1. ŽIDOVSKA POPULACIJA U
HRVATSKOJ

2. Istraživanje populacije
Definicija židovske populacije je važna kod svakog istraživanja :
1- osnovna populacija koja uključuje sve one koji se identificiraju kao Židovi. To su oni koji imaju židovsko porijeklo i oni koji su konvertirali na judaizam. Isključeni su oni koji su prešli na drugu vjeru ili se identificiraju kao “ne-Židovi”.
2- proširena židovska populacija obuhvaća osnovnu židovsku populaciju i sve ostale osobe židovskog porijekla. Zbog toga se treba u studijama uzeti u obzir religijsku ili etničku identifikaciju roditelja.
3- prema izraelskom zakonu o povratku koji omogućuje državljanstvo i civilna prava, Židov je osoba koja je rođena od židovske majke ili konvertirala na židovstvo i nema druge religije.
Taj se zakon odnosi i na djecu i na unuke te na židovske i nežidovske partnere.

3. ISTRAŽIVANJE POPISA STANOVNIŠTVA
Popisi stanovništva uzimaju se kao kriterij za procjene ne samo broja nego i demografskih karakteristika neke populacije, iako su podaci u tim popisima ovisni o političkim, ekonomskim i metodološkim promjenama koje su gotovo za svaki popis stanovništva različite.
Osobito su osjetljivi pripadnici nacionalnih i vjerskih manjina ne samo zbog njihovog relativno malog broja nego i zbog mogućnosti osobnog izjašnjavanja. Tako se neki Židovi, nakon iskustva Holokausta, nisu izjašnjavali da su po nacionalnosti Židovi, nego kao Hrvati, Srbi ili ranije Jugoslaveni.
U analizi popisa stanovništva Hrvatske, od prvog općeg popisa do popisa iz 2011, pratili smo razvoj i karakteristike židovske populacije u Hrvatskoj, i morali smo voditi računa o promjenama metodologije popisa i teritorijalnog ustroja.

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Za utvrđivanje i kretanje broja Židova u Republici Hrvatskoj trebalo je proučiti svih 16 provedenih popisa.
U popisima stanovništva do Drugog svjetskog rata (1880., 1890., 1900., 1910., 1921., i godine) pratimo kretanje broja Židova prema vjeroispovijesti, odnosno vjeri.
Za popisne godine i 1890., i iskazani su jedino Židovi po vjerskom izjašnjavanu U ovim popisima za Židove je korišten modalitet Izraeličani.
Za razdoblje između dva svjetska rata popisi iz i 1931, nisu bili na razini naselja, a narodonosno određenje se još nije popisivalo.
U prvom popisu stanovništva poslije Drugog svjetskog rata godine na državnoj razini Židovi prema narodnosti nisu iskazani zasebno već su svrstani u skupinu „Ostali“. Pripadnost vjeri se nije popisivala.
U popisu stanovništva godine prikazano je stanovništvo prema vjerskoj pipadnosti i stanovništvo prema narodnosti po naseljima. Židovi su u ovom popisu prikazani i prema vjeri i prema nacionalnosti i to samo za Hrvatsku u cjelini. Prema narodnosti bilo je 413 Židova, a prema vjeri (Mojsijeva vjera) 1011.
U popisu stanovništva godine popisivano je stanovništvo prema narodnosti po naseljima, a Židovi su prikazani samo na razini Hrvatske. Prema narodnosti Židova je u Hrvatskoj godine popisano 406.

5. Popis stanovništva 1857 godine
 In the North Croatia and Slavonia Jews has been settled in 330 places
Tek je godine dozvoljeno naseljavanje Židova u Hrvatskoj.
Law regulated establishment of Jewish communities in 1852
They lived together with other inhabitants from different nationalities and religion..
At that time North (Kingdom ) of Croatia and Slavonia was divided into civilian and military part ( Military Frontier)
Jews were forbidden to settle in military part until their “demilitarisation” in year 1881.
In this period there was forbidden to Jews to have property and land and there was no synagogues bulging

6. POPISI STANOVNIŠTVA 1971 – 2011
U popisu stanovništva godine popisivano je stanovništvo prema narodnosti po naseljima u kojima su prikazani i Židovi. Pitanje vjerske pripadnosti u ovom popisu nije bilo postavljano. Podaci popisa stanovništva godine ne mogu se uzeti sa sigurnošću jer su Židovi evidentirani u naseljima u kojima ih nikad prije nije bilo. (Očito da je došlo do greške prilikom obrade podataka.) Bilo ih je u 717 naselja (88 tadašnjih općina). Ukupno ih je u RH godine prema narodnosti bilo
U popisu stanovništva godine popisivano je samo stanovništvo prema narodnosti po naseljima. Židova je bilo ukupno RH 316, a živjeli su u 37 naselja.
U popisu godine podaci su prikazani na razini naselja, a i godine po gradovima, općinama i županijama. U popisima i godine na razini naselja, podaci za narodnost i vjeru ne prikazuju se za naselja manja od 100 stanovnika, a frekvencije manje od 10 nisu prikazane.
Ukupno ih je u RH godine prema narodnosti bilo 600 Židova koji su živjeli u 53 naselja.a prema vjeri bilo je 633, a živjeli su u 51 naselju.
Ukupno ih je u RH godine prema narodnosti bilo 576. Živjeli su u 49 gradova i općina. U popisu godine Židova prema vjeri bilo je 495.
Ukupno ih je u RH godine prema narodnosti bilo 509 su u 55 gradova i općina. U godini Židova prema vjeri bilo je 536, a živjeli su u 57 gradova i općina.

7. Vjerski sastav
Na temelju arhivske statističke građe popisa stanovništva, koji se na području Republike Hrvatske provode od sredine 19. stoljeća, rbroj stanovnika Židovske populacije.
Za utvrđivanje vjerskog sastava obrađeni su podaci za 12 popisnih godina, tj , 1890., 1900., 1910., 1948., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., i godinu.
Vjerski sastav utvrđen je i prikazan za 1880., 1890., 1900., 1910., 1921., 1931., 1953., 1991., i godinu.
Raspoloživa arhivska građa nije dopustila da se rekonstruira vjerski sastav za sve popisne godine , bilo zato što se u pojedinim popisima nisu postavljala pitanja iz kojih se mogao izravno ili posredno utvrditi vjerski sastav bilo zato što je raspoloživa građa bila nepotpuna.

8. Stanovništvo “Mojsijeve vjere” prema narodnosti u popisu stanovništva Hrvatske 1953. godine
Broj
Posto (%)
Hrvati
Srbi
Slovenci
Makedonci
Jugoslaveni
Mađari
Talijani
Česi-Slovaci
Nijemci
Ostali Slaveni
Ostale neslaveni
Ukupno
619 18 1 44 23 4 10 8
279
1 011
61,22
1,78
0,10
4,35
2,27
0,40
0,99
0,80
27,59
100,0
U popisu stanovništva godine na teritoriju bivše Jugoslavije ukupno je registrirano Židova po narodnosti i po vjeroispovijesti (Mojsijeve vjere), te se prema tome oko polovina Židova odlučila za jednu od dvije mogućnosti izjašnjavanja pružene u tom popisu stanovništva, ali su neki zastupljeni u obje opcije.
Za izjašnjavanje po nacionalnosti u popisima stanovništva bio je dovoljan subjektivni kriterij popisane osobe, nikakvi dokumenti ili objektivne činjenice nisu bile tražene ili razmatrane, a to je vrijedilo i za izjašnjavanje o vjeroispovijesti.
No, u Jugoslaviji među osobama “Mojsijeve vjere” bilo je (53,1%) osoba koje su se izjasnile kao “neslaveni”, to su oni koji su vjerojatno izjasnili za Židove po narodnosti i u manjoj mjeri za Mađare ili Nijemce. Jugoslavena (neopredijeljenih) bilo je svega 193 (7,5%).
U godini popisano je u Hrvatskoj 413 Židova po narodnosti. Mogućnost dvojakog izjašnjavanja postojala je i godine kada je u Hrvatskoj bilo 600 Židova po narodnosti odnosno 633 po vjeroispovijesti.
Podaci iz popisa stanovništva godine pokazuju da je u Hrvatskoj bilo 600., a iz svega 576 Židova. Prostorno gledano oko 65% popisanih Židova živi u Zagrebu. Preostali dio živi u većim gradovima Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku te manji dio u manjim gradovima Čakovcu, Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici, Vinkovcima i dr.

9. POPIS STANOVNIŠTVA
Prema podacima popisa stanovništva godine u Republici Hrvatskoj prema narodnosti bilo je 509 , a u Gradu Zagrebu 317 Židova. Prema vjeri u RH izjasnilo se 536 stanovnika da pripadaju Židovskoj vjeri, a u Gradu Zagrebu 327.
Od 509 Židova u RH prema narodnosti njih 266 izjasnilo se da su pripadnici židovske vjere. Osim židovske vjere 14 pripadnika Židovske nacije su Katolici, 3 Pravoslavci, 1 protestant, 3 ostali kršćani, 2 istočne religije, te 2 ostale religije. Da nisu vjernici izjasnilo se 147 Židova (što je 28,9% svih Židova prema nacionalnosti), agnostika među Židovima ima 30, onih koji se neizjašnjavaju 39 te nepoznato 2. Od ostalih narodnosti koji su se izjasnili kao pripadnici Židovske vjere bilo je 231 Hrvat, 6 Srba, 3 Talijana, po 2 Austrijanca i Mađara, 1 Nijemac i 10 ostalih narodnosti. Troje je onih koji su se regionalno izjasnili po nacionalnosti da pripadaju Židovskoj vjeri, 11 je bilo neizjašnjenih po nacionalnosti Židovske vjere a 1 je bio u skupini neraspoređenih po nacionalnosti a Židov po vjeri. U Gradu Zagrebu 178 Židova po nacionalnosti pripada Židovskoj vjeri, a tu je još i 133 Hrvata te 16 ostalih nacija u Židovskoj vjeri.
Republika Hrvatska
Grad Zagreb
Ukupno
536
327
Hrvati
231
133
Austrijanci 2  -
Mađari
Nijemci 1
Srbi 6
Talijani 3
Židovi
266
178
Ostali 10 16
Regionalna pripadnost
Neraspoređeno
Ne izjašnjavaju se 11
Pripadnici Židovske vjere po narodnosti prema popisu godine

10. Židovi deklarirani prema vjeri i nacionalnosti u popisima 1953-2011

11. POPISI STANOVNIŠTVA PRIJE PRVOG SVJETSKOG RATA (1880 do 1910.)
Židovi su dobili dozvolu da posjeduju imovinu i zemlju godine 1860.
Zakon o “Izraelitskim” zajednicama donesen je 1906.
Pripadnost zajednicama je bila za Židove obavezna i u nekom mjestu je mogla biti samo jedna općina.
Židovi su u popisima registrirani samo kao religija (Izraeliti)
U to vrijeme je materinski jezik Židova bio Njemački, Mađarski, Hrvatski...
Broj Židova se povečavao zbog dozvole za naseljavanje u Hrvatskoj.
Povećava se broj Židova u gradovima.
Židovi su došli iz centralne Europe (Burgenland) nakon “tolerantnih” zakona cara
Josipa II krajem 18. stoljeća.
Dolaze i židovske izbjeglice iz istočne Europe.

12. Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1900. godine

13. U usporedbi s godinom u godini gotovo sve nacionalne manjine u Hrvatskoj, osim Slovenaca bilježe porast stanovništva. Broj Židova u povećan je za 7,8%, tako da je u odnosu na broj Židova u Hrvatskoj bio veći za stanovnika. Židovi su bili sedma po brojnosti nacija u Hrvatskoj s blizu dvadeset dvije tisuće pripadnika. Od 15 županija u kojima su živjeli Židovi u sedam ih je bilo manje nego dok je kod ostalih osam županija došlo do porasta broja Židova. Najveći porast imali su Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija, a najveće smanjenje Požeško-slavonska i Varaždinska županija.
Sl 2. Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva godine

16. Domaćinstva u analizi Židovskih općina 1971. godine
Republika
Broj domaćinstava
Broj osoba ukupno
Broj Židova u domaćinstvu
% Židova u domaćinstvu
BiH
426
1.068
751 70
Hrvatska
1.027
2.566
1.733 68
Makedonija 22 36 51
Slovenija 40
109 61 56
Srbija
bez pokrajina
Vojvodina
1.052
588
484
2.644
1.514
1.130
1.618
881
787 58 65
Ukupno
2.557
6.457
4.199

17. Broj članova u domaćinstvima 1971. u Jugoslaviji
broj domaćinstava
% od ukupnog broja anketiranih domaćinstava,
1 samačko
643
21,5
2 člana
777
30,2
3 člana
586
22,9
4 člana
415
16,2
5 člana
101
3,9
6 člana 28
1,1
7 i više članova 12
0,6

18. Broj Židova u židovskim općinama Jugoslavije 1957. godine
commune
broj članova
members
muškaraca
males
žena
females
% ukupno
% of total
%muškaraca
% of males
% od žena
% of females
Zagreb
1.340
576
764
22,3
22,8
21,9
Beograd
1.338
508
830
22,2
22,7
23,8
Sarajevo
1.018
451
567
16,9
17,8
16,2
Subotica
459
194
256
7,5
7,7
7,3
Novi Sad
349
165
184
5,8
6,5
5,3
Osijek
253
105
148
4,2
Rijeka
156 59 97
2,6
2,3
2,8
Split
135 51 84
2,2
2,0
2,4
Skoplje 95 44
1,6
1,7
1,5
Ljubljana 89 39 50
1,4
Ukupno
Total
5.223
2.192
3.o31
86,7
86,6
86,8
U svim ostalim općinama
in all other communes
795
339
13,3
13,4
13,2
ukupno sve općine
total all communes
6.021
2.351
3.490
100

19. Broj Židova u židovskim općinama Jugoslavije 1957.godine
broj članova
muškaraca
žena
% ukupno
%muškaraca
% od žena
Zagreb
1.340
576
764
22,3
22,8
21,9
Beograd
1.338
508
830
22,2
22,7
23,8
Sarajevo
1.018
451
567
16,9
17,8
16,2
Subotica
459
194
256
7,5
7,7
7,3
Novi Sad
349
165
184
5,8
6,5
5,3
Osijek
253
105
148
4,2
Rijeka
156 59 97
2,6
2,3
2,8
Split
135 51 84
2,2
2,0
2,4
Skoplje 95 44
1,6
1,7
1,5
Ljubljana 89 39 50
1,4
Ukupno
5.223
2.192
3.o31
86,7
86,6
86,8
U svim ostalim općinama
795
339
13,3
13,4
13,2
ukupno sve općine
6.021
2.351
3.490
100

20. Populacija Hrvatske prema religijskom opredjeljenju (2001-2011)
Census 2001.
Census 2011.
Number
Share, %
Republic of Croatia
100,00
Catholics
87,97
86,28
Orthodox
4,42
4,44
Protestants
11.824
0,27
14.653
0,34
Other Christians
10.569
0,24
12.961
0,30
Muslims
56.777
1,28
62.977
1,47
Jews
495
0,01
536
Oriental religions
969
0,02
2.550
0,06
Other religions, movements and life phylosophies
524
2.555
Agnostics and sceptics
1.547
0,03
32.518
0,76
Not religious and atheists
98.376
2,22
3,81
Not declared
2,95
93.018
2,17
Unknown
25.874
0,58
12.460
0,29

21. Alija
Kod odlaska u Izrael, između i 1952, to je od početka bila trajna migracija.
Oni koji su odlazili morali su se odreći svojeg vlasništva i državljanstva.
U aliji su Židovi poveli sa sobom svoju djecu, pa i onu koja se rodila u poslijeratnom natalitetnom «bumu». U Hrvatskoj je ostao dio starih članova obitelji.
To je dodatno promijenilo demografsku sliku Židova koji su ostali u Hrvatskoj.
usporedili smo dobnu strukturu osoba koje su preživjele Holokaust i došle u Zagreb godine (2.171) sa Židovima koji su iz Zagreba otišli brodom Radnik za Izrael ( 809) te one koji su ostali u Zagrebu (1.260).

23. POPISI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
Židovi su popisivani samo prema religiji. Bila je nova teritorijalna i politička podjela u kraljevstvu SHS. Donesen je novi zakon o religijskim zajednicama (1929.) U Beogradu je osnovan je Savez jevrejskih opština Jugoslavije. Bila je podjela na “Aškenaze” ( u 70 općina; “Sefarde” ( u 38 općina) i “religiozne” u 6 općina. Ukupno je u Jugoslaviji bilo Židova od kojih je 77% živjelo u gradovima.
Bilo je 30 sinagoga, 22 rabina i 30 kantora. U Hrvatskoj je bilo Židova.

24. Rezultati popisa stanovništva 1953-2011
1953.
1961.
1981.
1991.
2001.
2011.
Po vjeri
1011 -
633
495
536
Po narodnosti
413
406
316
600
576
509

25. Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva 1921
Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva godine (po vjeri)

26. Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva 1931
Broj Židova u Hrvatskoj po kotarevima prema popisu stanovništva godine (po vjeri)

27. Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 1991. godine

28. Broj Židova po vjeri u Hrvatskoj po županijama prema popisu stanovništva 2001. godine

29. Broj Židova u Hrvatskoj prema popisima po narodnosti i vjeri 1880
Broj Židova u Hrvatskoj prema popisima po narodnosti i vjeri godine
Popisne godine
Ukupno stanovništvo
Židovi
Po narodnosti
Po vjeri
1880. -
13 634
1890.
17 515
1900.
20 131
1910.
21 831
1921.
19 777
1931.
20 567
1948.
1953.
413
1 011
1961.
406
1971.
2 845
1981.
316
1991.
600
633
2001.
576
495
2011.
509
536
Izvor:Knjige popisa stanovništva

30. ŽIDOVI HRVATSKE ZA VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA

33. Židovi Zagreba 1941. ukupno i ubijeni

34. Broj Židova u Zagrebu prema popisima 1900., 1910., 1921., 1931. 1991. i 2001. godine

35. Preživjeli Holokausta
Broj osoba koje su Holokaust preživjele, i danas su žive, procjenjuje se na oko milijun i sto tisuća, od kojih 511 tisuća živi u Izraelu.
Koliko danas ima Židova u Hrvatskoj koji su preživjeli Holokaust, ne može se točno znati zbog velike raspršenosti populacije i visoke stope mortaliteta (smrtnosti).
Kao mjerilo se uzima broj Židova registriranih prilikom akcije Švicarskog fonda 1998/1999 godine godine u Hrvatskoj bilo oko 900 osoba koje su preživjele Holokaust , u šezdesetak naseljenih mjesta, najviše u Osijeku (46), Splitu (49), Rijeci (34), Dubrovniku (12), Opatiji (10),Čakovcu (9), Varaždinu (8) itd., a u Zagrebu ( s prigradskim naseljima ) 643.
Najveću skupinu preživjelih su predstavljali oni koji su bili djeca predškolske dobi sakrivena u vrijeme Holokausta (28), zatim oni koji su se spasili u talijanskoj zoni NDH te sudionici NOB-a.
Dobna struktura populacije osoba koje su preživjele Holokaust i nalaze se Zagrebu godine prikazane grafički

36. Zanimanja preživjelih

38. Preživjeli Holokausta

39. Preživjeli Holokausta

41. Židovi u Zagrebu po starosti i spolu prema popisu 1991. godine
Stanovništvo Zagreba po starosti i spolu prema popisu godine

44. Demografska struktura
I ratne 90- godine utjecale su na promjene zbog velikog broja židovskih izbjeglica iz BiH, koji su došli ili prošli kroz Hrvatsku.
Pri tome su mlađe generacije i djeca odlazili u druge zemlje, a u Zagrebu su ostali njihovi stari članovi obitelji.
prikazali smo posljedice opisanih događaja na demografsku sliku židovske populacije u Hrvatskoj.
Usporedili smo populaciju Židova u Zagrebu 1941.godine, neposredno prije Holokausta, i židovsku populaciju u Zagrebu danas.
Razlike su ogromne, ali broj osoba starijih od 75 godina je brojčano gotovo isti ( i ) iako se radilo o uzorku od članova, a godine uzorak je bio samo člana židovske općine u Zagrebu

45. Broj naselja u Hrvatskoj u kojima su živjeli Židovi prema popisima
stanovništva 1900., 1910., i godine

46. ISTRAŽIVANJA U ŽIDOVSKIM OPĆINAMA
Pošto popisi stanovništva daju samo djelomičnu sliku o židovskoj populaciji neke zemlje, veoma je važno da ih se dopuni podacima koje imaju židovske općine o svojem članstvu, raznim istraživanjima i publikacijama, a osobito anketiranjem članstva.
Ovdje pokazujemo samo neke rezultate anketiranja provedenog u Židovskoj općini Zagreb godine.

47. Other religions, movements and life phylosophies 524 2.555
POPULATION, BY RELIGION, 2001., 2011 CENSUS
Census 2001.
Census 2011.
Number
Share, %
Republic of Croatia
100,00
Catholics
87,97
86,28
Orthodox
4,42
4,44
Protestants
11.824
0,27
14.653
0,34
Other Christians
10.569
0,24
12.961
0,30
Muslims
56.777
1,28
62.977
1,47
Jews
495
0,01
536
Oriental religions
969
0,02
2.550
0,06
Other religions, movements and life phylosophies
524
2.555
Agnostics and sceptics
1.547
0,03
32.518
0,76
Not religious and atheists
98.376
2,22
3,81
Not declared
2,95
93.018
2,17
Unknown
25.874
0,58
12.460
0,29

48. Židovi u popisima stanovništva prema „vjeri” i prema „narodnosti”
1953.
1961.
1981.
1991.
2001.
2011.
Po vjeri
1011 -
633
495
536
Po narodnosti
413
406
316
600
576
509

49. Number of Jews according religion in censuses from year 1880 till 1931

50. Censuses After Second War II
We analysed censuses in 1948,1953,1961,1971,1981,1991,2001 and last census in 2011.
Jews can be registered according nationality, religion and according mother tongue 
In the first census after World War II, in year 1948, Jews are registered as “others”
In was registered Jews ,but in Jewish communities numbered  
1953 offer possibility oto declare by nationality and by religion.
At that time in Yugoslavia was Jews according nationality and according religion.( Alias between and when members migrate to Israel).
In Croatia has been Jews according religion and 413 according nationality
1953 persons of “Moses faith” (Jews) declared 61, 2% as Croat, 4, 3 as “Yugoslav” and 27, 5 as “other non-Slavic” nationality. 
1961 In Croatia was only 406 Jews according nationality (no religion)
I1981 data was recorded only according nationality (only 316) i n 37 settlement
I1991 there was registered 633 Jews according nationality and 600 according religion..
2001 registered Jews according nationality and 495 according religion 
was registered 509 Jews according nationality and 511 according religion
.They lived in 57 town in counties , only 18 on villages
In years 2001 and 2011 Jews registered only in towns, counties and district, not registered places with less than 100 inhabitants ,or nationality with less than 10 member

51. Jews in censuses 1880-2011. Godine popisa year Obilježje popisivanja
Nationality or (and)religion
Razina popisivanja
methodology
1880.
religion
po naseljima- places of living
1890.
po naseljima - places of living
1900.
po naseljima - places of living
1910.
po naseljima according places of living
1921.
po katarevima - district
1931.
reliion
1948.
Nationality, Jews as „others”)
po katarevima -district
1953.
Nationality and religion
Place of living (Jews in Croatia)
1961.
nationality
1971.
1981.
1991.
po naseljima - places of living
2001.
In town and communes
2011.

52. Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema narodnosti u popisima 1971. do 2011.
Broj općina (gradova)
Broj Židova
1971.
717 88
2845
1981. 37 41
316
1991. 53
600
2001. - 49
576
2011. 55
509

53.   Tablica Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema vjeri u popisima 1900. do 2011  .
Godine popisa
Broj naselja
Broj Židova
1900
781
20 131
1910
701
21 831
1991. 51
633
2001. 47
495
2011. 57
529
Tablica Broj naselja u kojima su živjeli Židovi prema vjeri u popisima do 2011.
Izvor:Knjige popisa stanovništva

54. Tablica stanovništvo prema vjeri u RH 2001. i 2011. godine.
Izvor:
Popis 2001.
Popis 2011.
Broj %
Republika Hrvatska
100,00
Katolici
87,97
86,28
Pravoslavci
4,42
4,44
Protestanti
11.824
0,27
14.653
0,34
Ostali kršćani
10.569
0,24
12.961
0,30
Muslimani
56.777
1,28
62.977
1,47
Židovi
495
0,01
536
Istočne religije
969
0,02
2.550
0,06
Ostale religije, pokreti i svjetonazori
524
2.555
Agnostici i skeptici
1.547
0,03
32.518
0,76
Nisu vjernici i ateisti
98.376
2,22
3,81
Ne izjašnjavaju se
2,95
93.018
2,17
Nepoznato
25.874
0,58
12.460
0,29