1. Medijacija i socijalni rad
prof.dr.sc. Branka Sladović Franz

2. RIJEČ MEDIJACIJA
Iz latinskog „medius, medium”, značenje: u sredini (hrvatski –posrednik) no u većini zemalja se koristi slična riječ medijacija uz manje razlike u izgovoru ili pisanju
Preklapanje često sa riječima koncilijacija, meditacija
„Više disciplina (pravo, psihologija, socijalni rad) se bore za „skrbništvo” nad medijacijom, kao i roditelji u razvodu” (Parkinson, 2011:3)
…podrazumijeva način nošenja sa sukobom i rješavanja sporova u kojem medijator ima centralnu i uravnoteženu poziciju između sudionika, iz koje može pomoći u kanaliziranju i usmjeravanju energije u pronalaženje rješenja, umjesto u borbu, odustajanje ili prihvaćanje nezadovoljavajućeg kompromisa.

3. DEFINICIJA VIJEĆA EU (European Directive on Mediation, 2008/52/EU, čl
„Medijacija je strukturirani proces…u kojem dvije ili više strana u sporu namjeravaju samostalno, na dobrovoljnoj bazi, postići sporazum o rješenju spora uz pomoć medijatora. Proces može biti iniciran od samih strana ili predložen ili naređen od strane suda ili propisan zakonom države članice.”
„Medijator je bilo koja treća osoba koja je zatražena da provede medijaciju na uspješan, nepristran i kompetentan način, neovisno o denominaciji ili profesiji…i neovisno o načinu na koji je trećoj osobi dodijeljeno ili zahtijevano da provede medijaciju. (čl.3b)

4. Medijatori pomažu stranama/sudionicima da istraže opcije rješenja i postignu uzajamno sporazumne odluke
Sudionici su ohrabreni da postignu dobrovoljne i informirane odluke bez prijetnji i pritiska jednog prema drugom i bez usmjeravanja od strane medijatora
Ako predloženi sporazum ima pravne i financijske posljedice i treba biti pravno obvezujući, sudionici trebaju uzeti pravni i drugi stručni savjet prije potvrđivanja sporazuma.

5. Klasifikacija prema mjestu medijacije:
pri sudu
u lokalnoj zajednici
unutar organizacija
unutar profesionalnih službi
privatna medijacijska praksa

6. Klasifikacija medijacije prema sadržaju:
Poslovna medijacija - između tvrtki, između organizacija, pitanja radničkih prava, sindikati i poslodavci, intelektualno vlasništvo
Medijacija u zajednici -između nacionalnih skupina, između interesnih skupina
Politička medijacija - među državama, strankama, unutar koalicija
Medijacija u cilju izvansudske nagodbe -maloljetnička delinkvencija, prometni sporovi
Medijacija odnosa - između vlasnika i podstanara, predbračni ugovori
Vršnjačka medijacija -među djecom
Obiteljska medijacija - odnosi unutar obitelji

7. Iako su postupak i svrha slični, svaka vrsta medijacije ima svoje specifičnosti i potrebna su različite kompetencije
Obiteljska medijacija je teža i češće ne uspijeva od drugih područja medijacije (npr. u poslovnim odnosima ili prometnim sporovima) jer su u pitanju:
OSOBNI ODNOSI
prošli
budući
dugotrajni - kontinuirani
INTENZIVNI OSJEĆAJI

8. Obiteljska medijacija kao specifična profesionalna vještina:
započela razvoj prije 30 godina
praktično se počela upotrebljavati
u području prava kao alternativni način rješavanja sporova na sudu
u situacijama razvoda braka i sporovima manjeg financijskog značaja
Stoga se medijacija, a posebno obiteljska medijacija, poistovjećuje s medijacijom prilikom razvoda braka.

9. Odnosi na SVA područja obiteljskih sukoba
Pojam obiteljske medijacije:
Odnosi na SVA područja obiteljskih sukoba
Medijacija prilikom razvoda braka
je najčešća vrsta obiteljske medijacije
zbog specifičnosti sadržaja često se o njoj govori kao o posebnoj vrsti medijacije, ali i tada OBITELJSKE MEDIJACIJE

10. POJAM OBITELJSKA MEDIJACIJA
Uključuje i djecu i druge članove, ne samo supružnike (npr. bake i djedove, tete…)
Postoje različite vrste sporova i sukoba koje uključuju članove obitelji – posvojenje, briga o starijima, nasljeđivanje, pitanja odvojenog roditeljstva…koji ne uključuju rastavu ili razvod.

11. Preporuka Vijeća Europe o obiteljskom posredovanju (R(98)1)
Preporuča državama članicama za rješavanje obiteljskih sukoba/sporova poticanje obiteljske medijacije:
Zbog povećanog broja obiteljskih sporova
Visokih ekonomskih troškova za zajednicu i državu a štetnih posljedica za obitelj
…jer uključuju osobe koje će, po definiciji, imati međuovisan i kontinuirani odnos
…jer se javljaju u kontekstu snažnih emocija
…jer odvojeni život i razvod braka utječu na sve članove obitelji, posebno djecu
…zbog potrebe osiguranja zaštite interesa i dobrobiti djece

12. Obiteljskom se medijacijom može postići:
poboljšanje komunikacije između članova obitelji
smanjenje sukoba
postizanje sporazuma
kontinuitet osobnih kontakata između roditelja i djece te drugih obiteljskih odnosa
smanjenje troškova rastave i razvoda za stranke i za državu
skraćivanje vremena potrebnog za rješenje spora.

13. PREDNOSTI OBITELJSKE MEDIJACIJE
u rješavanju obiteljskih sukoba u odnosu na rješenja koja
donose sudovi ili treće osobe unutar socijalnih službi:
Odluke donose oni koji s njima trebaju živjeti, na koje se i odnose, a ne treća strana - zadržavanje kontrole unapređuje samopoštovanje i dignitet članova obitelji.
2. Samostalno donošenje odluka povećava vjerojatnost ostvarivanja sporazuma – skrb o djeci, financijska podrška i roditeljski plan imaju veću vjerojatnost održavanja ako su zajedno osmišljeni.
Ukoliko se ne postigne sporazum medijacija je korisna - osigurava bolje uvjete komunikacije i povećava međusobno razumijevanje.

14. 3. Obiteljska medijacija "briše" granice između pravnih, emocionalnih i praktičnih aspekata sukoba.
Cilj medijacije je racionalno donošenje odluka uzimajući u obzir cjelokupne potrebe osoba.
4. Razvijanje trajnog roditeljskog partnerstva uslijed zajedničkog interesa za dobrobit djece.
5. Medijacija je uvijek usmjerena naprijed, u budućnost, na ono što sudionici žele.
6. Rješenja postignuta medijacijom mogu se lakše mijenjati, kada se okolnosti promijene.

15. 7. Medijacija pruža značajno iskustvo učenja kako pregovarati i iskustvo postizanja sporazuma u teškoj situaciji.
8. Medijacija omogućava da se održi obiteljski sustav donošenja odluka i zadrži odgovornost za kvalitetu života članova obitelji.

16. PRIMJERI SADRŽAJA OBITELJSKE MEDIJACIJE
Svakodnevni život - podjela odgovornosti za domaćinstvo, briga o djeci, osobni razvoj, usklađivanje osobnih, obiteljskih i profesionalnih ciljeva, raspored obiteljskih financija, povremena promjena uloga, obrazovni planovi i sredstva, itd.
Odnosi u užoj i široj obitelji - sukobi roditelja i djece, briga o starijoj osobi u zajedničkom kućanstvu, briga o starijoj osobi kada živi na drugom mjestu, prava djedova i baka na viđanje unuka i nakon razvoda braka, dogovor među braćom i sestrama oko preuzimanja posla ili korištenja zajedničke vikendice, itd.
Pitanja starijih osoba i odrasle djece - odlazak u dom umirovljenika, pomoć u kući, ponovni brak roditelja nakon nekog vremena od smrti supružnika, naslijeđe i uzdržavanje, briga o zdravlju i svakodnevnim potrebama, itd.

17. Smrt člana obitelji - pitanja oporuke, način daljnje organizacije života, itd.
Neplodnost i posvojenje - život bez djece, potpomognuta oplodnja, posvojenje, vjerska pitanja, itd.
Ne-tradicionalna medijacija – medijacija u obiteljskim odnosima pripadnika LGTB zajednice (upoznavanje okoline sa životnim stilom, prekid veze - podjela imovine).
Razvod braka - pitanja koje proizlaze iz prekida bračne zajednice.

18. SADRŽAJI OBITELJSKE MEDIJACIJE PRILIKOM RAZVODA BRAKA
Odvojeni život prije službenog razvoda- privremeno ili trajno mjesto odvojenog života, plaćanje redovnih financijskih obveza, privremena skrb za djecu
Pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi - stvaranje plana za roditeljsko partnerstvo, raspodjela vremena, posebne obaveze drugog roditelja - zdravstvene ili sportske aktivnosti, trajne ili povremene, obrazovna pitanja, odluke o medicinskoj pomoći i tretmanu

19. Imovina i financije - poštena distribucija vlasništva (npr
Imovina i financije - poštena distribucija vlasništva (npr. nekretnina i pokretnina, namještaja u kući), preuzimanje kredita, uzdržavanje bivšeg supružnika.
Financijska podrška za djecu - količina, vrijeme plaćanja, ponovno dogovaranje; troškovi školovanja djeteta, odgovornost za izvanredne slučajeve, medicinsko ili životno osiguranje, rješavanje budućih sporova.
Poslije razvoda - modifikacija financijske i druge podrške, modifikacija roditeljskog rasporeda kontakata s djecom, promjena skrbi za djecu, preseljenje jednog roditelja, novi brak jednog roditelja - očuh, pomajka).

20. Literatura
Parkinson, L. (2011). Family Mediation: Appropriate Dispute Resolution in a new family justice system. Bristol: Jordan Publishing Limited
European directive on mediation, 2008.
Deutsch, M. & Coleman, P. T. The Handbook of Conflict Resolution: Theory and Practice. San Francisco: Jossey-Bass Publishers
Sladović Franz, B. (2006.) Obilježja obiteljske medijacije. Ljetopis socijalog rada.

21. JEDNOKRATAN medijacijski proces/sastanak
PROCES OBITELJSKE MEDIJACIJE
Način i trajanje medijacije :
JEDNOKRATAN medijacijski proces/sastanak
minuta
kod rješavanja jednostavnijih sukoba
može se ponovno održati medijacijski susret - uslijed novih okolnosti ili neostvarivanja sporazuma

22. VIŠEKRATAN medijacijski proces
kada emocionalni aspekti sukoba onemoguće jednokratan medijacijski proces
kada treba provjeriti izvedivost (kao npr. uključenost trećih osoba) ili pravnu utemeljenost predloženih rješenja,
kad postoji više problema u središtu sukoba - nakon prvog susreta (na kojem se određuju područja sukoba), dogovara se po jedan susret za rješavanje svakog od njih.
Obično 4 (do najviše 8 sastanaka kod razvoda) tijekom nekoliko tjedana

23. Sudionici medijacije
ZAJEDNIČKI susreti
- prisutne sve strane u sukobu
ODVOJENI susreti
- prisutan medijator i jedna strana u sukobu (unutar klasične medijacije i “izmjenična medijacija”)
JEDAN ILI DVA MEDIJATORA?
Su-medijacija u obiteljskoj medijaciji - zajednički rad dvaju medijatora (po mogućnosti muškarca i žene) pruža osjećaj nepristranosti stranama u sukobu te modelira poželjnu komunikaciju

24. STRUKTURIRANI MODEL OBITELJSKE MEDIJACIJE - model za učenje!
FAZE MEDIJACIJSKOG PROCESA
Svaka faza ima zasebnu svrhu i korake koje valja provesti
Postupno se prolazi kroz određene faze
Prelazak u narednu fazu uvjetovan je uspješnim ispunjenjem svrhe prethodne faze
Različit broj i sadržaj faza (od tri do čak dvanaest) ovisi o:
modelima prakse koji proizlaze iz različitih teorijskih koncepata,
pravnim i organizacijskim određenjima medijacije u nekoj državi

25. Četverofazni model obiteljske medijacije:
1. Uvod
2. Priča
3. Rješavanje problema
4. Sporazum
prethodi i nulta pripremna faza
prelazak u narednu fazu uvjetovan je uspješnim ispunjenjem svrhe prethodne faze.

26. FAZA PRIPREME
SVRHA
Upoznavanje sa sadržajem sukoba, priprema prostorije i potrebnog materijala, opuštanje
KORACI
Upoznati se s kratkim sadržajem sukoba
Pripremiti prostoriju (raspored stolica u krug ili u trokut, ako su dvije strane u sukobu)
Osigurati mjesta za odvojene sastanke u slučaju potrebe
Pripremiti bilježnicu, olovku, ploču (eventualno napitke i kekse)
Opustiti se neposredno prije početka procesa medijacije.

27. FAZA UVODA
SVRHA
Upoznavanje i razjašnjavanje uloga prisutnih, uspostavljanje pozitivne atmosfere, pravila i načina rada
KORACI
Izraziti dobrodošlicu sudionicima
Predstaviti sebe i pozvati sudionike da se predstave
Navesti tko je inicirao medijaciju i odabir medijatora (strane u sukobu, odlukom stručnjaka ili suca, itd.)
Objasniti postupak medijacije i provjeriti da li stranke razumiju i pristaju na takav postupak
Objasniti ulogu medijatora i sudionika
Dogovoriti pravila rada
Zatražiti dozvolu za pisanje bilješki
Poučavanje o pristupu Pobjednik-Pobjednik (ako je prikladno ili kasnije, po potrebi)

28. FAZA PRIČE
SVRHA:
Iskazivanje svih činjenica i osjećaja koji su se pojavljivali i još postoje u sukobu te postići razumijevanje/slušanje druge strane o izrečenom, prepoznavanje potreba i interesa, stvaranje i definiranje liste zajedničkih problema
KORACI:
Pozvati sudionike da ispričaju svoju priču, u čemu je problem sukoba i kako se osjećaju.
Parafrazirati izrečeno i/ili tražiti od sudionika da ponove izrečeno odnosno kako su razumjeli ono što druga strana govori.
Stvaranje mape sukoba (dogovaranje o suštini sukoba, glavnom sadržaju sukoba i identifikacija interesa i potreba).
Sastavljanje liste zajedničkih problema koje je potrebno riješiti (ako ih je više)
Ako je prikladno: razvrstavanje problema prema hitnosti (koji problemi trebaju biti riješeni kao osnova za rješavanje drugih problema), važnosti i trajnosti (odvajanje kratkoročnih od dugoročnih problema).

29. FAZA RJEŠAVANJA PROBLEMA
SVRHA
Pronalaženje različitih rješenja i odabir onoga/ onih koji najbolje zadovoljavaju potrebe i interese obiju strana.
Promišljanje najbolje i najgore alternative pregovaranju i sporazumu o zajedničkom rješenju
KORACI
Naglasiti područja slaganja (definicija sukoba, zajednička lista i razumijevanje problema, zajedničke potrebe i interesi)
Pozvati sudionike na predlaganje rješenja
Promišljanje prednosti i nedostataka svakog rješenja
Odabir najboljeg rješenja sukoba ili rješenja određenog problema s liste zajedničkih problema
Provjeravanje rješenja
Kada je predlaganje rješenja i odabiranje neuspješno, promišljanje posljedica nepostizanja sporazuma:BATNA I WATNA

30. FAZA SPORAZUMA
SVRHA:
Jasan dogovor o provedbi odabranog/odabranih rješenja i provjeri provedbe rješenja.
KORACI:
Konkretan dogovor o rješenju (tko će učiniti što, gdje, kada i kako)
Provjeravanje sa sudionicima jesu li zadovoljne dogovorom
Pisani sporazum (ako je prikladno) ili usmeni sporazum odnosno obećanje
Dogovaranje sljedećeg susreta kako bi se provjerilo pridržavaju li se rješenja (ili nastavak medijacije)
Pozivanje sudionika da komentiraju proces medijacije
Završetak medijacije: zahvala sudionicima na aktivnom sudjelovanju u medijaciji i/ili čestitke na postizanju sporazuma

31. PRETPOSTAVKE, NAČELA I SADRŽAJ OBITELJSKE MEDIJACIJE
Prof.dr.sc. Branka Sladović Franz

32. PRETPOSTAVKE ZA MEDIJACIJU SPREMNOST NA SURADNJU KOMPETENTNOST SUDIONIKA RAVNOTEŽA MOĆI - Potrebno ih je procijeniti prije svake medijacije - Ukoliko tijekom medijacije pretpostavke više nisu ostvarene, medijacija se prekida - Odluka o prikladnosti za medijaciju je na medijatoru (ili prethodno na drugom stručnjaku)

33. SPREMNOST NA SURADNJU
Iako postoji nepovjerenje u mogućnost suradnje, nužno je postojanja minimuma interesa i želje za “sjedanjem za isti stol”
Ukoliko potencijalni sudionici odbijaju ili ne žele prihvatiti osnovna pravila medijacije tada obiteljska medijacija nije moguća

34. KOMPETENTNOST SUDIONIKA
Sposobnost sudionika da sami donose odluke koje su za njih značajne
Kompetentnost u rješavanju sukoba nije pod utjecajem socijalnog, ekonomskog ili obrazovnog statusa
Većina ljudi ima sposobnost iskazati svoje interese i potrebe, raspravljati o njima i donijeti "svoje" odluke, ako im se pruži mogućnost
Može biti ugrožena psihofizičkim razlozima – bolest/stanje i razvojni status, zloupotreba opojnih sredstava – tada medijacija nije moguća

35. RAVNOTEŽA MOĆI
Ukoliko postoje značajne razlike u moći među sudionicima - pregovaranje niti medijacija nisu mogući
To se odnosi i na situacije nasilja, prijetnji i zastrašivanja
Medijatori bi trebali prepoznati i veliku neravnotežu moći tijekom medijacije među stranama u sukobu te poduzeti aktivnosti za uravnoteživanje moći (pozivanje na osnovna pravila, dati informacije, uvidjeti kad je potreban pravni savjet, biti oprezan kod brzog nuđenja rješenja zbog preuzimanja kontrole od strane jednog sudionika - treba vratiti razgovor na potrebe i interese)
Dužnost medijatora je prekinuti medijaciju ako procjeni neravnotežu moći koja će značajno utjecati na proces odnosno sporazum (dogovor postignut u strahu od druge strane ili pod prisilom)

36. NEPRISTRANOST I NEUTRALNOST MEDIJATORA
OSNOVNA NAČELA OM
DOBROVOLJNOST
POVJERLJIVOST
NEPRISTRANOST I NEUTRALNOST MEDIJATORA
ODLUČIVANJE POČIVA NA SUDIONICIMA MEDIJACIJE
Načela su ključna za svaku nezavisnu OM i njime se vode svi priznati obiteljski medijatori

37. DOBROVOLJNI PROCES
„medijacija …treba biti dobrovoljnim procesom na način da sudionici kontroliraju proces i mogu ga organizirati kako žele i prekinuti kada god žele” (European directive on mediation, čl.13., 2008.)
Na predmedijacijskom se susretu treba objasniti da je OM dobrovoljna (da su obje strane voljne sudjelovati) i provjeriti je su li oba sudionika spremni prihvatiti načela medijacije i sudjelovati slobodno bez zastrašivanja, rizika štete ili drugih ograničenja.
OM se može prekinuti uvijek na zahtjev sudionika ili medijatora ako ju ne smatra više prikladnom ili ako se napredak ne može uvidjeti.

38. Razlozi za prekid obiteljske medijacije
Obiteljsko nasilje (počinjeno ili prijetnja)
Značajna neravnoteža moći među sudionicima
Popuštanje (“predaja”) jednog od sudionika
Destruktivno ponašanje od strane jednog sudionika
Sudionici odbijaju pružiti informacije ili namjerno pružaju nepotpune ili netočne informacije

39. POVJERLJIVOST
Svi podaci koje medijator sazna tijekom procesa medijacije ne mogu se prenositi i koristi u druge svrhe
Ograničena je u dijelu koji se odnosi na saznanje činjenice da postoji ozbiljna prijetnja svom životu ili životu druge osobe te ugroženost djeteta tada je medijator obavezan prijaviti takva saznanja nadležnim službama
U sporazumu o medijaciji koji najčešće potpisuju sudionici i medijator navodi se da nema otkrivanja informacija niti jednoj osobi ili tijelu bez pisanog pristanka svih sudionika osim u području koje je pod obvezom prijave (pitanja života i sigurnosti)
Zbog ograničenja povjerljivost nije apsolutna, ali izvan toga je zajamčena
Medijatori mogu dati informacije sudu ako se oba sudionika slažu s time, no prije odluke trebaju uzeti pravni savjet

40. NEPRISTRANOST i NEUTRALNOST
Odnosi se na nepostojanje sukoba interesa (stvarnog ili mogućeg) te se ponekad opisuje kao pomoć neutralne treće strane
Neutralnost se odnosi na neimanje osobnog interesa ili ne naginjanje prema niti jednom od rezultata odnosno ishoda medijacije
Nepristranost se odnosi na nepriklanjanje niti jednoj strani/ u korist jednom sudioniku ili članu obitelji
Medijatori trebaju odbiti medijaciju ako imaju prijašnje saznanje o sudionicima i njihovim problemima, drugoj medijaciji ili iskustvo savjetovanja ili rada s bilo kojim od sudionika u nekoj drugoj ulozi što može utjecati na neutralnost i nepristranost

41. NEPRISTRANOST i NEUTRALNOST
Medijatori trebaju paziti da se ne uključuju u zasebne telefonske razgovore ili komunikaciju s jednim od sudionika osim ako je dogovoreno da će se sadržaj te komunikacije prenijeti drugom sudioniku
Neutralnosti i nepristranost također sadrže koncept jednakosti prema sudionicima - davanje jednake pozornosti svim sudionicima i upravljanje procesom na uravnotežen način
Jednako vrijeme i pozornost posvetiti sudionicima medijacije i pružiti im jednaku podršku kad je to potrebno (posebno priznavanje i prihvaćanje različitih životnih stilova, vjerskih uvjerenja, različitih načina odgoja djece i sl.)

42. NEPRISTRANOST i NEUTRALNOST
Medijacija ne može biti neutralna u smislu da medijator nema nikakvog utjecaja jer su profesionalne, osobne vrijednosti, iskustvo i stil nužno dio medijacijskog procesa no medijator se treba suzdržati od direktnog ili indirektnog isticanja svojih mišljenja i stavova o tome što čini pravedan ili poželjan dogovor jer time krši načela medijacije
Uz pristanak sudionika medijator može informirati sudionike o sadržajima koji se tiču predmeta medijacije npr. da su ishod i rješenje koje razmatraju izvan parametara koje sud može odobriti; može ih informirati o mogućim implikacijama odluka i pomoći im da istraže što je potrebno za donošenje odluka, ali mora biti jasno da ne daje savjet već informaciju.
Davanje informacija ponekad se odnosi i na educiranje i osnaživanje roditelja da razumiju djetetove potrebe ili potrebe starije osobe ili obvezu uzdržavanja bivšeg bračnog partnera itd.

43. NEPRISTRANOST i NEUTRALNOST
Informacije koje daje medijator mogu utjecati na očekivanja i pozicije sudionika
Medijator se ne treba ustručavati dati informacije koje trebaju imati oba sudionika
Informacija treba biti činjenična, dana na neutralan način i da se može provjeriti npr. utjecaj razvoda na emocije djeteta
Medijator treba jasno iskazati sudionicima svoju nepristranost
Postoji kontinuum između pasivne facilitacije procesa i proaktivne intervencije uključujući pružanje informacija

44. SUDIONICI KONTROLIRAJU ODLUČIVANJE
Medijatori nemaju nikakvu moć u odlučivanju
Pomažu sudionicima da postignu njihovu, dobro informiranu i razmotrenu odluku koja im je prihvatljiva, a mogu odlučiti i da se ne mogu sporazumjeti
Osnaživanje za odlučivanje se provodi i dijeljenjem informacija (npr. priznati sve prihode, viđanje novog partnera), a medijacija se može prekinuti ako sudionici odbijaju pružiti informacije ili pružaju one koje su namjerno nepotpune ili netočne
Osnaživanje se odnosi i na zaštitu od zastrašivanja ili bilo kojeg oblika pritiska kao i na oprez kod prebrzog pristajanja na sporazume što može utjecati na konačni ishod medijacije
Ukoliko je odluka koja se donosi pravno obvezujuća potrebno je informirati sudionike da ako žele mogu provjeriti sporazum s pravnikom prije ovjere sporazuma na sudu ili kod javnog bilježnika