1. TRŽIŠTE, CENE, PONUDA I TRAŽNJA: KAKO FUNKCIONIŠU TRŽIŠTA
V glava
TRŽIŠTE, CENE, PONUDA I TRAŽNJA: KAKO FUNKCIONIŠU TRŽIŠTA

2. PONUDA, TRAŽNJA I TRŽIŠTE
Ponuda i tražnja su dve reči koje ekonomisti najčešće koriste.
Ponuda i tražnja su sile koje omogućavaju tržišnim ekonomijama da funkcionišu.
Moderna mikroekonomija istražuje ponudu i tražnju i procese putem kojih tržište dolazi u stanje ravnoteže (tržišni ekvilibrijum). 2

3. PONUDA, TRAŽNJA I TRŽIŠTE
Tržište je mehanizam putem koga se povezuju privredni subjekti u sistemu decentralizovanog odlučivanja.
Svaki prodavac sam donosi odluku kada će, koliko, za koga i kojim tehnologijama proizvoditi.
Svaki kupac donosi sam odluku kada će i koliko roba i usluga kupiti.

4. PONUDA, TRAŽNJA I TRŽIŠTE
Razlikujemo:
Tržište roba i usluga
Tržište faktora proizvodnje (zemlja, rad, kapital)
Tržište novca, hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata.

5. TRŽIŠTE I KONKURENCIJA
Tržište je grupa prodavaca i kupaca konkretnog proizvoda ili usluge.
Termini ponuda i tražnja se odnose na ponašanje koje ljudi ispoljavaju tokom njihovih međusobnih interakcija na tržištu. 4

6. TRŽIŠTE I KONKURENCIJA
Kupci određuju tražnju (demand).
Prodavci određuju ponudu (supply). 4

7. KONKURENTNA TRŽIŠTA
Konkurentno tržište - competitive market - je tržište na kome ima mnogo kupaca i prodavaca tako da svaki od njih pojedinačno ima zanemarljiv uticaj na tržišnu cenu. 5

8. Konkurencija: Savršena i nesavršena
Tržište savršene konkurencije
Svi proizvodi su istog kvaliteta.
Veliki broj prodavaca i kupaca tako da pojedinačno nemaju uticaja na cenu.
Kupci i prodavci su price takers. Odnosno prihvataju već postojeću tržišnu cenu.
Ulaz/izlaz na/sa tržišta je slobodan.
Svi tržišni učesnici su perfektno informisani.
Tržišta nesavršene konkurencije
Monopol
Jedan prodavac. Prodavac kontroliše cenu. 6

9. Konkurencija: Savršena i nesavršena
Oligopol
Nekoliko prodavaca.
Uglavnom nema intenzivne konkurencije.
Monopolistička konkurencija
Mnogo prodavaca.
Postoji mala razlika u proizvodima.
Svaki prodavac kontroliše cenu svog proizvoda. 6

10. TRAŽNJA
Količina tražnje - Quantity demanded – je količina dobra koju su kupci voljni i platežno sposobni da kupe.
Zakon tražnje
Ceteris paribus količina tražene robe pada kad cena robe raste. 8

11. Kriva tražnje: Odnos cene i tražene količine
Raspored tražnje
je tabela koja pokazuje odnos cene robe i tražene količine. 17

12. Ljubicin raspored tražnje17

13. Kriva tražnje: Odnos cene i tražene količine
je grafikon koji pokazuje odnos cene dobra i tražene količine. 17

14. Grafikon 1: Ljubicin raspored tražnje i kriva tražnje
Cena
korneta
$3.00
2.50
1. Pad
cene
...
2.00
1.50
1.00
0.50 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Količina 2.
...
Rast tražene
količine korneta
korneta
Copyright © South-Western

15. Tržišna versus individualna tražnja
Tržišna tražnja po bilo kojoj ceni je jednaka sumi svih individualnih tražnji za konkretnim proizvodom ili uslugom.
Grafički se individualne tražnje sabiraju horizontalno kako bi došli do krive tržišne tražnje.

16. Promena u količini tražnje
Kretanje po krivi tražnje
Uzrokovano promenom cene konkretnog proizvoda 19

17. Grafikon 2: Promena u količini tražnje
Cena korneta
Rast (promena) cene korneta ima za posledicu kretanje duž krive tražnje. . B
$2.00 A
1.00 T 4 8
Količina korneta

18. Pomeranje krive tražnje
Do pomeranje krive tražnje
Ili levo ili desno dolazi kada se desi događaj koji utiče na promenu tražene količine po bilo kojoj ceni.
Tada kažemo da je došlo do povećanja/smanjenja tražnje.

19. Pomeranje krive tražnje
Dohodak potrošača
Cene povezanih dobara - supstituti
Ukusi
Očekivanja
Broj kupaca 11

20. Grafikon 3: Pomeranje krive tražnje
Cena
korneta
Povećanje
tražnje
Smanjenje
tražnje
Kriva
tražnje T2
Kriva
tražnje T 1
Kriva tražnje T3
Količina
korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

21. Pomeranje krive tražnje
Dohodak potrošača
Sa rastom dohotka raste tražnja za normalnim dobrima - normal good.
Sa rastom dohotka pada tražnja za inferiornim dobrima - inferior good.

22. Grafikon 4: Dohodak potrošača Normalno dobro
Cena korneta
$3.00
Povećanje dohotka ...
2.50
Povećanje
tražnje
2.00
1.50
1.00
0.50 T2 T1
Količina korneta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

23. Grafikon 5: Dohodak potrošača Inferiorno dobro
Cena korneta
$3.00
2.50
Povećanje dohotka ...
2.00
Smanjenje
tražnje
1.50
1.00
0.50 T2 T1
Količina korneta 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

24. Pomeranje krive tražnje
Cene povezanih dobara
Kada pad cene jednog dobra ima za posledicu pad tražnje za drugim dobrom dva dobra su supstituti - substitutes.
Kada pad cene jednog dobra ima za posledicu rast tražnje za drugim dobrom, dva dobra su komplementi - complements.

25. Pomeranje krive tražnje
Kada dođe do promene ukusa potrošača istovremeno dolazi do pomeranja krive tražnje.
Kada dođe do promene u očekivanjima dolazi do pomeranja krive tražnje.
Sa povećanjem broja kupaca raste tražnja.

26. Tabela 1: Varijable koje utiču na kupce
Copyright©2004 South-Western

27. PONUDA
Količina ponude - Quantity supplied – je količina dobra koju su prodavci voljni i sposobni da prodaju.
Zakon ponude
Ceteris paribus, količina ponuđene robe ili usluge raste sa rastom cene. 25

28. Kriva ponude: Odnos cene i količine ponude
Raspored ponude
je tabela koja pokazuje odnos između cene dobra ili usluge i količine ponude. 29

29. Duletov raspored ponude29

30. Kriva ponude: Odnos cene i količine ponude
je grafički prikaz odnosa cene dobra ili usluge i količine ponude. 29

31. Grafikon 6: Duletov raspored ponude i kriva ponude
Cena
korneta
$3.00
2.50
1. Rast
cene ...
2.00
1.50
1.00
0.50 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Količina 2.
...
povećava ponudu korneta
korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

32. Tržišna versus individualna ponuda
Tržišna ponuda po bilo kojoj ceni je jednaka sumi individualnih ponudi svih prodavaca konkretnog proizvoda ili usluge.
Grafički se individualne ponude sabiraju horizontalno kako bi došli do krive tržišne ponude.

33. Promena u količini ponude
Kretanja duž krive ponude
Uzrokovano promenom cene konkretnog dobra ili usluge. 30

34. Grafikon 7: Promena u količini ponude
Cena korneta P C
$3.00
Rast (promena) cene korneta ima za posledicu kretanje duž krive ponude. A
1.00
Količina korneta 1 5 30

35. Pomeranje krive ponude
Promena ponude – pomeranje krive ponude
Pomeranje krive ponude, ili levo ili desno kao posledica promena u okruženju koje nisu vezane za promenu cene. 30

36. Grafikon 8: Pomeranje krive ponude
Cena
Kriva ponude, P 3
korneta
ponude,
Kriva P 1
Kriva
ponude, P 2
Smanjenje
ponude
Povećanje
ponude
Količina
korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

37. Pomeranje krive ponude
Cene inputa
Tehnologija
Očekivanja
Broj prodavaca

38. Tabela 2: Varijable koje utiču na prodavce
Copyright©2004 South-Western

39. Ponuda i tražnja istovremeno
Ekvilibrijum - Equilibrium - je situacija u kojoj je tržišna cena dostigla nivo u kome je količina tražnje izjednačena sa količinom ponude. 36

40. Ponuda i tražnja istovremeno
Ravnotežna cena - Equilibrium Price
Cena koja čisti tržište, odnosno cena po kojoj su kupci kupili sve što žele, a prodavci prodali sve što su hteli. Nema viška robe na tržištu.
Ravnotežna količina - Equilibrium Quantity
Količina ponude i količina tražnje po ravnotežnoj ceni.
Ravnotežna se nalazi u tački gde se kriva tražnje seče sa krivom ponude. 36

41. Ponuda i tražnja istovremeno
Raspored tražnje
Raspored ponude
Po ceni od $2.00, količina tražnje je jednaka količini ponude! 36

42. Grafikon 9: Ravnoteža (ekvilibrijum) ponude i tražnje
Cena
korneta
Ponuda
Tražnja
RAVNOTEŽA
Ravnotežna cena
$2.00
Ravnotežna
količina 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Količina korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

43. Ekvilibrijum
Zahvaljujući akcijama kupaca i prodavaca tržište uvek teži da dostigne stanje ravnoteže.

44. Ekvilibrijum Višak ponude
Tržišna cena > ravnotežne cene, onda je količina ponude > količine tražnje.
Višak ponude - excess supply ili a surplus.
Ponuđači će smanjiti cene. Pad cene smanjuje ponudu i povećava tražnju. Tržište se kreće ka ravnoteži.

45. Grafikon 10: Neravnoteža na tržištu
(a) Višak ponude
Cena
korneta
Ponuda
Višak
Tražnja
$2.50 10 4
2.00 7
Količina
Tražena
količina
Ponuđena
količina
korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

46. Ekvilibrijum Nestašica
TC < RC, onda je količina tražnje > količine ponude.
Višak tražnje ili nestašica - excess demand ili a shortage.
Ponuđači će povećati cene, što sa jedne strane povećava ponudu, dok sa druge strane smanjuje tražnju.
Promene u količini tražnje i ponude prestaju kada tržište dospe u stanje ravnoteže.

47. Grafikon 11: Neravnoteža na tržištu
(b) Višak tražnje
Cena
korneta
Ponuda
Tražnja
$2.00 7
1.50 10 4
Nestašica
Količina
Ponuđena
količina
Tražena
količina
korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

48. Ekvilibrijum Zakon ponude i tražnje
kaže da se cena bilo kojeg dobra odnosno usluge prilagođava kako bi se postigla ravnoteža tražene i ponuđene količine konkretnog dobra ili usluge.

49. Promena ekvilibrijuma
Ravnotežna cena i količina zavise od položaja krivih ponude i tražnje.
Kada usled nekog događa dođe do pomeranja krive ponude i/ili tražnje, istovremeno dolazi do promene tržišne ravnoteže.

50. Tri koraka analize promene ekvilibrijuma
Prvo proučavamo da li događaj u okruženju utiče na pomeranje krive tražnje i/ili ponude.
Proučavamo da li se kriva/e u pitanju pomera/ju udesno ili ulevo.
Na dijagramu upoređujemo položaja stare i nove ravnoteže i na taj način donosimo zaključak o promeni ravnotežne cene odnosno količine.

51. Grafikon 12: Kako povećanje tražnje deluje na ravnotežu
Cena
korneta
1. Toplo vreme povećava
tražnju za sladoledima . . . T T
Ponuda
Nova ravnoteža
$2.50 10
što utiče
na povećanje
cene. . .
2.00 7
Početna
ravnoteža
Količina 3.
. .
i veća količina
je prodata.
korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

52. Grafikon 13: Kako smanjenje ponude deluje na ravnotežu
Cena
1. Povećanje cene
šećera smanjuje ponudu
sladoleda. . .
korneta P2 P1
Tražnja
Nova
ravnoteža
$2.50 4
što
utiče na
povećanje cene
sladoleda . . .
Početna ravnoteža
2.00 7
Količina 3.
. . .
i manjoj
prodatoj količini.
korneta
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning

53. Tabela 4: Kako cene i količine reaguju na promenu u ponudi i/ili tražnji
Copyright©2004 South-Western

54. Funkcije tržišta i cene
Na kraju postavimo sledeća pitanja:
Šta sprečava da decentralizovan proces donošenja odluka klizne u haos?
Šta koordiniše akcije miliona ljudi sa specifičnim sposobnostima, željama i preferencijama?
Šta daje sigurnost da će ono za čime postoji potreba na tržištu zaista biti i proizvedeno?

55. Funkcije tržišta i cene
Odgovor na ova tri pitanja daje tržište čija je osnovna funkcija da na efikasan i racionalan način poveže proizvodnju i potrošnju.

56. Funkcije tržišta i cene
Svoju ulogu tržište obavlja vršeći sledeće funkcije:
Informativna - cene
Selektivna
Alokativna
Distributivna

57. Funkcije tržišta i cene
Cene su KLJUČNA informacija koju tržište proizvodi.
Međusobnim delovanjem ponuda i tražnja formiraju cene mnoštva različitih dobara i usluga u jednoj ekonomiji.
Sa druge strane cene su signali koji vode proces alokacije retkih resursa na mnoštvo različitih konkurentnih upotreba.

58. Prost model funkcionisanja ekonomije
Ekonomisti koriste modele kako bi uprostili realnost sa ciljem da se unapredi naše poznavanje sveta.
Jedan od osnovnih ekonomskih modela je kružni, odnosno cirkularni dijagram koji pokazuje tokove novca, inputa i outputa kroz tržišta između domaćinstava i firmi.

59. Grafikon 14: Cirkularni dijagram
Firme prodaju
Domaćinstva kupuju
TRŽIŠTE
ROBA I USLUGA
Prihod
Potrošnja
Prodate
robe i
usluge
Kupljene
robe i
usluge
FIRME
Proizvode i prodaju
robe i usluge
Unajmljuju i koriste
faktore proizvodnje
Kupuju i konzumiraju
robe i usluge
Poseduju i prodaju
faktore proizvodnje
DOMAĆINSTVA
Domaćinstva prodaju
Firme kupuju
TRŽIŠTE
FAKTORA PROIZVODNJE
Faktori
proizvodnje
Rad, zemlja
i kapital
Plate, rente
i profiti
Dohodak
Tokovi inputa i
i outputa
Tokovi novca
Copyright © South-Western

60. Prost model funkcionisanja ekonomije
Firme
Proizvode i prodaju robe i usluge.
Unajmljuju i upošljavaju faktore proizvodnje.
Domaćinstva
Kupuju i konzumiraju robe i usluge.
Poseduju i prodaju faktore proizvodnje. 7

61. Prost model funkcionisanja ekonomije
Tržište roba i usluga
Firme prodaju.
Domaćinstva kupuju.
Tržište fakrora proizvodnje
Domaćinstva prodaju.
Firme kupuju. 7

62. Prost model funkcionisanja ekonomije
Faktori proizvodnje
Inputi (resursi) koji se koriste za proizvodnju roba i usluga.
Faktori proizvodnje su zemlja, rad i kapital. 7

63. Summary
Economists use the model of supply and demand to analyze competitive markets.
In a competitive market, there are many buyers and sellers, each of whom has little or no influence on the market price.

64. Summary
The demand curve shows how the quantity of a good depends upon the price.
According to the law of demand, as the price of a good falls, the quantity demanded rises. Therefore, the demand curve slopes downward.
In addition to price, other determinants of how much consumers want to buy include income, the prices of complements and substitutes, tastes, expectations, and the number of buyers.
If one of these factors changes, the demand curve shifts.

65. Summary
The supply curve shows how the quantity of a good supplied depends upon the price.
According to the law of supply, as the price of a good rises, the quantity supplied rises. Therefore, the supply curve slopes upward.
In addition to price, other determinants of how much producers want to sell include input prices, technology, expectations, and the number of sellers.
If one of these factors changes, the supply curve shifts.

66. Summary
Market equilibrium is determined by the intersection of the supply and demand curves.
At the equilibrium price, the quantity demanded equals the quantity supplied.
The behavior of buyers and sellers naturally drives markets toward their equilibrium.

67. Summary
To analyze how any event influences a market, we use the supply-and-demand diagram to examine how the even affects the equilibrium price and quantity.
In market economies, prices are the signals that guide economic decisions and thereby allocate resources.