1. Kompetencije u programima izobrazbe knjižničara
Ana Barbarić
Katedra za bibliotekarstvo
Odsjek za informacijske znanosti
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

2. TUNING-projekt “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi”
105 uključenih sveučilišta
akademska područja: ekonomija, geologija, povijest, matematika, fizika, kemija, obrazovanje
ciljevi projekta: razviti akademske profile i poželjne ishode učenja u smislu generičkih kompetencija i specifično-predmetnih kompetencija za 7 disciplina ...
razviti modele koji će poslužiti kao uzor i u drugim područjima na način koji će osigurati njihovu europsku prepoznatljivost i usklađenost diploma
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

3. TUNING-projekt “Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2)
izvori definicija pojmova
Tuning general brochure. Croatian version
Glossary of terms
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

4. Određenje pojma kompetencija
integrativni pristup pojmu kompetencija – na individualne se mogućnosti gleda kao na dinamičku kombinaciju obilježja koja omogućavaju kompetentnu izvedbu ili su dio finalnog proizvoda obrazovnog procesa
znanja i razumijevanje (teorijsko znanje u akademskom području, kapaciteti za spoznaju i razumijevanje)
znanje o tome kako djelovati (praktična primjena znanja u određenim situacijama)
znanje o tome kako biti (vrijednosti kao integralni načina opažanja i življenja s drugima u društvenom kontekstu)
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

5. Određenje pojma kompetencija (2)
znanje i njegova primjena, stavovi, vještine i odgovornosti
kompetencije su mješavina tih obilježja te opisuju razinu ili stupanj u kojem ih je pojedinac sposoban upotrijebiti
kompetencija ili skup kompetencija znači da osoba upotrebljava određenu sposobnost za obavljanje zadatka na takav način koji dopušta procjenu njegove ili njezine razine postignuća
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

6. Određenje pojma kompetencija (3)
kompetencije se mogu utvrđivati i razvijati
osoba ne posjeduje kompetencije u apsolutnom smislu, već u određenom stupnju koji se može smjestiti na kontinuumu razvijenosti, te razvijati vježbom i obrazovanjem
Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti.
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

7. Vrste kompetencija područno-specifične (akademske) stručne ?
generičke (opće) ili prenosive
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

8. Područno-specifične (akademske) kompetencije
svojstvene određenoj disciplini ili struci
čine jezgru studijskog programa i uključene su u svaki obrazovni ciklus
zato se i nazivaju akademskim ili područnim kompetencijama
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

9. Generičke (opće) ili prenosive kompetencije
skup znanja, vještina i odgovornosti sa širokom primjenom u različitim područjima djelatnosti
omogućavaju fleksibilnu prilagodbu zahtjevima raznovrsnih visokostručnih poslova
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

10. Generičke (opće) ili prenosive kompetencije prema Tuning-projektu
instrumentalne
kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehničke sposobnosti i lingvističke sposobnosti
interpersonalne
individualne sposobnosti poput socijalnih vještina (socijalna interakcija i suradnja)
sistemske
sposobnosti i vještine važne za sistemski pristup (kombinacija razumijevanja, senzibilnosti i znanja; uporaba ovih kompetencija podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija)
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

11. Generičke (opće) ili prenosive kompetencije prema Tuning-projektu
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

12. Druge podjele generičkih kompetencija
projekt DeSeCo (Definition and Selection of Competencies)
OECD-ov projekt (Organization for Economic Co-operation and Development)
tri kategorije
autonomno ponašanje
interaktivna uporaba oruđa (jezika i tehnologije)
interakcija u socijalno heterogenim skupinama
...
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

13. Kompetencije u knjižničarstvu
Kompetencije jezgre ALA-e
Korpus stručnog znanja CILIP-a
Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

14. ALA-ine kompetencije jezgre knjižničarstva
Dokument definira temeljno znanje koje moraju imati sve osobe koje stiču stupanj magistra struke na knjižničarskim i informacijskim studijima koje ALA akreditira.
Knjižničari koji rade u školskim, sveučilišnim, narodnim i specijalnim knjižnicama, kao i knjižnicama tijela vlasti, te u drugim stručnim sredinama moraju imati specijalizirano znanje koje nije navedeno u dokumentu.
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

15. ALA-ine kompetencije jezgre knjižničarstva (2)
Temelji struke
Građa
Organizacija zabilježenog znanja i informacija
Tehnološka znanja i vještine
Informacijska služba
Istraživanje
Stalno stručno usavršavanje i cjeloživotno učenje
Administracija i upravljanje
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

16. CILIP-ov Korpus stručnog znanja
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

17. CILIP-ov Korpus stručnog znanja (2)
Shema jezgre sadrži skup osnovnih elemenata i radnji kojima su elementi povezani. Elementi su predstavljeni pravokutnicima u dijagramu, a radnje su označene nazivima na vezama između pojedinih elemenata. Temeljni element (root component) je znanje kojim su obuhvaćena zajednička vjerovanja i razumijevanja pojedinca (osobna memorija) i društva kao cjeline (kolektivna memorija).
Dokumenti
Komunikacija
Aspekti upravljanja građom
Tehnike pružanja informacijskih usluga
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

18. CILIP-ov Korpus stručnog znanja (3)
Okružje primjene
Etička, pravna, politička i organizacijska pitanja
Opće i prenosive vještine
Kako bi bili u mogućnosti primijenjivati stručno znanje te znanje i vještine posebnih dijelova struke, informacijski stručnjaci trebaju posjedovati cijeli raspon općih i prenosivih vještina uključujući računalnu i informacijsku pismenost, interpersonalne vještine, upravljačke vještine posebice one povezane s upravljanjem ljudskim potencijalima i financijama, marketinške sposobnosti te poznavanje istraživačkih metoda.
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

19. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA
Stručne kompetencije (professional competencies) odnose se na znanje praktičara o građi, pristupu, tehnologiji i upravljanju te na sposobnost uporabe tih zanja kao temelja za pružanje informacijskih usluga najviše kvalitete. Četiri su temeljne kompetencije, od kojih je svaka proširena sa specifičnim vještinama.
Upravljanje informacijskim organizacijama
Upravljanje građom
Upravljanje informacijskim uslugama
Primjena informacijskih alata i tehnologija
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

20. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (2)
Osobne kompetencije (personal competencies) predstavljaju skup stavova, vještina i vrijednosti koje omogućuju praktičarima da učinkovito rade i doprinose vlastitoj organizaciji, korisnicima i struci. Ove kompetencije obuhvaćaju širok raspon od osobne sigurnosti u komunikaciji, do toga da se zna ukazati na dodanu vrijednost vlastitog doprinosa i ostane fleksibilan i pozitivan u okružju koje se neprestano mijenja.
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

21. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (3)
Temeljne kompetencije (core competencies) povezuju stručne i osobne kompetencije. Dvije temeljne kompetencije od najvećeg su značaja za svakog informacijskog stručnjaka. Kao obrazovana osoba, informacijski stručnjak razumije vrijednost nadogradnje i dijeljenja znanja s drugima; to se postiže kroz mreže udruga i kroz istraživački rad te predstavljanje njegovih rezultata na konferencijama, u publikacijama kao i kroz najrazličitije oblike suradnje. Informacijski stručnjaci također prepoznaju i pridržavaju se etičkih vrijednosti struke. Važnost ove dvije osnovne temeljne kompetencije ne može se dovoljno naglasiti; one su najmjerodavnije za vrijednost i opstanak struke.
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

22. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (4)
Temeljne kompetencije
Informacijski stručnjaci doprinose temeljnom znanju struke dijeleći međusobno primjere najbolje prakse i iskustva te, učeći stalno o informacijskim proizvodima, uslugama i upravljanju tijekom cijeloga života.
Informacijski stručnjaci jasno su opredijeljeni za stručnu izvrsnost i etičke vrijednosti te vrijednosti i načela struke.
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

23. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (5)
Stručne kompetencije
Upravljanje informacijskim organizacijama
Upravljanje građom
Upravljanje informacijskim uslugama
Primjena informacijskih pomagala i tehnologija
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

24. Kompetencije informacijskih stručnjaka 21. stoljeća – SLA (6)
Osobne (opće) kompetencije
Svaki informacijski stručnjak:
traga za izazovima i iskorištava nove mogućnosti;
vidi širi kontekst;
učinkovito komunicira;
jasno izlaže ideje; pregovara sigurno i uvjerljivo;
stvara partnerstva i saveze;
gradi okružje uzajamnog poštivanja i povjerenja; poštuje i cijeni različitost;
koristi timski pristup; vodi računa o ravnoteži između suradnje, vodstva i slijeđenja;
upušta se u proračunati rizik; iskazuje hrabrost i otpor kad je suočen s protivljenjem;
planira, određuje prioritete i usredotočuje se na ono što je kritično;
planira vlastitu karijeru;
razmišlja kreativno i inovativno; traga za novim ili “ponovno otkrivenim” mogućnostima;
prepoznaje važnost stručnog umrežavanja i planiranja vlastite karijere;
uravnotežuje obveze na poslu, u obitelji i zajednici;
ostaje fleksibilan i pozitivan u vremenu stalnih promjena;
slavi vlastita i postignuća drugih.
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

25. Moduli CSSU-a
MODUL I: INTELEKTUALNA SLOBODA I PRAVNA I ETIČKA PITANJA KNJIŽNIČARSKE PROFESIJE MODUL II: KNJIŽNIČNO POSLOVANJE I UPRAVLJANJE MODUL III: KNJIŽNIČNE SLUŽBE I USLUGE MODUL IV: IZGRADNJA ZBIRKI MODUL V: BIBLIOGRAFSKA KONTROLA MODUL VI: VREDNOVANJE USLUGA I IZVORA I PRIMJENA ISTRAŽIVANJA U KNJIŽNICAMA MODUL VII: ELEKTRONIČKI INFORMACIJSKI IZVORI I SUSTAVI MODUL VIII: MODUL ZA NAKLADNIKE MODUL IX: DIGITALIZACIJA GRAĐE MODUL X: E-OBRAZOVANJE MODUL XI: TEČAJEVI SRCA MODUL XII: RADIONICE ZA PREDAVAČE
22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara

26. Radionica Opće i stručne kompetencije po modulima 22. svibnja 2009.
Radionica o kompetencijama i izradbi matrice mjerljivih ishoda učenja u nacionalnom programu izobrazbe knjižničara