1. Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje
NZZ – IUOUN projekt
Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje
Vlasta Vizek Vidović
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Zagreb, 18, prosinac, 2008

2. Ključne točke
Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama u EU
Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje
Kompetencije kao ishodi učenja u trajnom obrazovanju

3. 1. Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama
Europski društveni kontekst - ključni događaji
Integrirani LLL programi ( ) i nositelji
Konceptualizacija cjeloživotnog učenja
Ključni EU nositelji LLL procesa

4. Društveni kontekst za promjene u europskom obrazovanju - izazovi
Ekonomske promjene
kompeticija, globalizacija, privreda temeljena na znanju, fleksibilnost tržišta radne snage
Društvene promjene:
akceleracija u proizvodnji znanja, demografski trendovi, društvena osjetljivost za različitosti, potreba za inkluzijom različitih skupina
(EU Council, studeni, 2006)

5. Ključni događaji u definiranje uloge obrazovanja
(EU Council, studeni, 2006)

6. Glavni EU akteri cjeloživotnog učenja
EU komisija i Vijeće Europe
EU mreže
- EUCEN – European University Continuous Education
Network
- EAEA – European association for the Education of Adults
- EDEN - European Distance and e-Learning Network

7. CJELOŽIVOTNO UČENJE – EU definicija (EU Lisbon Council, 2000)
“Sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.”

8. Vrste cjeloživotnog učenja (EU Lisbon Council, 2000)
formalno profesionalno (trajno obrazovanje /trajni profesionalni razvoj)
formalno izvan profesije (osobni razvoj, ključne kompetencije)
neformalno profesionalno (učenje u okviru profesionalnih aktivnosti )
informalno izvan profesije (učenje vezano uz razne životne aktivnosti)

9. Integrated Lifelong Learning programmes
(EU Council, studeni, 2006)

10. Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja:
1) komunikacija na materinjem jeziku
2) komunikacija na stranim jezicima
3) kompetencija u matematici, prirodnim znanostima i tehnici
4) informatička kompetencija
5) znati kako učiti
6) interpersonalna, interkulturalna, društvena i građanska
kompetencija
7) poduzetništvo
8) kulturalno izražavanje
(EU Council, listopad, 2006.)

11. 2. Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje
Bolonjski proces i cjeloživotno učenje
Strateški pristup u području trajnog usavršavanju
Kompetencije kao ciljevi poučavanja

12. Cjeloživotno učenje u bolonjskom procesu
Bolonjska deklaracija (1999)
“ …valja uvesti kompatibilan sustav ECTS-a primjenjiv i na područje cjeloživotnog učenja”
Priopćenje EU komisije (2001)
“Izgradnja Europskog prostora cjeloživotnog učenja”
Praško priopćenje (2001)
“Cjeloživotno učenje je bitan dio Europskog prostora visokog obrazovanja. U Europi budućnosti temeljenoj na društvu znanja, LLL strategije su nužne za suočavanje s kompetitivnošću, novim tehnologijama te za unapređenje socijalne kohezije, jednakih mogućnosti za sve i opće kvalitete života.”

13. Sveučilište u Zagrebu: TEMPUS-SCM
Berlinsko priopćenje (2003) “…..za realizaciju koncepta cjeloživotnog učenja važan je doprinos visokog obrazovanja.”
Bergenško priopćenje (2005)
“…potrebno je stvarati mogućnosti za fleksibilnost obrazovnih putova unutar visokog obrazovanja uključujući i procedure za priznavanje prethodnog neformalnog učenja.”
Sveučilište u Zagrebu: TEMPUS-SCM
“Lifelong learning in university context” (2006/07)

14. Strateški pristup: 3 okvira kao podloga za planiranje programa
Kvalifikacijski okvir opisuje kvalifikacije koje se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih smisleno međusobno povezuje (od predškolske do doktorske razine)
Profesionalni ili kompetencijski profil je nadogradnja kvalifikacijskog okvira – temelji se na utvrđivanju vrste i razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i kreatorima obrazovnih programa
Akademski profil određuje obrazovne ciljeve, zahtjeve i ishode u određenom akademskom području. Profesionalni okvir je polazište za definiranje kurikuluma utemeljenog na kompetencijama u studijima koji obrazuju za profesiju.

16. Profesionalni okvir: europski i nacionalni standardi kompetencija za učiteljsku profesiju
Europski standard
Škotski standard
Nizozemski standard
Kompetencije za rad s ljudima
Kompetencija za rad sa znanjem, tehnologijom i informacijama
Kompetencije za rad u i za društvo
Profesionalno znanje i razumijevanje (8)
Profesionalne vještine i sposobnosti (9)
Profesionalne vrijednosti i profesionalna predanost (6)
Interpersonalne kompetencije
Pedagoške kompetencije
Poznavanje predmeta i metodike nastave
Organizacijske kompetencije
Kompetencije za suradnju s kolegama
Kompetencije za suradnju s vanjskim okruženjem
Sposobnost refleksije i razvoja

17. Akademski okvir: kurikulum utemeljen na kompetencijama
Ciljevi poučavanja na razini studija i svakog kolegija definiraju se kao ishodi učenja.
Ishodi učenja opisuju se kao kompetencije koje student stječe nakon što udovolji svim studijskim obvezama.
Ishodi učenja odnosno stečene kompetencije trebaju biti prepoznatljive i objektivno mjerljive.
Ishodi učenja povezani su sa studentskim opterećenjem u satima i ECTS bodovima
Određivanje ishoda učenja i opterećenja podloga je za razvoj strategija poučavanja, učenja i provjere naučenog
ECTS Guidebook, 2005

18. “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2002-2008)
Vrste kompetencija
generičke ili prenosive u različita područja djelovanja
područno specifične (svojstvene određenoj disciplini/struci)
Razvoj kompetencija
ciklički (preddiplomski, diplomski, poslijediplomski stupanj)
integriran kroz sve razine studija
Određivanje kompetencija
na razini stupnjeva, studija i na razini kolegija
uključenost različitih nositelja interesa (sveučilišni nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci)
      

19. Dinamički ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na kompetencijama
Kvalifikacijski okvir
Profesionalni okvir
Određivanje programskog profila - KOMPETENCIJE
Utvrđivanje resursa
Planiranje programskih ciljeva i ishoda učenja
Evaluacija i poboljšanje
na temelju povratnih informacija
Izrada kurikulumskog sadržaja i strukture
Izbor pristupa učenju i poučavanju
Izbor metoda utvrđivanja ishoda učenja
Tuning general brochure, 2006

20. Odnos inicijalnog i trajnog obrazovanja
Profesionalni profil kao ishodište planiranja programa
Komplementarnost u ciljevima, planiranju i izvedbi
Strateški pristup temeljen na utvrđivanju potreba i struke kao osnovice za definiranje ciljeva/ prioriteta
Neke zajedničke komponente obrazovnih programa

21. Zajedničke komponente:
programi temeljni na kompetencijama
poučavanje usmjereno na osobu koja uči
sustav osiguravanja kvalitete (akreditacija, evaluacija)
stručno osposobljavanje edukatora
priznavanje stečenih kompetencija (ECTS, razine,
vrednovanje postignuća/ishoda, certifikati)

22. Specifična pitanja vezana uz sustav trajnog obrazovanja
sustav uvođenja u struku (pripravništvo)
izbor i edukacija mentora za pripravnike
pristup licenciranju
sustav napredovanja u profesiji
uloga stručnih asocijacija/komora
izvori financiranja

23. 3. Kompetencije kao ishodi učenja
Odnos kompetencija i ishoda učenja
Pristupi u određivanju ishoda učenja
Načelo konstruktivnog poravnanja

24. Ključni pojmovi Kompetencije
predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa.
Tuning pojmovnik, 2007

25. Ključni pojmovi Ishodi učenja
su tvrdnje – napisane od strane edukatora - o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. Ishodi učenja trebaju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni.
Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive.
Tuning pojmovnik, 2007

26. Ishodi učenja - teorijska podloga 1.
Bloom-ova taksonomija obrazovnih ciljeva
Taksonomija obrazovnih ciljeva klasificira ishode učenja uzduž kontinuuma prema kriteriju kompleksnosti procesa učenja u četiri područja.
Područje
► kognitivno Bloom 1956,Anderson, 2001
► afektivno Krathwol i sur.,1964
► psihomotoričko Simpson, 1972

27. Kognitivno područje – razine spoznaje
Znanje: definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti
Razumijevanje: klasificirati, opisati, izdvojiti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti
Primjena: primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati
Analiza: raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati
Sinteza : urediti, uskladiti, složiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, predložiti
Evaluacija (kreacija) utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati

28. Ishodi učenja - teorijska podloga 2.
SOLO taksonomija
Structure of Observed Learning Outcomes
Pre-strukturna razina: gomilanje nepovezanih informacija
Jedno-strukturna razina: stvaranje očitih i jednostavnih veza među informacija
Više-strukturna razina : stvaraju se višestruke bez uočavanja obrazaca i cjeline.
Relacijska razina: uočavanje odnosa dijelova i cjeline, integracija informacija u modele
Proširena apstraktna razina; mogućnost generalizacije i prijenosa principa u druga područja
(Biggs, 1999)

29. Konstruktivno poravnanje (constructive alignement )
Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima.
(Biggs, 2001)

30. Specifičnost poravnanja u programima trajnog obrazovanja
Pri određivanju pristupa učenju
i poučavanju treba voditi računa
o osobinama odraslih učenika:
kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi
profesionalnom iskustvu i predznanju
motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi

31. Primjer poravnavanja 5 Tema i ciljna kompetencija
Osposobiti studenta za
Ishod učenja
Student će moći:
Načini učenja
Metode poučavanja
Optere-ćenje
ECTS
Način
praćenja
provjere
Praćenje i vrednovanje postignuća
učenika
Objasniti svrhe različitih vrsta vrednovanja
Prepoznati nastavničke pristranosti
Formulirati kriterije ocjenjivanja
Konstruirati test znanja
Dati konstruktivan feedback
Provesti samovrednovanje poučavanja
Slušanje izlaganja, čitanje literature, bilježaka
Analiza radova i opažanje modela
Analiza primjera i uvježbavanje
Čitanje literature i uvježbavanje
Opservacijsko učenje / učenje po modelu
Sistematsko opažanje/zaključivanje
Izlaganje / rasprava
Video, grupna rasprava
Suradničko učenje
Zadatak čitanja i analiza primjera
Modeliranje ponašanja
Izlaganje i uvježbavanje refleksivnog mišljenja 5
Esej
Kviz
Prikaz primjera
Projekt
Demonstracija
Dnevnik

32. Prednosti upotrebe ishoda učenja
Za učenike:
Vođenje kroz proces učenja
Razjašnjenje očekivanih ishoda
Razumijevanje zahtjeva i obveza u programu
Mogućnost praćenja vlastitog napretka u programu
Za nastavnike:
Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na postignuće učenika
Pomoć nastavniku u artikuliranju zahtjeva nastavne jedinice
Jačanje veze između ciljeva i vrednovanja postignuća
Za poslodavce:
Veća vidljivost i jasnije razlikovanje akademskih programa
Pomoć poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija
(Vincent, 2008, Kreger, 2008) 32

33. “Education is what survives when what has been learned has been forgotten."
B.F.Skinner
Hvala na pažnji!