprinijeti i ekološkoj održivosti (alternative cestovnom prometu) i sigurnosti odnosno višim standardima u prometu.
Korisnici: TDU, javne tvrtke, samouprava (konzorciji gradova i općina) 16

17. Kohezijski fond Dostupan samo kohezijskim zemljama (Cilj 1)
Alokacija: 18% ukupnih sredstava kohezijske politike
Projektni minimum za okoliš: 25 milijuna eura
Projektni minimum za transport: 50 milijuna eura
Razina EU sufinanciranja: 80–85%
Kriteriji za utvrđivanje alokacije: površina i broj stanovnika

18. TEN-T mreža
Transportna mreža koja obuhvaća EU15 nosi naziv Trans-European Transport network (TEN-T) i dio je mreže koja uz transportne obuhvaća i strateške telekomunikacijske te energetske pravce (globalni cilj je uspostava zajedničkog tržišta utemeljenog na modernoj i učinkovitoj infrastrukturi). Za nove zemlje članice te za buduće članice i susjedne zemlje transportna mreža se temelji na Paneuropskim koridorima (žuta deblja linija). Projekti nisu zagarantirani ucrtavanjem pravaca u mrežu. Lobiranje za ograničena sredstva!
In addition, there are 10 Pan-European transport corridors, defined in 1994 as routes in CEE that required major investment. These corridors are distinct from TEN-T, which include all major established routes in EU, although there are proposals to combine the two systems.
Kroz RH prolaze sljedeći koridori i njihovi ogranci:
X: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles – Thessaloniki
Xa: Graz – Maribor – Zagreb
Vb: Rijeka – Zagreb – Budimpešta
Vc: Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta
VII: rijeka Dunav
Prvi ISPA projekti u RH
“Rehabilitacija pruge Vinkovci-Tovarnik-državna granica” (Paneuropski koridor X). Od ukupno € 75,7M, € 28,7M ISPA (38%). Predlagatelj MMTPR, krajnji korisnik HŽ.
“Program razvoja vodoopskrbe i odvodnje u gradu Karlovcu”, od ukupno € 36M, € 22,5M ISPA (62,5%), MPŠVG € 3,5M, EBRD € 10M. Predlagatelj MPŠVG, krajnji korisnik Vodovod i kanalizacija Karlovac.
“Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac”, od ukupno € 8,8M, € 6M ISPA (68%). Predlagatelj MZOPUiG, krajnji korisnik Čistoća d.o.o. Šibenik.

19. Primjer dobre prakse, Kohezijski fond
Općina Tržič, Slovenija ( stanovnika)
Sektor OKOLIŠA → Projekt “Odvajanje i čišćenje otpadnih voda te opskrba pitkom vodom”
Ukupna investicija: 25 MEUR
EU sufinanciranje: 17,3 MEUR
Aktivnosti:
35,2 km vodovoda
12,9 km kanalizacije
7 bazena
6 vodovoda
3 objekta za dezinfekciju vode
centralni uređaj za čišćenje
za kućanstava 19

20. Europski socijalni fond, ESF (European Social Fund, ESF)
Fond namijenjen regijama svih zemalja članica
Intervencije koje je moguće financirati:
Poticanje ulaganja u ljudske resurse
cijelo-životno učenje, inovacije i poduzetništvo, usavršavanje vještina za upravljanje, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima
Podrška povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu
financiranje seminara, treninga..
Prilagodba gospodarskim promjenama
produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)

21. ESF Pristup tržištu rada
modernizacija i jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja, uključenje žena i migranta
Socijalna uključenost (osjetljive skupine)
borba protiv diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge
Podrška radu službi za zapošljavanje
umrežavanje s istraživačkim centrima, izrada i provedba studija o potrebama za određenim profilom radne snage
Socijalna uključenost: fizički onesposobljeni, društveno marginalizirani, mladi koji su rano napustili školu, manjine.
Dodatno za Cilj 1: jačanje admin. kapaciteta ovih često novih ZČ – nastavak napora iz pretpristupnog razdoblja (CARDS, Phare).

22. ESF Dostupan regijama Cilja 1 i 2
Alokacija: 24,3% ukupnih sredstava kohezijske politike
Razina EU sufinanciranja: 50 – 85%
Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu regiju: ovisno o GDP-u po stanovniku (u usporedbi s EU 25 i EU 15)
Namjena: ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja  podrška europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti

23. Primjer dobre prakse, ESF
Povratak na tržište rada
Sardinija, Italija
Edukacija zatvorenika neposredno pred puštanje iz zatvora
29 zatvorenika, 600 sati teoretske i praktične edukacije
Ukupna investicija: € 260,294
EU sufinanciranje: € 130,147 23

24. Europski fond za regionalni razvoj, EFRR (European Regional Development Fund – ERDF)
Fond dostupan regijama svih zemalja članica EU
Intervencije koje je moguće financirati:
Ulaganja u proizvodnju
Izravne potpore ulaganjima (mala i srednja poduzeća)
Infrastruktura
Okolišna, prometna, energetska, turistička, zdravstvena i obrazovna
Jačanje gospodarskih potencijala
Jačanje turističke ponude, ulaganje u informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća)
Do sada iznosio oko 50% sredstava ove stavke, znači većinu proračuna za ovu politiku.
ERDF – cilj je ulaganjima stvoriti održiva radna mjesta (posebno SME), ostvariti bolju prometnu i komunikacijsku povezanost, jačati mogućnost novih izvora zarade odnosno smanjiti ovisnost o granama “na izdisaju” (gospodarska diversifikacija, posebice u ruralnim područjima).
SMEs are all suffering from the same problems: insufficient capital, excessively complicated and inappropriate regulations, too little capacity for innovation, inadequate use of modern information and communication technologies and difficulties in gaining access to markets outside their traditional domestic market. We need more business start-ups, more innovative businesses, more rapidly growing businesses. We also need unproblematic transfers of flourishing businesses when the owner wishes to retire. NB: Last year, EC launched its biggest and most wide-ranging initiative to date for cutting red-tape and avoiding overregulation. We want future EU legislation to show clear improvements and to ensure that no European regulation will be introduced without a complete analysis of the costs it will entail for the economy. For the first time, we are screening the entire corpus of European legislation from the point of view of competitiveness. This will lead to appreciably fewer and simpler regulations. Now we are going a step further. We are developing a method for reliably measuring the costs of bureaucracy and gradually reducing them. Hope to achieve significant reduction in bureaucratic costs for SME businesses in particular.
Određeno preklapanje, neki su fondovi sektorski a neki idu u širinu. Zato što su nastajali u različito vrijeme i s različitim namjenama. Preklapanje (ERDF i CF te ERDF i mjere ruralne diversifikacije) se nastoji smanjiti – kako ćemo vidjeti iz dijela o prijedlogu reforme!
TA – Na inicijativu Komisije iz fondova (ERDF i ESF) se mogu financirati i mjere tehničke pomoći, za koje je na raspolaganju 0,25% iznosa godišnjih sredstava fondova. Radi se o mjerama za pripremu, praćenje, ocjenjivanje i kontrolu, tj. studijama, razmjeni iskustava, informatičkim sustavima za upravljanje, praćenje i ocjenjivanje te mjerama informiranja. Do 10% sredstava pojedinog projekta tj. mjere može se odnositi na TA.
EU10 podcijenili važnost TA što je rezultiralo slabom kvalitetom projekata i manjim brojem projekata (TA često jedini ili glavni izvor sredstava ali i stručnog savjeta koji je dostupan podnositeljima projekata za osmišljavanje projekta i izradu projektne dokumentacija – posebice onima u privatnom sektoru).

25. EFRR Alokacija: 52% ukupnih sredstava kohezijske politike
Dostupan regijama Cilja 1, 2 i 3
Razina EU sufinanciranja: 50 – 75%
Namjena: ulaganje u opću infrastrukturu, proizvodnju i inovacije

26. Primjer dobre prakse, EFRR
Roncoferraro, Italija (140km j.i. od Milana, stanovnika, ugl. poljoprivreda)
Sektor Energije
Upotreba moderne tehnologije (lokalno proizvedena biomasa upotrebljava se za fossil-free Energy system – 100% prelazak na obnovljive izvore energije (emisija CO2
smanjena za oko 255 tona/g.)
EU sufinanciranje: 455,910 EUR 26

27. Primjer dobre prakse, EFRR
Wellness Orhidelia, Slovenija
Temalni kompleks u okviru Terma Olimia
Ukupna vrijednost investicije: 14,5 MEUR
Javni raspis: regionalna konkurentnost –
turistička infrastruktura
EUR (EU ,65 EUR,
SLO ,35 EUR 27

28. Turizam, EFRR Park hotel Bohinj, Slovenija
Ukupna vrijednost investicije: 16,4 MEUR
Javni raspis: regionalna konkurentnost – turistička infrastruktura
EU: 4 MEUR 28

29. SME, EFRR Regija Hradec, Republika Češka
“OMNIPACK klaster” → udruživanje 21. poduzeća (sektor pakiranja), njihovih dobavljača i 2 fakulteta
Grant kroz OP Industrija i poduzetništvo
Članovi klastera u konkurentnom odnosu, ali imaju koristi od podijele troškova proizvodnje; suradnja s fakultetima → nova tehnologija
Ukupna investicija: € 1,603,607
EU sufinanciranje: € 1,202,705 29

30. Načela kohezijske politike1 2
Načela kohezijske politike

31. “Pravila igre” Načelo usmjeravanja
EU sredstva upotpunjuju nacionalna ulaganja
Višegodišnje planiranje potreba, aktivnosti i sredstava
Partnersko promišljanje i provedba
Sustavno nadziranje korištenje sredstava
Procjena učinka

32. Načelo usmjeravanja Što poticati u kojim područjima?
Različiti problemi  različite intervencije i različiti iznosi EU pomoći  više kategorija intervencija
Kategorizacija problematičnih područja prema kriterijima:
Cilj 1-KONVERGENCIJA – najmanje razvijene regije i zemlje
Cilj 2-REGIONALNA KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE – razvijenije regije sa strukturnim poteškoćama
Cilj 3-TERITORIJALNA SURADNJA – regije koje graniče sa susjednom zemljom članicom ili (potencijalnom) kandidatkinjom za članstvo u EU

33. Cilj 1 ”Konvergencija” Kriterij dodjele sredstava:
NUTS II, BDP p/c u zadnje 3 g.<75% EU prosjeka
< 90% BND prosjeka EU ( Kohezijski fond)
Najudaljenija područja
Privremena kompenzacija za “statističke gubitnike”
Razina sredstava:
82% sredstava od ukupne alokacije
Izvori financiranja:
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
Europski socijalni fond (ESF)
Kohezijski fond

34. Cilj 1 – namjena sredstava
Stvaranje i održivost radnih mjesta (Proizvodna ulaganja)
R&TD, inovacija, poduzetništvo, pomoć SME u inovacijskoj infrastrukturi (instrumenti financiranja, povezivanja i suradnje); izravna ulaganja u SME
Infrastruktura
prometna, okolišna, turistička, energetska, obrazovna, gospodarska i zdravstvena infrastruktura; sprečavanje prirodnih i tehnoloških rizika; energetska i okolišna održivost
Ljudski kapital
jačanje prilagodljivosti poduzeća/zaposlenika (obuka, inovativne metode rada); jačanje institucija tržišta rada (suradnja, unutarnja koordinacija, osmišljavanje politike i provedba, obuka kadrova); aktivne opće mjere zapošljavanja i ciljane skupine; reforma obrazovanja (obuka predavača i istraživača, cijelo-životno učenje)

35. Cilj 2 “Konkurentnost i zapošljavanje”
Kriteriji dodjele:
Regije predložene od strane zemalja korisnica a koje nisu korisnice Cilja 1
Regije koje su “prerasle” Cilj 1
Razina sredstava:
15,7% sredstava
Usmjerenost sredstava:
Nacionalni programi: zapošljavanje
Regionalni programi: konkurentnost
Izvori financiranja:
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)
Europski socijalni fond (ESF)

36. Cilj 2 – namjena sredstava
Proizvodna ulaganja, infrastruktura (EFRR)
inovacija i ekonomija znanja
dostupnost prijevoznim i telekom. uslugama od općeg interesa van urbanih centara
smanjenje ekoloških i tehnoloških rizika
Zapošljavanje (ESF)
jačanje prilagodljivosti poduzeća i zaposlenika većim ulaganjima u obuku i inovativne metode rada
jačanje institucija tržišta rada i aktivnih mjera zapošljavanja (+ žene i migranti)
zapošljavanje osoba s hendikepom, manjina, društveno isključenih
reforma kroz suradnju relevantnih tijela na svim razinama

37. Kohezijska politika 2007-2013, cilj 1 i cilj 2
Cilj 1 – najvažnija i najizdašnija kategorija. Većina prostora novih članica spada pod Cilj 1.

38. Kohezijska politika i državne (tzv. “regionalne”) potpore
Potpore podložne odobrenju EK (osim de minimis potpora)
Državne potpore u interesu kohezije:
grantovi, zajmovi s niskim kamatnim stopama, državna jamstva, kupovina državnih dionica po povoljnijoj cijeni, izuzeća od poreza, manja socijalna davanja, nabava usluga i dobara po povoljnijoj cijeni...
Ograničene iznosom (% troškova), vremenski te namjenom
Dodatni uvjeti: poslovni plan, održivost ulaganja na 5 godina
Mogućnosti za Cilj 1 veće

39. Dopuštene državne potpore
…su one koje ne ugrožavaju zajedničko tržište:
Potpore socijalnog karaktera
Potpore koje saniraju štete uzrokovane elementarnim nepogodama
Potpore poticanja ekonomskog razvoja područja u kojima je životni standard netipično nizak/velika nezaposlenost
Potpore koje omogućavaju završetak projekta u zajedničkom europskom interesu
Potpore za očuvanje kulturne baštine i okoliša 39

40. Cilj 3 “Europska teritorijalna suradnja”
Korisnici: NUTS III regije – administrativne vlasti, javna tijela, neprofitna tijela, socio-ekonomski partneri
Specifičnost: programi prekogranične i transnacionalne suradnje, programi umrežavanja
Iznos sredstava: 2,4% kohezijskih sredstava
Namjena sredstava: poticanje uravnoteženoga, trajnog i ujednačenog razvoja te pozitivna praksa prostornog planiranja
Izvor financiranja: EFRR
Ciljevi:
zapošljavanje
uključenje u tržište rada (npr. cijelo-životno obrazovanje) kako bi se smanjio negativan učinak demografskog trenda na javne financije (mirovinska politika).
socijalna uključenost
produktivnost radne snage: povećanje obrazovanosti i prilagodljivosti radne snage, kako bi se povećala dodana vrijednost tj. konkurentnost.
Ove mjere dostupne, naravno, i područjima Cilja 1 i 2 (ESF) ali tamo su uklopljene u razvojne planove za te regije.
Cilj 3: sve NUTS III regije uz unutarnje granice EU, neke NUTS III regije uz vanjske granice te sve NUTS III regije uz morske granice. ERDF – do 75% javnih troškova. U odnosu na prijedlog EK, proračun predviđa smanjenu alokaciju (2,4% umjesto 3,94%), unutar koje bitno povećanu alokaciju za prekograničnu suradnju (77% umjesto 35,6%), bitno smanjenu alokaciju za transnacionalnu suradnju (19% umjesto 47,7%) te smanjen iznos za mreže suradnje (4% umjesto 4,54%).
TKO: vrlo široka lista sudionika: administrativne vlasti na svim razinama, javna tijela, neprofitna tijela (akademska tijela, udruge, udruženja), socio-ekon partneri. Moguća suradnja s 3. zemljama (susjedi i buduće članice). ŠTO: razmjena iskustava, zajedničke strategije i razvojni programi (bez većih infrastrukturnih ulaganja). Programe provode nacionalne, reg i lok vlasti ZČ. TEMATIKA: prostorni razvoj, razvoj urbanih, ruralnih, pograničnih, primorskih područja, poduzetništvo, ljudski resursi, održiv razvoj (energetski, prometno, okolišno, upravljanje prirodnim npr. vodnim resursima i sprečavanje rizika), kulturna baština, prometna povezanost. LOGIKA: suradnja regija različitih zemalja (ZČ i izvan EU), dijelom i bez zajedničke granice. Bottom-up: široko partnerstvo svih administrativnih razina vlasti te relevantnih socio-ekonomskih partnera (neprofitna tijela). Više prostora za inovativnost i mjere prostorno specifičnim razvojnim potrebama. Prati tematsku logiku mainstream SF.
INTERREG – Oko 50% ukupnih sredstava za Inicijative Zajednice (ubuduće puno više!). Olakšava suradnju područja koja su zbog pograničnog položaja društveno i gospodarski zakinuta (¼ stanovništva EU i 1/3 površine). FINANCIRANJE: ERDF sufinancira samo sudjelovanje ZČ (ostali iz raznih programa pretpristupne pomoći).
Interreg A – prekogranični program: NUTS III regije uz unutarnje i vanjske granice EU15 uključujući neke regije s morskom granicom (mogu sudjelovati pogranična područja ZČ, kandidata i trećih zemalja, odnosno (do određene mjere) područja koja se "naslanjaju" na pogranična područja). U nekim slučajevima države sudjeluju čitavim svojim teritorijem. RH: u okviru Programa za susjedstvo Slovenija-HU-HR (Trilaterala) odobreno nam je 13 projekata.
Interreg B – transnacionalna suradnja na rješavanju sektorskih pitanja (okoliš, promet, vodni resursi, energetika, telekom). Nac., regionalne i lokalne vlasti i partneri iz svih regija EU. 11 zemljopisnih područja, RH sudjeluje u području CADSES (Central European, Adriatic, Danubian, South-Eastern Space). Projekti iz domene prostornog planiranje, regionalnog razvoja i politika s prostornim učinkom (promet, sustav upravljanja vodama, zaštita okoliša, sprječavanje rizika).
Interreg C – međuregionalna suradnja na širokoj geografskoj osnovi (4 zone koje pokrivaju čitavo područje EU), bez da se dijeli granica. Razmjena iskustava i koordiniranje politika s ciljem unapređenja regionalnog razvoja i prostornog uređenja. Cjelokupno europsko područje administrativno je podijeljeno je u 4 zone: Istok, Zapad, Sjever i Jug. RH pripada zoni Istok, kao i regije Austrije, Njemačke, Italije, Grčke, Rumunjske, Bugarske i zemalja PSP-a (Albanija ne).

41. Uključujući poseban program za prekooceanske regije
Programi i instrumenti
Prihvatljivost područja
Prioritetna područja ulaganja
Alokacije
Cilj 1 – konvergencija %
Uključujući poseban program za prekooceanske regije
Regionalni i
nacionalni programi
EFRR
ESF
Regije s BDP po stanovniku
<75% prosjeka za EU25
inovacije
zaštita okoliša/ suzbijanje rizika
dostupnost
infrastruktura
ljudski potencijali
administrativni kapaciteti
70.7%
Statistički efekt: regije s BDP po
stanovniku <75% za EU15 i
>75% za EU25
4,9%
Kohezijski fond
Države članice BND
<90% prosjeka za EU25
trans-europske prometne mreže (TEN)
održivi promet
zaštita okoliša
obnovljivi izvori energije
24,4%
Cilj 2 – regionalna konkurentnost i zapošljavanje ,7%
Regionalni programi
(EFRR)
i nacionalni programi
(ESF)
Države članice predlažu popis regija
(NUTS I ili II)
zaštita okoliša / suzbijanje rizika
Eur. strategija zapošljavanja
78,6%
Regije Cilja 1 tijekom a sada
van njega
21,4%
Cilj 3 – europska teritorijalna suradnja ,3%
Prekogranični i
transnacionalni
programi te programi
umrežavanja (EFRR)
Granične regije i šire regije
transnacionalne suradnje
kultura, obrazovanje
77% - CBC
19% TRANS.P.
4% mreže
Izvor: prezentacija EK – Kohezijska politika iz prosinca godine
Sumirati načelo “usmjeravanja” – iz tablice se vidi da je naglasak u pogledu proračunskih sredstava stavljen na najmanje razvijena područja. Na ta područja usmjerena je i većina intervencija u infrastrukturu (osnovnu – npr. Cohesion Fund), iako su zastupljene i inovacije i ljudski resursi općenito i jačanje državne/javne uprave… Prilično su striktna pravila o tome tko koliko sredstava može dobiti jer se iznosi za pojedine Ciljeve i za podskupine unutar svakog od njih utvrde prije pregovora s pojedinim zemljama članicama o alokacijama za njihove pojedine regije.
Podatci prema proračunu usvojenom od strane Vijeća EU u a izračuni prema podatcima dostupnima EUROSTAT-u u
Cilj 1: NUTS II regije čiji BDP p/c (PPS) tijekom – ispod 75% prosjeka EU25; korisnice KF (EU-12, Portugal, Grčka); naknade (do 2013.) za regije s BDP p/c do 75% EU-15 ali iznad 75% EU-25 (statistički efekt – uglavnom regije Španjolske, Njemačke i Velike Britanije); najudaljenije regije: Azores, Madeira, Kanarsko otočje, francuski prekomorski departman. ERDF, ESF (do 75% javnih troškova), Koh. fond (do 85%). U odnosu na prijedlog EK, povećana alokacija (82% umjesto 78%), unutar koje bitno smanjena alokacija za “phasing out” regije i zemlje (4,9% umjesto 8,38%) a alokacija za K. fond slična (24,4% umjesto 23,86%; za nove ZČ, KF = 30% ukupne SF alokacije).
Cilj 2: bilo koja NUTS II ili III regija koja ne spada pod Cilj 1 i nije obuhvaćena tranzicijskim aranžmanom (naknade) te regije koje su prerasle Cilj 1. Od restrukturiranja ka provedbi Lisabonske strategije. ERDF, ESF (do 50% javnih troškova). U odnosu na prijedlog EK, smanjena alokacija (15,7% umjesto 17,2%), unutar koje povećana alokacija za phasing in regije (21,4% umjesto 16,56%).
Cilj 3: sve NUTS III regije uz unutarnje granice EU, neke NUTS III regije uz vanjske granice te sve NUTS III regije uz morske granice. ERDF – do 75% javnih troškova. U odnosu na prijedlog EK, proračun predviđa smanjenu alokaciju (2,4% umjesto 3,94%), unutar koje bitno povećanu alokaciju za prekograničnu suradnju (77% umjesto 35,6%), bitno smanjenu alokaciju za transnacionalnu suradnju (19% umjesto 47,7%) te smanjen iznos za mreže suradnje (4% umjesto 4,54%).
Vezano uz iznose pomoći, uz ova pravila i niz iznimaka kojima se uzimaju u obzir stvarne ili u zadnji čas izpregovarane potrebe (uglavnom za regije EU10 te za prekomorska i rijetko naseljena područja EU25: npr. dodatna sredstva za pet najsiromašnijih NUTS II regija u EU25 – Poljska), za Prag, za Mađarsku regiju, pogranična područja između EU15 i EU10 te EU25 i EU2, itd.

42. Utvrđivanje alokacije
Bilateralni pregovori s EK o indikativnoj nacionalnoj alokaciji – za pojedine Ciljeve i pripadajuće fondove
Naznačena sredstva vs. ostvarena sredstva
Važnost NUTS klasifikacije
fra. Nomenclature des unités territoriales statistiques
eng. The nomenclature of territorial units for statistics
hrv. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku
Committment appropriations vs. Payment appropriations CHECK
NB: velike razlike u razvojnim potrebama i dostignućima unutar iste kategorije (Cilj)! Stoga i različiti iznosi pomoći za regije istog Cilja. Iz istog razloga, prioriteti pojedinog Cilja moraju biti dovoljno široki da odgovore na različite potrebe regija…
Kriteriji za utvrđivanje iznosa CF alokacije za pojedinu ZČ: površina i broj stanovnika. Vezano uz BNP: iako je njezin BND p/c prešao vrijednost od 90% EU krajem 90tih, Irska je nastavila koristiti KF do Kada je odluka o dodjeli sredstava za proračunsko razdoblje – donesena, krajem 1999, EK je za utvrđivanje prosjeka EU raspolagala s podacima iz razdoblja – Na taj je način Irska nastavila koristiti sredstva još tri godine, u smislu pomoći održivosti ulaganja.
NB: za utvrđivanje alokacije SF za razdoblje u slučaju EU10 nije se pribjegavalo gore navedenoj formuli; na raspolaganju je od ranije bila određena svota koja se raspodijelila među EU10 temeljem njihove (ne)razvijenosti u odnosu jedne na drugu. Na taj način su EU10 bile zakinute, posebice Slovenija, koja je u odnosu na druge EU10 razvijenija nego li u odnosu na regije EU25, pa je dobila manje SF.

43. Usmjeravanje na statističke regije (NUTS)
Statistička razina
Min broj stanovnika
Max broj stanovnika
Pomoć EU temeljem pokazatelja razvoja
Nacionalna razina
Cilj 1, Cilj 2
NUTS 1
3 milijuna
7 milijuna
Cilj 2
NUTS 2
Cilj 1 (EFRR, ESF, KF)
Cilj 2 (EFRR, ESF)
NUTS 3
Cilj 3 (EFRR)
Sredstva iz upravo nabrojanih fondova ne dodjeljuju se svim članicama već onima čija područja uistinu zaostaju u razvoju.
Da bi se njihovo zaostajanje objektivno utvrdilo i međusobno usporedilo (kako bi se više sredstava usmjerilo na ona najzaostalija područja), pribjegava se statističkoj podjeli čitavog područja EU na područne jedinice tzv. statističke regije, sličnog broja stanovnika. Tehnički naziv tih statističkih regija je NUTS regije, prema istoimenoj klasifikaciji: NUTS – Nomenclature des unites territoriales statistiques, tj. klasifikacija statističkih prostornih jedinica.
Svaka država članica čini jednu NUTS regiju koja se dalje dijeli na više statističkih regija druge, niže razine (tzv. NUTS II) sa između 80,000 i 3 milijuna stanovnika. Svaka od tih NUTS II regija sastavljena je od više manjih statističkih jedinica (tzv. NUTS III) od kojih svaka ima između 150,000 i 800,000 stanovnika. Negdje administrativne jedinice odgovaraju NUTS razinama, drugdje se jedna NUTS regija sastoji od više administrativnih jedinica koje zajedno zadovoljavaju kriterij stanovništva za tu NUTS razinu.
NUTS razine II i III su najvažnije u kontekstu ove politike EU. Na tim se razinama utvrđuju razvojne potrebe koje će se pomagati sredstvima iz fondova EU. Kriterij kojim se utvrđuje pogodnost neke NUTS II za ostvarenje EU pomoći je BDP per capita. Ako taj pokazatelj premašuje 75% ta NUTS II regija ne ostvaruje pravo na pomoć, ali moguće da neki dio nje – na NUTS III razini, ipak ima potrebe za EU pomoći. Ta se potreba utvrđuje prema više kriterija: (slide).

44. REGIONALNA KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE
Statističke regije u Hrvatskoj (NUTS II)
CILJ I KONVERGENCIJA
CILJ II
REGIONALNA KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE

45. Statističke regije u EU
NUTS I
NUTS II
NUTS III
Luksemburg 1
Cipar
Malta 2
Slovenija 12
Poljska 6 16 45
Francuska 9 26
100 UK 37
133
Njemačka 41
439
Hrvatska 1 3 21

46. Načelo financiranja Nadodavanje
Nacionalna sredstva se ne zamjenjuju onima iz EU
EU sredstva mogu iznositi do 4% nacionalnog BDP-a
N+ pravilo: rok za ugovaranje EU sredstava (n+2 ili n+3)
EU sufinancira ukupne ili javne troškove ulaganja pogodne za sufinanciranje (eligible expenditure), i to ex post!
Nadodavanje – additionality: spriječiti da SF sredstva zamijene nacionalna ulaganja. Svaka ZČ "u svim dotičnim područjima uloži najmanje jednaki iznos svojih strukturnih izdataka ili izdataka iste vrste poput onog predviđenog programskim planiranjem" (čl. 11. Uredbe 1260/99). ZČ dužne podnositi izvješća o tim strukturnim izdacima kako bi EK za Cilj 1 mogla ispitati načelo dodavanja. Obzirom da se EU sredstva ne nadodaju na bilo koje nacionalne intervencije već na one utvrđene za svaki fond, ovim se načelom nastoji usmjeriti nacionalne strukturne politike. Od “n+2” pravilo o raskidanju sporazuma o ugovorenim sredstvima koja nisu isplaćena (settled by payment on account or for which a payment claim was received) u roku od 2 godine. Provedbu u slučaju grant sheme (GS=mjera) usporava izrada uputa za predlagatelje/korisnike, natječajna procedura i evaluacija projekata a kod samostalnih projekata izrada plana nabave i isplata, natječajna procedura.
Što se sufinancira: “There are two bases for the SF contribution: total eligible costs or total eligible public expenditure. The base is determined at the level of each measure and stated in the PC, in accordance with Article 18(3)(c) of Regulation (EC) No 1260/1999.” (EC reply to Court of Auditors Special Report No 7/2003.). Ako se odluči za sufinanciranje ukupnih troškova – uključujući, dakle, one sufinancirane privatnim sredstvima – potiču se privatna ulaganja u nacionalne razvojne prioritete. Od sufinancirati samo javne troškove, osim za ZČ čiji BDP per capita < 85% EU.
EU vrši isplatu svog financijskog udjela ex post, nakon uvida u ostvarene troškove u okviru programa. Znači da javna i privatna sredstva sufinanciranja budu refundirana kasnije. Da bi konačnim korisnicima izašle u susret kod premošćivanja ovog razdoblja (do isplate EU sredstava), nacionalne vlasti mogu konačnim korisnicima staviti na raspolaganje sheme pre-financiranja (npr. zajmovi s niskom ili nultom kamatnom stopom za SME, poljoprivrednike, lokalnu samoupravu, NVO) pod uvjetom da se poštuju načela državne potpore. Manji dio isplata avansno, dio tijekom provedbe (interim) a ostatak tek po okončanju provedbe (final ili end payments) i izradi konačnog izvješća.
Kod ulaganja u poduzeća razina pokrivenosti troškova od strane EU usklađuje se s pravilima EU o potporama pa EU udio ne smije prijeći 35% ukupnih troškova odnosno 45% ukoliko se radi o malom i srednjem poduzetništvu. Niža razina EU sufinanciranja također kod ulaganja u infrastrukturne projekte koji tijekom životnog vijeka donose zaradu veću od 25% ulaganja (npr. mostovi i ceste - cestarina).

47. Razina EU sufinanciranja
50 do 75% ukupnih troškova za Cilj 1
25 do 50% za Cilj 2
do 75% za Cilj 3
“kohezijske” zemlje do 80%
najudaljenija područja i manji grčki otoci do 85%
Pravila kod profitabilnih ulaganja
ulaganja u poduzeća: 30-50% za Cilj1, ostali 10-15%
ulaganja u infrastrukturu (profit > 25%): Cilj 1 do 40%, “kohezijske” zemlje do 50%, Cilj 2 do 25%

48. Iznosi u novim članicama, 2007-2013 (u milijunima EUR)
Kohezijski fond
Cilj 1
Cilj 2
Cilj 3
Ukupno
Bugarska
2 283
4 391
179
6 853
Češka
8 819
17 064
419
389
26 692
Estonija
1 152
2 252 52
3 456
Mađarska
8 642
14 248
2 031
386
25 307
Latvija
1 540
2 991 90
4 621
Litva
2 305
4 470
109
6 884
Poljska
22 176
44 377
731
67 284
Rumunjska
6 552
12 661
455
19 668
Slovačka
3 899
7 013
449
227
11 588
Slovenija
1 412
2 689
104
4 205
59 064
2 899
2 737
Izvor: Europska komisija

49. Načelo programiranja 1
Zajedničke strateške smjernice (Community Strategic Guidelines)
Izrađuje ih EK na osnovu odluke Vijeća EU 2
Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO/NSRF)
Navedeni sektori ulaganja i indikativna alokacija – odobrenje EK 3
Operativni programi (provedbeni dokumenti na osnovu NSRO-a)
EK mora odobriti
NSRF sadržaj
Analiza društveno-gospodarskog stanja (SWOT)
Razvojni prioriteti i ciljevi
Ex ante procjena učinka
Usklađenost prioriteta s pravnom stečevinom EU i smjernicama EK za kohezijsku politiku tijekom predstojećeg proračunskog razdoblja
Indikativni financijski plan po godini i uvid u nadodanost EU sredstava na nacionalna sredstva
Pregled sustava upravljanja, nadzora i evaluacije
Dokaz o sustavnom partnerstvu
Zašto programirati? Za pozitivan učinak na razvoj prostora, koordinirati sektorske politike. SF programi sastoje se od niza sektorskih mjera koje zajedno imaju potaknuti razvoj. Programiranje znači i dugoročnu financijsku obvezu. U suprotnom nema sustavne politike i nema rješavanja problema: utvrditi prioritete te mobilizirati kapacitete i sredstva. Praksa preuzeta od FR (ali i A, VB, D) gdje centralna vlast s regijama potpisuje petogodišnje ugovore o financiranju, planiranju i provedbi intervencija. Irska u NDP uključuje sva razvojna ulaganja, Italija to čini od za nac. regionalnu politiku, ruralni razvoj, intervencije vezane uz lisabonsku strategiju (okoliš, konkurent.)
Smjernice EU: EK predlaže, Vijeće EU jednoglasno usvaja, EP odobrava.
Bilateralni pregovori s EK: EK provjerava da se nacionalni dokumenti drže zajedničkih tematskih odrednica. EK također nastoji razviti metodologiju procjene problema, njihovog prioritiziranja u skladu sa stvarnim potrebama i mogućnostima (Izbjeći “katedrale u pustinji”: hoće li planirano ulaganje biti korisno i profitabilno? Hoće li mjere zaposlenja doprinijeti zapošljavanju, a financirani R&D naći put do komercijalnih proizvoda i do tržišta?)
Srž pregovora – dogovor oko kategorizacije područja te iznosa pomoći. Temeljem kriterija koje neko područje ispunjava utvrđuje se kategorija a točni se iznosi utvrđuju razrađenom formulom:
za Cilj 1 od alokacije će se utvrditi uzimajući u obzir BDP p/c regije u odnosu na EU prosjek, BND ZČ u kojoj se regija nalazi u odnosu na prosjek EU25, te broj nezaposlenih u regiji koji premašuje prosjek svih regija Cilja 1. Za Cilj 2 su ključni ukupno stanovništvo tih regija, nezaposlenost u odnosu na ostale regije Cilja 2, razina zaposlenosti, broj zaposlenih s niskom razinom obrazovanosti, niska gustoća naseljenosti te BDP p/c u odnosu na ostale regije Cilja 2. Za Kohezijski fond ključni su stanovništvo, površina i BND države u odnosu na ukupno stanovništvo i površinu EU te na prosjek BND ZČ. Za Inicijative Z. iznosi pomoći za pojedine komponente se utvrđuju temeljem broja stanovnika u područjima koja mogu sudjelovati u odnosu na stanovništvo svih eligible područja.
 financijska tabela: temeljem indikativne alokacije po ZČ, novci EU podijeljeni na fondove. ZČ utvrđuje razinu vlastitog financiranja iz nacionalnih i drugih izvora i pregovara s EK. Može se desiti da se dodatna nac. sredstva nastavi tražiti i nakon usvajanja okvirnog dogovora!

50. Programiranje mjera – ključno za povlačenje sredstava
Provedbeni dokument (OP) s odgovorima na sljedeća pitanja:
Što, kako, kome: cilj, korisnici, konkretne aktivnosti, tko provodi mjeru, koje procedure prijave i odabira projekata
Predviđeni izvori sufinanciranja: poveznice s nacionalnim proračunom?
Kako obznaniti mjeru krajnjim korisnicima?
Praćenje: koji pokazatelji napretka provedbe? Kompjuteriziran unos i obrada podataka s ciljem praćenja provedbe i procjene učinka
Nadalje, program mora biti temeljen na analizi socio-ekonomske situacije zemlje, regije ili sektora, ovisno o tome na što se program odnosi. Pri tome se često koristi SWOT analiza. Na temelju analize se razrađuje vizija ili globalni cilj. Vizija se treba translatirati u prioritete. Prioriteti programa moraju biti usklađeni sa prioritetima Unije i ta usklađenost mora biti posebno opisana. Prioriteti trebaju biti što je više moguće kvantificirani u pogledu očekivanog učinka. Programski dokument mora sadržavati indikativni financijski okvir, sa planiranim alokacijama sredstava po prioritetima, ovisno o izvoru financiranja i na godišnjoj razini. Također se treba posebno označiti doprinos Kohezijskog fonda i Europske investicijske banke (pored doprinosa SF-a).
Na temelju mjere se sredstva povlače pa mjera predstavlja ključ koji (ne)će otvoriti vrata EU sredstava.
Mjera može izražavati želju za jačanjem inovacije u gospodarstvu ali ako ne postoje intervencijske sheme kojima se to ciljano ostvaruje, mjera neće postići svoj cilj. Za to je potrebno imati ili uspostaviti savjetodavnu infrastrukturu, linije kreditiranje, mreže povezivanja istraživača i korisnika R&D, … Mjera je okvir unutar kojeg treba doći do potencijalnih korisnik, zainteresirati ih, osmisliti projekt na način njima od koristi i zadužiti provedbena tijela/ kadrove. U zemljama u kojima ova razvojna infrastruktura – sheme, tijela, kadrovi – nisu razvijeni, SF sredstva sama po sebi ne mogu doprinijeti mnogo. Načela provedbe i utvrđeni ciljevi odnosno prioriteti i mjere koje sufinanciraju fondovi EU mogu poslužiti kao ideja što i kako poticati (imajući u vidu vlastite potrebe) ali ključni je izazov takav razvojni sustav ustrojiti i pokrenuti. Pitanje – da li hrvatska gospodarska politika ima slične razvojne sheme?
Općenito, kod osmišljavanja i razrade mjere treba imati u vidu sljedeće: (vidi slide…)
Ako mjera nije pogođena, zainteresiranih će biti malo, biti će zbunjeni, projekti neće odgovarati onom na što se ciljalo, itd. Riječju, smanjene su šanse za povlačenje i za učinkovito korištenje sredstava koja smo indikativno alocirali toj mjeri. EU-10 nerijetko su premalo vremena provele na ovoj operativnoj razini dok je puno više vremena utrošeno na izradu NDP-a koji je tek okvirni dokument. Logika je vjerojatno bila ta da se usredotoči na pregovore o količini sredstava; indikativna alokacija zemlji međutim ne garantira da će ta sredstva i iskoristiti.
Da bi se mjeru uspješno razradilo važno je u praksu sprovesti načelo partnerstva – next slide

51. Operativni programi novih zemalja članica za razdoblje 2007. – 2013.
ZEMLJE ČLANICE
KONKURENTNOST
REGIONALNI RAZVOJ
PROMET
OKOLIŠ
LJUDSKI KAPITAL
JAVNA UPRAVA
Bugarska
Development of the Competitiveness of Bulg. Economy (EFRR)
Regional development (EFRR)
Transport (CF+ EFRR)
Environment (CF+EFRR)
HRD (ESF)
Administrative capacity
Češka
Research, development and knowledge economy
Integrated OP;
9 Reg. OPs
Transport
Environment
Employment
Education -
Mađarska
Economic competitiveness;
Information society
Regional OPs
Environ., nature, water prot.
HRD;
Human infrastructure
Administration system
Latvija
Entrepreneurship & innovation (EFRR)
Infrastructure & services (CF & EFRR)
Human res. & employ. (ESF)
Litva
Economic growth (CF & EFRR) – R&D, innovation, information society, transport, energy supply
Cohesion promotion (CF & EFRR) – local / urban development, tourism, public services (health & education), envir., energy efficiency
Poljska
Economic innovation
16 ROPs;
Developing Eastern Pol.
Infrastructure & environment
Human capital
Rumunjska
Increase of economic competitiveness (EFRR)
Regional OP
(EFRR)
Transport (CF+EFRR)
(CF+EFRR)
Admin. capacity develop.
Slovačka
Competitive econ growth (EFRR); Information society (EFRR), Research & development (EFRR), Health (EFRR)
Regional OP (EFRR)
Bratislava OP (EFRR)
Education,
Employment & social infrastructure (ESF)

52. Načelo partnerstva
Vertikalna i horizontalna suradnja relevantnih tijela i sudionika u lokalnom i nacionalnom razvoju
Sve zainteresirane skupine ne/formalno uključene u programiranje i izradu mjera te provedbu
Uvid u stanje na terenu, prijedlozi mjera, obrazovanje i informiranje, ownership  brojnost i kvaliteta projekata
Tijekom programiranja treba:
uključiti socijalne i regionalne partnere
Jedan od uvjeta u provedbi programiranja je provedba principa partnerstva koja podrazumijeva uključenje socijalnih i regionalnih partnera. Programski dokument će morati opisati na koji način se ovaj princip poštovao prilikom izrade. Nadalje, program mora biti temeljen na analizi socio-ekonomske situacije zemlje, regije ili sektora, ovisno o tome na što se program odnosi. Pri tome se često koristi SWOT analiza.
Nacionalnu razvoju strategiju za potrebe korištenja EU sredstava (NDP ili ubuduće NSRF) izrađuju nacionalna tijela, surađujući i oslanjajući se više ili manje na subnacionalna tijela i druge partnere, prema nacionalnom ustroju i praksi pojedine zemlje.
Partnerstvo (programiranje, provedba): holistički pristup razvoju – koordiniranje raznih politika i njihovih provoditelja i korisnika na raznim razinama (niže razine bliže su problemu pa poznaju potrebe i probleme). Zato govorimo o horizontalnoj (socijalni i gospodarski partneri, NGOs u zaštiti okoliša i drugo) i vertikalnog (područna i lokalna samouprava) suradnji. Ta suradnja je formalna – moguće uključivanje partnera u Nadzorni odbor tj. u nadzor provedbe, ili aktivna – konzultacije partnera na operativnoj razini s ciljem prikupljanja ideja o mjerama, aktivnostima, s ciljem širenja informacija krajnjim korisnicima. Dilema uključivanja velikog broja sudionika: zadržati koherentnu viziju razvoja.
Modeli partnerstva u programiranju:
- centralizirani (top-down), uz konzultaciju tj. davanje na mišljenje nacrta i konačnih verzija partnerima (EU10, kohezijske zemlje EU15, Dk, IRL, NL, LUX);
- bottom-up pristup (federalne zemlje – B, D), gdje regije izrađuju svoje programe koje državno ministarstvo objedinjuje i daje političke odrednice;
- model suradnje nacionalnih i sub-nacionalnih tijela (A, FR, FIN, UK) državnih ministarstava i regija putem konzultacija, partnerstava, radnih grupa.

53. Načelo nadzora
Kompjuterizirana baza podataka – Management Information System (MIS)
Nadzorno tijelo (Monitoring Committee) na razini OP-a
Na prijedlog Upravnog tijela, odobrava mjere, predlaže izmjene, odlučuje o kriterijima odabira projekata i sufinanciranja, prati financ. dinamiku provedbe, predlaže EK izmjenu alokacija fondova
Nadzor (Monitoring): obzirom da je sustav provedbe kompleksan, da su uključena brojna tijela i da o uspješnosti provedbe ovisi razina sredstava koju zemlja povuče, iz praktičnih i političkih razloga potrebno je osigurati nesmetanu provedbu i imati stalan uvid u njezin napredak.
Management Information System: novo pravilo od 2000, s ciljem boljeg uvida u provedbu. Svaka provedbena razina unosi podatke iz vlastitog djelokruga kako bi se oni agregirali i na najvišoj razini dali cjelovit uvid u stanje provedbe. To su financijski podaci provedbe (ugovorena i isplaćena sredstva, zahtjevi za isplatama sredstava sufinanciranja, podaci o izvršenim provjerama i eventualnim nepravilnostima te slijedom njih povraćenim sredstvima, predviđanja o isplatama ubuduće) i statistički podaci provedbe (pokazatelji napretka svake lansirane mjere – npr. km infrastrukture, kubici pročišćene vode, broj održanih tečaja, broj potpomognutih SME/istraživačkih i drugih projekata).
Monitoring committee (Nadzorni odbor) na razini ukupnog programa (CSF/SPD) te OP-a (kod CSF). Okuplja predstavnike MA, PA, IBs a po izboru ZČ i partnere (+moguća savjetodavna uloga EK). Nadzor (par puta godišnje) temeljem podataka o financijskom i fizičkom napretku, koje mu dostavlja MA. Najčešće se zanima za financijski napredak provedbe – zbog političkih implikacija. Kako bi osigurao pravovremeno povlačenje sredstava (n+2), MC ima pravo: tražiti re-alokaciju sredstava među prioritetima (uz suglasnost EC i ZČ), unutar prioriteta (s mjere na mjeru) ili izmjenu pojedine mjere (npr. kriteriji za odabir projekata). MC odobrava detaljnu razradu mjera u okviru PC-a – kriterije za odabir projekata te pokazatelje mjerenja napretka. Slična tijela na (steering committees) na razini pojedinih prioriteta/programa.

54. Načelo procjene
Povlačenje sredstava nije isto što i učinkovito korištenje sredstava
Utemeljenost razvoja na objektivnom stanju!
Ex ante, mid-term i ex post uvid u stanje i probleme  poboljšati provedbu
Povlačenje sredstava nije isto što i učinkovito korištenje sredstava. Tome služi načelo procjene (evaluation): odgovorno i učinkovito korištenje ograničenih sredstava! Procjenu vrše neovisna tijela (konzultantske tvrtke) tri puta tijekom programskog ciklusa: ex ante, mid-term i ex post. Cilj ex ante je usmjeriti se na intervencije koje imaju objektivnih šansi da se provedu i da daju pozitivan i bitan gospodarski učinak. Mid-term služi kao prilika da se u hodu isprave eventualni nedostaci ili krive procjene i prilagodi provedbeni sustav. Ex post procjenu vrši EK par godina po okončanju provedbe, kao provjeru dugoročnijeg, gospodarskog učinka; rezultati bi trebali poslužiti kao input kod osmišljavanja razvojnog programa za sljedeće višegodišnje razdoblje.

55. Od 2007. ustupci za siromašnije/ nove zemlje članice
Viša razina sufinanciranja
Šira paleta troškova pogodnih za sufinanciranje (stambeni fond u EU12; PDV)
N+3 do godine
Dodatna sredstva namijenjena relevantnom administrativnom jačanju
Manji dio sredstava namijenjen Lisabonskim ciljevima za Cilj 1; nije obavezno za nove članice
Za sve: besplatna tehnička pomoć pri izradi projektnih prijedloga (infrastruktura, urbani razvoj) i poboljšanju pristupu alternativnih izvora financiranja = inicijative JASPER, JESSICA i JEREMIE
Ustupci novim ZČ: povećana razina sufinanciranja: za OP ERDF i ESF min. 15% za ZČ čiji BDP p/c<85% EU; gornji prag pomoći smanjen u odnosu na dosadašnjih 4% ali varira ovisno o BND zemlje u odnosu na prosjek EU (gornja granica = 3,78% BDP za BND p/c <40% EU25, donja granica 3,23%); n+3 umjesto n+2 za ZČ čiji BDP<85% prosjeka EU, do 2010.; ERDF može financirati izgradnju stanova u EU12; SF mogu sufinancirati porez na dodanu vrijednost (VAT) u ZČ čiji BDP<85% prosjeka EU
Pogodnost troškova: housing, iako ulaganja u stambeni fond vrlo ograničena…
earmarking of SF for Lisbon leaves less for basic infrastructure projects (environment, transport, energy), local productive investments, cultural heritage etc.
Inovativne inicijative EK, u suradnji s IFIs: pomoć krajnjim korisnicima u pripremi projekata, te u financiranju SME.
JASPERS (Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions) – TA partnership of EC, EIB and EBRD. At disposal of MSs to assist with preparation of large projects supported by CF and ERDF. EIB and EBRD have vast experience here (transport, environment). This greatly increases resources available for project preparation (from initial identification through to granting of assistance (IFI involvement as a quality guarantee to EC)  quicker approval for EU support, more PPP.
JEREMIE (Joint European Resources for Micro to Medium Enterprises) – improved access to finance such as venture capital, loans and guarantees, in partnership with EIB. EIB will offer expert management of resources, attraction and accreditation of financial intermediaries.
JESSICA (Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas) – cooperation of EC, EIB, CEB (Council of Europe Development Bank) and other IFIs on financial engineering for sustainable urban renewal and development.