1. DJEČJA IGRA I PEDAGOGIJA IGRE
Anamarija Plašćak
Gordana Pavlović

2. IGRAJU LI SE SAMO LJUDI??
Igra je više od obične fiziološke pojave ili psihičkog refleksa.
U igri postoji nešto “pri igri” što nadilazi neposredne potrebe života i pruža smisao igri.
(Huizinga,1992)

3. HIPOTEZE : Igra je nastala kao izljev preobilne životne energije.
Nastala je kao zadovoljstvo od nekog ponavljajućeg instinkta.
Sastoji se od obuke mladunčadi za ozbiljan rad koji će život kasnije od njih zahtijevati.
Služi kao vježba u ograničenjima potreba pojedinca.
Igra je nastala kao posljedica urođenog nagona za vježbanjem određene sposobnosti ili iz želje za dominacijom i natjecanjem.
Služi za oslobođenje od psihičkih tenzija.
Kako bismo povratili energiju potrošenu na jednoličnu aktivnost.
(Huizinga,1992)

4. Što je to igra?
Javlja se kod onih vrsta mladunčadi koja ne nasljeđuju gotove obrasce ponašanja.
Igra je najizrazitiji oblik dječje aktivnosti.
Smatra se primarnim načinom učenja o sebi, drugima i okolini; univerzalna je, svoj djeci poznata, instinktivna te bitan dio odrastanja i formiranja osobnosti.
Igra je sredstvo odgoja djeteta
(Duran,2003)

5. Igra je suprotnost ozbiljnosti?
NETOČNO
Ako smatramo smijeh suprotnost ozbiljnosti većina ljudi smatra da igra nije ozbiljna.
Nogomet, šah se igraju u dubokoj ozbiljnosti.
Smatra se da se samo ljudi mogu smijati a igra je zajednička ljudima i životinjama
(Huizinga,1992)

6. PEDAGOGIJA IGRE Usredotočuje se na obrazovnu vrijednost ovog područja.
Igru karakteriziraju dvije smjernice :
1. Spontani i prirodni smjer
2. Namjerni smjer
(Farne, 2005)

7. Pogledi na igru: Ulaganje u igru kao u obrazovni uređaj.
Vraćanje prirodne dimenzije igre.
Uzima u obzir igračke i njihov identitet kao pedagoške uređaje i kao medij.
(Farne, 2005)

8. Ulaganje u igru kao u obrazovni uređaj
IDEJA: korištenje igre kao funkcionalni uređaj da bi se povećala kvaliteta.
Princip : “Ludendo Docere”
Prema Mantessorri
Igra je dječji posao. Da bi se igrali na učiteljima je da ih opskrbe alatom i odgovarajućim okruženjem da bi se ona izvodila u najboljoj varijanti.
(Farne, 2005)

9. „Čitajte djeci bajke ako želite da budu pametna, ako želite da budu još pametnija, čitajte im još više bajki.”
(Einstein)

10. Renenutet Močna božica sa Sjeverne obale Nila.
Smatra se da je između ostalog bila božica dadilja te je kao takva nadzirala dojenje dojenčadi i štitila malu djecu. (

11. Istraživanje: Pripovijedanje kao poticaj za dječju igru
Cilj: Utvrditi povezanost pričanja pripovijetki i dječje igre.
METODOLOŠKI OKVIR:
Istraživanje obuhvaća analizu ispitivanja mišljenja i stavova 127 odgajatelja u Dalmaciji.
Instrument je upitnik u kojem su odgajatelji pisali svoje stavove o tome koliko pripovijedanje ima utjecaja na igru.
Podaci su obrađeni primjenom statističkog programa SPSS20.
(Bačeković-Mitrović, 2013)

12. REZULTATI: Redovito = svakodnevno, ponekad = 2 do 3 puta tjedno
Dječji vrtić
Djeci u vrtiću pripovijedate priče
Ukupno
Redovito
Ponekad Ž %
Makarska 32
91.4 3
8.6 35
Split 33
94.28 2
5.72
Trogir 26
96.29 1
3.71 27
Dubrovnik 25
83.33 5
16.67 30
116
91.33 11
8.66
127
Redovito = svakodnevno, ponekad = 2 do 3 puta tjedno
(Bačeković-Mitrović, 2013)

13. (Bačeković-Mitrović, 2013)

14. ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA:
Iako istraživanje još traje, zaključeno je da pripovijedanje neosporno utječe na dječju igru.
(Bačeković-Mitrović, 2013)

15. Podjela igre i primjeri
Igra predškolskog djeteta se na dvije razine:
spoznajna
društvena
(Bačeković-Mitrović, 2013)

16. Spoznajna razina igre: funkcionalna igra konstruktivna igra
igra pretvaranja/simbolička igra
igre s pravilima
(Bačeković-Mitrović, 2013)

17. Društvena razina igre: promatranje samostalna igra usporedna igra
usporedno-svjesna igra
jednostavna socijalna/povezujuća igra
komplementarna i uzajamna igra
suradnička igra
(Bačeković-Mitrović, 2013)

18. Dojenačka dob i predškolska dob
započinje igru
funkcionalna igra
Predškolska dob:
konstruktivna igra
individualna igra, ali mogu i roditelji sudjelovati (

19. Djetetova dob se s vremenom mijenja: okupirajuća igra promatranje
samostalna igra
povezujuća igra
suradnička igra (

20. (Pulkkinen, 2008., http://oc-pgz.hr/121003.html)
Odabir igračke
Pri odabiru igračke treba voditi brigu o:
interesu djeteta
dobi djeteta
sigurnosti
higijeni
kognitivnim sposobnostima
(Pulkkinen, 2008.,

21. Primjerene igračke prema dobi djeteta
Djetetu do godinu dana treba darovati:
zvučne
svjetlosne
pokretne igračke
U prvoj godini:
igračke za vodu
slikovnice koje se peru
igračke koje su guraju ili vuku (

22. Do 2 do 3 godine: Od 4 do 5 godine: posuđe slično pravom
lutka za oblačenje/svlačenje
glazbene igračke
velike kocke
Od 4 do 5 godine:
slagalice
kostimi
bojice (

23. Predškolska dob: čovječe ne ljuti se mlin Memory(

24. Istraživanje: Čime i kako se igraju naša djeca
Cilj istraživanja je ispitati kriterije za izbor igračaka i spremnost roditelja za uključivanje u zajedničku igru.
METODOLOGIJA:
Litvansko istraživanje (Glebuviene & Tarasoniene, 2007) istraživao se utjecaj suvremenog društva koje počiva na modernoj tehnologiji na odabir dječje igračke.
U ovom istraživanju sudjelovalo je 26 predškolskih institucija tj. 400 djece u dobi od 5 do 7 godina
Instrument je upitnik u kojem su odgojitelji pisali svoje stavove i zapažanja o tome s čime se najčešće igraju djeca.
(Klemenović, 2013)

25. Istraživanje je pokazalo:
Djeca većinu vremena posvećuju suvremenim lutkama i figuricama
Igraju se replikama uređaja moderne tehnologije te kompjuterskim i video igricama
(Klemenović, 2013)

26. Testiranje roditeljskih kriterija za odabir igračke:
„Opinion Research Corporation“ provodi istraživanje o roditeljskim kriterijima pri odabiru igračke.
Roditelji su ispunjavali upitnik o tome što im je najvažnije pri odabiru igračke.
Po izdržljivosti
31%
Prihvatljiva cijena
25%
Smatraju da to dijete želi
24%
Edukativne su
23%
(Klemenović, 2013)

27. 1979 objavljeno još jedno istraživanje na tu temu, ispitano je 88 roditelja, istraživanje provodi Sutton-Smith
Roditelji su ispunjavali upitnik o tome što im je najvažnije pri odabiru igračke.
Edukativne su
84,09 %
Potiču maštu
75 %
Sigurne su
72,72%
(Klemenović, 2013)

28. Ispitali su 230 roditelja s djecom od 2-5 god.
1991 Christensen i Stocklade proveli istraživanje na temu roditeljskih kriterija za odabir dječje igračke
Ispitali su 230 roditelja s djecom od 2-5 god.
Roditelje su zamolili da napišu listu od 10 najbitnijih kriterija prilikom kupnje igračka.
(Klemenović, 2013)

29. Igračka treba biti zanimljiva Igračka treba poticati maštu
Rezultati:
Roditelji su naveli 45 različitih kriterija za odabir igračke. Najzastupljeniji su slijedeći kriteriji:
Sigurnost
Igračka treba biti zanimljiva
Igračka treba poticati maštu
Igračka treba razvijati kreativnost
Treba biti kvalitetno napravljena
Bez oštrih rubova
Stilski uređena
Biti u skladu sa željama djeteta
Izdržljiva
Biti prilagođena djetetovom stupnju razvoja.
(Klemenović, 2013)

30. Zaključak istraživanja:
Roditelji razumiju važnost djetetove igre i odabira igračke. Spremni su se uključiti u zajedničku igru s djecom i svjesni su da imaju važnu ulogu u razvoju djeteta.
(Klemenović, 2013)

31. Istraživanje:Uloga roditelja u važnosti i utjecaju igre tijekom odrastanja
Cilj provedbe ovog anketnog istraživanja je ispitati mišljenja roditelja djece ranije školske dobi prema igri.
METODOLOŠKI OKVIR
Upitnik je ispunjavalo 78 roditelja.
Podaci dobiveni upitnikom obrađeni su prema odgovorima na svaku od 10 čestica upitnika. Obzirom na broj odgovora prema stupnjevima Likertove ljestvice, rezultati su prikazani u postotnom iznosu.
(Bačeković-Mitrović,2013)

32. REZULTATI
(Bačeković-Mitrović, 2013)

33. Zaključak:
Pokazalo se da današnji roditelji slijede suvremeni trend odgoja i odgojnog sustava. Roditelj razumije i promatra dijete kroz razvojne karakteristike, poštuje njegova prava.
Roditelj se stavlja u ulogu promatrača i pušta dijete da samo istražuje svoje potrebe.
(Bačeković-Mitrović, 2013)

34. Savjeti za roditelje
nemojte zaboraviti sve bitne funkcije dječje igre u predškolskom razdoblju
svakoga dana odvojite vrijeme za igru s djetetom
koristite društvene igre za zabavu i druženje cijele obitelji
naučite dijete da prihvati i pobjedu i poraz kao normalan dio igre i aktivnosti
tijekom igre ističite djetetove vještine i vrline, čime ćete potaknuti stvaranje djetetovog osjećaja kompetentnosti
ukoliko dijete mora prekinuti igru, omogućite mu prijelazno razdoblje tako da ga npr. upozorite da ima na raspolaganju još 15 minuta, pa još 5 minuta, nakon čega mora završiti s igranjem
dodatno vrijeme zajedničke ili samostalne igre možete koristiti i kao nagradu za poželjna ponašanja djeteta. (

35. Zaključak Igra je temeljna djetetova aktivnost
Kroz igru dijete razvija socijalne, emocionalne, tjelesne i spoznajne kompetencije
Uskraćivanjem djetetu igre, uskratili smo mu njegov fizički i psihički razvoj

36. Literatura:
Duran, M.(2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Eret, L., Odrasli i igra djece/Adults and children’s play //Play and playing in early childhood//. Bačeković-Mitrović, D. Omep Hrvatska, Alfa d.d. Zagreb. (2013). Str
Farne, R.(2005). Pedagogy of play. Springer.
Glavica, R.(2008). Kako izabrati igračku.
Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed.
Klemenović, J. (2013). How Do Today’s Children Play and with Which Toys? Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 16 (1/2014),
Pulkkinen, A. (2008). Razvoj djece kroz igru. Mozaik knjiga.
Prvčić, I., Rister, M., (2002). Igra mora biti dječja svakodnevnica.
Vela Vrabec, N. (2008). Igrajte se sa svojom djecom.
Visković, I., Flego Sumić, M., Okruženje za igru/Play environment //Play and playing in early childhood//. Bačeković-Mitrović, D. Omep Hrvatska, Alfa d.d. Zagreb. (2013). Str