1. Josip Kregar Novi Vinodolski četvrtak, rujan .3, 2009.
Sloboda izražavanja
Josip Kregar
Novi Vinodolski
četvrtak, rujan .3, 2009.

2. Sloboda govora, izražavanja Freedom of expression
U političkom društvu govoriti istinu znači slobodno reći ono što čovjek misli. Onaj tko ne može reći što misli iz straha od kazne ne može biti slobodan čovjek. Biti u krivu nije u slobodnom društvu ni sramota niti grijeh. U demokratskom društvu uvijek je netko u pravu a drugi u krivu. Kada sve ovo ne bi prihvatili, morali bi se složiti o tome da postoji neki viši autoritet koji zna istinu jaču i veću od naše.

3. Sloboda govora, izražavanja Freedom of expression
Sloboda izražavanja nije samo pravni pojam. Ne radi se samo o pravom zajamčenoj slobodi. Sloboda izražavanja je mogućnost reći istinu, pravo čovjeka je reći što misli i u što vjeruje da je istina, pravo biti sâm u mišljenju i pravo biti u krivu. Dakle to je sloboda koja jamči pravo na razlike mišljenja.

4. Sloboda govora, izražavanja Freedom of expression
Povodljivost je oklijevanje da se ide ispred onoga što se očekuje, šuti kada to odgovara okolnostima, kada se ne šuti, jer se nema što reći, već zato što je korisno šutjeti i čekati.
Hrvatska povijest i sadašnja politika puna je takvih likova. Hrvatska šutnja nije samo jedno razdoblje, već cikličko smjenjivanje faza u kojem šutnja stvara prazninu koja se popunjava galamom puka, čemu slijedi nova zaglušna šutnja. Sloboda izražavanja slabo je pravo u društvu koje nagrađuje sljedbeništvo.

5. Sloboda govora, izražavanja Freedom of expression
Bolest oportunizma i straha endemički je problem novih demokracija, posebno naše. Poduzetnom i pametnom čovjeku teško je ići protiv takvih struja. Nije lako reći istinu u pravom trenutku, kada se drugi još lijeno drže starih poluistina, oklijevaju iz straha ili obzira. Nije lako prezreti takvu lijenost duha, prevladati hirove intelektualnih moda, izdići se nad one koji više vole slijediti nego misliti.

6. Sloboda govora, izražavanja Freedom of expression
Dakle gdje nema slobode mišljenja nema ni novih ideja ni kritike,ni ispravljanja pogrešaka, tamo gdje nema slobode mišljenja svi moraju biti u pravu. Stalno ili čak zauvijek. Gdje nema slobode mišljenja vlada prosječnost i konformizam.

7. Sloboda govora, izražavanja Freedom of expression
Pravo je temelj slobode. Europska konvencija o ljudskim pravima – članak jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli. Ustav Hrvatske pravo izražavanja definira se kao sloboda mišljenja i izražavanja misli, te slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja i sloboda govora. Ustav Republike Hrvatske zabranjuje cenzuru.

8. Sloboda govora, izražavanja Freedom of expression
Zamislimo državu u kojoj bi postojali strogi zakoni koji dozvoljavaju ljudima da govore samo istinu i brane svaku neistinu. To bi bila država šutnje i država mutavaca, jer tko bi mogao ocijeniti što je istina? Tko bi mogao reći koliko istine ima i u sasvim jasnim stavovima kakav je dan, oblačan ili tmuran? Kakva je demokracija u kojoj se ne može reći svoje mišljenje? «Jer vladavina koja ide za tim da vodi ljude samo pomoću straha više će suzbijati njihove poroke nego što će poticati njihove sposobnosti» (Spinoza , Politički traktat)

9. Prava i slobode Sloboda govora /Freedom of speech
Sloboda tiska /Free of media (print)
Sloboda izražavanja /Freedom of expression
Sloboda informacija /Freedom of information

10. Sloboda govora
The opportunity of an individual to express ideas and information without the interference of public authorities!
Sloboda pojedinca reći što misli bez straha od autoriteta
If you believe in freedom of speech, you believe in freedom of speech for views you don't like Noam Chomsky

11. Pravo nezavisnog i komercijalnog medija
Sloboda medija
Includes the freedom of speech, but also the possibility to establish and operate, in an organized or commercial way, in order to communicate with an undetermined number of consumers!
Pravo nezavisnog i komercijalnog medija

12. Article 19 of the Universal Declaration
Sloboda izražavanja
Everybody has the right to express freely. This right includes the freedom of RECEIVING and disseminating information and ideas without the interference of public authorities and without relation to boundaries!
Article 19 of the Universal Declaration
Article 10 of the ECHR

13. ARTICLE 10 Freedom of Expression
Everyone has the right to freedom of expression. this right shall include freedom to hold opinions and to receive and impart information and ideas without interference by public authority and regardless of frontiers. This article shall not prevent States from requiring the licensing of broadcasting, television or cinema enterprises.

14. ARTICLE 10 Freedom of Expression
1. Svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvača slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj Članak ne spriječava države da podvrgnu režimu dozvola ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ili televizije te kinematografsku djelatnost.

15. Ograničenja
Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti.

16. Freedom of Expression
The exercise of these freedoms, since it carries with it duties and responsibilities, may be subject to such formalities, conditions, restrictions or penalties as are prescribed by law and are necessary in a democratic society, in the interests of national security, territorial integrity or public safety, for the prevention of disorder or crime, for the protection of health or morals, for the protection of the reputation or the rights of others, for preventing the disclosure of information received in confidence, or for maintaining the authority and impartiality of the judiciary.

17. Restrictions prescribed by law necessary in a democratic society
legitimacy (state security, public order, economic welfare of state, prevention of crime, protection of health or morals, protection of rights of others)
proportionality

18. Propisano zakonom Sunday Times vs. UK
Po mišljenju suda, dva zahtjeva koja proizlaze iz izraza “propisano zakonom” su sljedeća. Prvo, zakon mora biti primjereno dostupan: građanin mora biti u stanju dobiti upozorenje primjereno u okolnostima pravnih pravila primjenjivih na taj slučaj. Drugo, norma se ne može smatrati “zakonom” osim ako nije formulirana sa dovoljnom preciznošću koja omogućava građaninu da upravlja svojim ponašanjem: on mora biti u stanju – ako treba i uz odgovarajući savjet – predvidjeti, do razumnog stupnja u danim okolnostima, posljedice koje neka radnja može izazvati. Te posljedice ne trebaju biti apsolutno predvidljive: iskustvo pokazuje da je to nemoguće postići. Prema tome, dok je određenost veoma poželjna, može donijeti sa sobom pretjeranu krutost i zakon mora biti sposoban držati korak s promjenama okolnosti. Shodno tome, mnogi zakoni su neminovno izraženi u pojmovima koji su, u većoj ili manjoj mjeri, nejasni i čije su tumačenje i primjena stvar prakse.

19. Nužno u demokratskom društvu
Nadzorna funkcija Suda obvezuje ga na najveću pozornost prilikom karakteriziranja "demokratskog društva". Sloboda izražavanja jedan je od temelja takva društva, nužna za njegov napredak i za razvoj svakog čovjeka. Sukladno stavku 2 članka 10, to je primjenjivo ne samo na "informacije" ili "ideje" koje se primaju dobronamjerno ili se ne smatraju uvredljivim ili ravnodušnim, nego isto tako, i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili ometaju državu ili bilo koji dio stanovništva. Takvi su zahtjevi pluralizma, tolerancije i otvorenosti bez kojih nema "demokratskog društva". To znači, među ostali, da svaka "formalnost", "stanje", "ograničenje" ili "kazna", nametnuta u toj sferi, mora biti proporcionalna legitimnom cilju.
Handyside vs, UK

20. Nužno u demokratskom društvu
Nadzorna funkcija Suda obvezuje ga na najveću pozornost prilikom karakteriziranja "demokratskog društva". Sloboda izražavanja jedan je od temelja takva društva, nužna za njegov napredak i za razvoj svakog čovjeka. Sukladno stavku 2 članka 10, to je primjenjivo ne samo na "informacije" ili "ideje" koje se primaju dobronamjerno ili se ne smatraju uvredljivim ili ravnodušnim, nego isto tako, i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili ometaju državu ili bilo koji dio stanovništva. Takvi su zahtjevi pluralizma, tolerancije i otvorenosti bez kojih nema "demokratskog društva". To znači, među ostali, da svaka "formalnost", "stanje", "ograničenje" ili "kazna", nametnuta u toj sferi, mora biti proporcionalna legitimnom cilju.
Sud mora odlučiti, na temelju različitih podataka koji su mu dostupni, jesu li razlozi koje su dale nacionalne vlasti za opravdanje stvarnih mjera "uplitanja" relevantni i dovoljni sukladno članku 10 st. 2
Handyside vs, UK

21. Problemi Govor mržnje Širenje laži Sudovi i sloboda rasprave
Primanje i davanje informacija

22. Govor mržnje
U preporuci Vijeća Evrope o “govoru mržnje” (No. R (97) 20) iz godine, Ministarsko vijeće ove institucije za potrebe ovog dokumenta definiralo je “govor mržnje” kao “sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promoviraju ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla”. U preporuci se nadalje traži od Vlada, vlasti i javnih institucija na svim razinama da se ne samo “suzdrže od ‘govora mržnje’, naročito u medijima”, već i da “ustanove zakonske okvire za tretiranje ‘govora mržnje’ unutar građanskog, kaznenog i upravnog prava, koji će omogućiti sudskim vlastima da usklade poštivanje slobode izražavanja s poštivanjem ljudskog dostojanstva i zaštitom ugleda i prava drugih”.

23. IMA LI SLOBODE ZA NEPRIJATELJE SLOBODE
Govor mržnje
IMA LI SLOBODE ZA NEPRIJATELJE SLOBODE

24. Govor mržnje Principle 3
The governments of the member states should ensure that in the legal framework referred to in Principle 2, interferences with freedom of expression are narrowly circumscribed and applied in a lawful and non-arbitrary manner on the basis of objective criteria. Moreover, in accordance with the fundamental requirement of the rule of law, any limitation of, or interference with, freedom of expression must be subject to independent judicial control. This requirement is particularly important in cases where freedom of expression must be reconciled with respect for human dignity and the protection of the reputation or the rights of others.
THE COMMITTEE OF MINISTERS TO MEMBER STATES
ON "HATE SPEECH"
(Adopted by the Committee of Ministers on 30 October 1997

25. Govor mržnje
Vrlo je dobro i uspjeno osobu x proglasiti neprijateljem. Bilo cega. Struke, drzave, naroda. Treba jednostavno reci: Osoba x radi protiv struke ili ona je neprijatelj Hrvatske. Ona se tada dozivljava kao kompetentna osoba, ali tim gore, jer kompetentnost koristi u krivom smjeru. Ona namjerno radi protiv. Tko je zastupnik struke, drzave, naroda? -- zna se -- onaj koji optuzuje. Osobi x ostaje samo koprcanje u vlastitoj nemoci. Podvarijanta te metode je izrazavanje zabrinutosti za posljedice onoga sto zastupa osoba x. Ne mora se izravno reci osoba x je neprijatelj. Dovoljno je naznaciti kako njegove tvrdnje vode u situaciju koja je neprijateljska struci, drzavi, narodu. Ostalo ce prisutni zakljuciti sami.

26. Govor mržnje
Ima li govoru mrznje lijeka? Ostanemo li ovakvi kakvi smo sada -- nema. Mozda se moze navesti samo to da bi razgovore i one burne i zajapurene trebalo voditi postujuci pravila pristojnosti. Mozda treba inzistirati na formalizaciji razgovora, ali sve je to slaba utjeha za onoga kojeg upravo sada bicuje govor mrznje. Jedino pravo rjesenje je priskakanje u pomoc. Ukoliko prepoznate neki od nacina govora mrznje i ukoliko mislite da je netko neopravdano napadnut, da razgovor nije posten, da je napad posljedica htijenja za pojedinacnim, a ne opcim probitkom, priskocite u pomoc. Oduprite se apatiji, lijenosti, udobnosti i strahu. U suprotnom zapamtite: prije ili kasnije, i na vas ce doci red. .

27. Pazi!
Netolerentnost je prokletstvo svakog doba i svakog vremena. Zbog nje manje trpe glupi no pametni i inventivni. Glupost se lako tolerira, ne boli a istine su često bolne. Oliver Wendel Holmes točno je rekao: «Um netolerantnog čovjeka je poput zjenice oka. Što je više svjetla (istine) to se on više stisne». Nedostatak iskrenog nastojanja da se razumiju drugi, da se razumiju neistomišljenici endemska je bolest hrvatske političke kulture .
Dakle gdje nema slobode mišljenja i izražavanja, nema ni tolerencije, ili točnije je obratno: gdje nema tolerancije nema slobode mišljenja, nema napretka i novih ideja.

28. KARIKATURE
The Jyllands-Posten Muhammad cartoons controversy began after twelve editorial cartoons, most of which depicted the Islamic prophet Muhammad, were published in the Danish newspaper Jyllands-Posten on 30 September The newspaper announced that this publication was an attempt to contribute to the debate regarding criticism of Islam and self-censorship.
Danish Muslim organizations, who objected to the depictions, responded by holding public protests attempting to raise awareness of Jyllands-Posten's publication. Further examples of the cartoons were soon reprinted in newspapers in more than fifty other countries, further deepening the controversy.

29. Sudovi i sloboda rasprave
"A long line of cases shows, that is not of some importance, but it is of fundamental importance, that justice should not only be done, but should manifestly and undoubtedly be seen to be done". Ova izreka suca Hewarta, 9.listopada godine i nastala je zato da pokaže da sudstvo ne smije ignorirati javnost, da se njen rezultat (ne rad!) ocjenjuje javno

30. Politika i Sloboda izražavanja
The Court's supervisory functions oblige it to pay the utmost attention to the principles characterising a 'democratic society'. Freedom of expression constitutes one of the essential foundations of such a society, one of the basic conditions for its progress and for the development of every man. Subject to paragraph 2 of Article 10 (art. 10-2), it is applicable not only to 'information' or 'ideas' that are favourably received or regarded as inoffensive or as a matter of indifference, but also to those that offend, shock or disturb the State or any sector of the population. Such are the demands of that pluralism, tolerance and broadmindedness without which there is no 'democratic society'

31. Pazi!
Netolerentnost je prokletstvo svakog doba i svakog vremena. Zbog nje manje trpe glupi no pametni i inventivni. Glupost se lako tolerira, ne boli a istine su često bolne. Oliver Wendel Holmes točno je rekao: «Um netolerantnog čovjeka je poput zjenice oka. Što je više svjetla (istine) to se on više stisne». Nedostatak iskrenog nastojanja da se razumiju drugi, da se razumiju neistomišljenici endemska je bolest hrvatske političke kulture .
Dakle gdje nema slobode mišljenja i izražavanja, nema ni tolerencije, ili točnije je obratno: gdje nema tolerancije nema slobode mišljenja, nema napretka i novih ideja.

32. Što je istina?
Pravo čovjeka je reći što misli i u što vjeruje da je istina. Ako vjerujemo u apsolutne istine i dogme, tada nam trebaju ljudi- vođe koji će tumačiti takve istine. Opekli smo se, strašno smo se opekli takvim uvjerenjima, jer su se vođe obično pokazivale intelektualno prosječne a moralno problematične, a njihovi uspjesi rijetko su trajniji od prvih obljetnica.
Dakle gdje vladaju nepogrešive vođe nema slobode mišljenja, ili obratno još točnije, nema slobode mišljenja ondje gdje vladaju nepogrešivi.

33. Što je istina?
A što ako smo u pravu usprkos mišljenju svih drugih? Što ako su svi u zabludi? To je naravno malo vjerojatno, ali je naše neotuđivo pravo. Mišljenja ne mogu preživjeti, ne mogu se zabilježiti ili dokazati bez prava da se za njih borimo. John Locke. «Nova mišljenja su uvijek sumnjiva i obično nailaze na otpor radi toga jer još nisu postala opća».
Dakle gdje nema prava biti sam prema mišljenju drugih, nema napretka i novih ideja..

34. Stvarnost
Problem našeg doba nije nedostatak samo pravne slobode ili gruba cenzura, već je i šutnja i oklijevanje. Problem je nedostatak svog mišljenja. Nedostatak svojeg mišljenja, povodljivost kao modni hir, što jer znak lijenosti duha, komocije ideja, znak je pobjede prosječnog čovjeka zadovoljnog konformizmom i slaganjem.

35. Pravo
Radi svega navedenog sloboda izražavanja nije samo pravni pojam. Ne radi se samo o pravom zajamčenoj slobodi. Sloboda izražavanja je stvarna mogućnost reći istinu, a ne puko proglašeno pravo. Ono je sloboda za koju se uvijek treba izboriti. Pravo čovjeka je reći što misli i u što vjeruje da je istina, pravo biti sâm u mišljenju i pravo biti u krivu.

36. Aktualnost
Drugi je razlog sasvim konkretan i aktualan. Mislim da je sloboda izražavanja ponovno ugrožena u Hrvatskoj. Svesti tu slobodu na nekažnjavanje klevete, huškati protiv novinara, urednika i medija, može se samo ako se ne zna ili namjerno zaboravlja da je ta sloboda temelj demokracije, da je sloboda izražavanja govoriti svoje mišljenje bez straha od moći ministara, vlasti zastupnika ili orkestriranog napada mnogih. Kada se radi o slobodi ovog tipa nije važna snaga broja već snaga načela.