1. Dr. sc. Ivanka Stričević istricev@unizd.hr
8. savjetovanje za narodne knjižnice Martin na Muri, svibnja Multikulturalna pismenost u knjižnici – temelj interkulturalnog dijaloga
Dr. sc. Ivanka Stričević

2. Pismenosti 21. stoljeća
Multikulturalno društvo i informacijsko okruženje – promjena standarda pismenosti
Pismenosti 21. stoljeća
……… računalna, medijska, informacijska, kulturalna/multikulturalna
Kulturno izražavanje i osviještenost – jedna od 8 ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (EU, 2002.)
Uključuje znanja, vještine i stavove vezane uz vlastitu i druge kulture
Multikulturalnost – suživot različitih kultura koji se očituje u običajima, kulturnim pretpostavkama i vrijednostima, načinima razmišljanja i komunikaciji (IFLA, 2005.)

3. Multikulturalna pismenost
Multikulturalna pismenost - poznavanje kultura, jezika i načina kako multi-osjetilni podaci (tekst, zvuk i grafika) mogu iskriviti i uvesti pristranosti u jeziku, temama i vizualnim sadržajima. Poznavanje kulturno determiniranih normi koje promiču razumijevanje . (Knowledge Network Explorer, 2002.)
Kulturalna/multikulturalna pismenost obuhvaća znanje i razumijevanje kako tradicija, vjerovanja, simboli, ikonografija i tradicionalna sredstva komunikacije (oralna komunikacija) korištenjem tehnologija utječu na kreiranje, spremanje, postupanje, prenošenje, zaštitu i arhiviranje informacija i znanja – kako kulturni čimbenici utječu na efikasno korištenje informacijskih tehnologija (UNESCO, 2008.)
Multikulturalna pismenost - sposobnost priznavanja, usporedbe, razlikovanja i poštivanja sličnosti i razlika u kulturnom ponašanju, uvjerenju i vrijednostima unutar i između kultura (Cordes, 2009.)

4. Što je zajedničko? Znanja, vještine i stavovi; vjerovanja i postupci
Svijest o različitostima; ne samo toleriranje nego i prihvaćanje, razumijevanje i poštivanje različitosti
Odnosi unutar kulture i među kulturama

5. Multikulturalnost – interkulturalnost
Multikulturalna društva – različite kulturne, nacionalne, etničke i vjerske grupe koje žive na istom području ali ne dolaze nužno u međusobne kontakte
Interkulturalna društva - različite kulturne, nacionalne, etničke i vjerske grupe koje žive na istom području i održavaju otvorene odnose i interakciju, razmjenu i međusobno priznavanje vrijednosti i načina života
Multikulturalnost – kulturna raznolikost
Interkulturalnost – proces uspostave dijaloga; sinergija

6. Multikulturalna pismenost
Omogućava proces razvoja interkulturalizma
Smanjuje stereotipe, predrasude, etnocentrizam, diskriminaciju, ksenofobiju, netoleranciju, rasizam
ali i – interkulturalizam razvija mulitkulturalnu pismenost
Polazišta za razvoj
Prihvaćanje jednakosti prava, vrijednosti i sposobnosti
Odbacivanje diskriminacije
Međusobno poznavanje, približavanje
Razmjena gledišta, iskustava, ideja, zajedničko donošenje odluka
Zajedničko djelovanje, suradnja, pomaganje

7. Multikulturalna pismenost u knjižnici
Polazište u ljudskim pravima – pravo na informaciju, učenje, kulturu za SVE
Multikulturalne knjižnične usluge
Uključuju pružanje multikulturalnih informacija svim vrstama knjižničnih korisnika i pružanje knjižničnih usluga posebno namijenjenih nedovoljno zastupljenim korisnicima

8. Bitni naglasci… 1.
Multikulturalna knjižnica nije neka posebna vrsta knjižnice ili samo narodna knjižnica.
Sve vrste knjižnica trebaju održavati, podupirati i promicati kulturnu i jezičnu raznolikost kako bi poticale interkulturalni dijalog i građansku aktivnost.

9. … bitni naglasci … 2.
Koncept međukulturnog dijaloga i interkulturalizma ne stavlja u prvi plan neku kulturu (manjinsku ili većinsku).
Njihov suživot, razumijevanje i razmjena razvijaju sinergiju, civilizacijski i komunikacijski krug.
Knjižnične usluge za manjinske skupine trebaju biti ugrađene u usluge namijenjene svima (cijela zajednica mora imati koristi od multikulturalizma)

10. … bitni naglasci…
Središnje knjižnice nacionalnih manjina u RH
Središnja knjižnica:
Albanaca
Austrijanaca
Čeha
Mađara
Rusina i Ukrajinaca
Slovaka
Slovenaca
Srba
Talijana
Knjižnica i arhiv Židovske općine Zg 3.
Multikulturalno društvo ne čine samo nacionalne i etničke manjine i starosjedioci već i svi drugi koji žive izvan svoje zemlje i primarnog kulturnog kruga.
Nacionalne i etničke manjine i starosjedioci
Useljenici i njihovi potomci
Radnici- migranti
Izbjeglice i azilanti

11. … bitni naglasci … 4. Koncept multikulturalne knjižnice znači:
kulturno i jezično različite zbirke i usluge
zaštitu materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara
programe usmjerene na obrazovanje korisnika i uspostavu međukulturnog dijaloga
pristup tiskanim i online izvorima na odgovarajućim jezicima.
Dostupnost ne samo odgovarajuće knjižnične građe nego i informacija o građi i informacija važnih za život u zajednici

12. Važnost analize korisničkih potreba
… bitni naglasci … 5.
Potražnja nije bitan činitelj izgradnje zbirki i ponude usluga jer niska potražnja može biti odraz neprimjerene ponude i niskih očekivanja potencijalnih korisnika.
Važnost analize korisničkih potreba

13. Dobra suradnja knjižnice i zajednice
… bitni naglasci 6.
Osoblje u multikulturalnoj knjižnici treba biti odraz zajednice koju uslužuje
Dobra suradnja knjižnice i zajednice

14. Izvori:
Cordes, S. Broad Horizons: The Role of Multimodal Literacy in 21st Century Library Instruction. IFLA, Milano, URL: cordes-en.pdf
Defining Multiculturalism. IFLA, URL:
Horton, W. Understanding Information Literacy: A Primer. Paris: UNESCO, IFAP – Information for All Programme, URL:
Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December on key competences for lifelong learning. // Official Journal of the European Union L394/10, URL: lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_ en pdf
Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice s IFLA-inim manifestom za multikulturalnu knjižnicu. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
Središnje knjižnice nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj: Vodič / uredile Liana Diković i Ljiljana Črnjar. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
21st Century Literacies. Knowledge Network Explorer URL: