1. Finansijski Instrumenti
CHAPTER 2

2. Finansijski instumenti i/ili hartije od vrijednosti
Hartije od vrijednosti (HoV ) – dokumenti koji dokazuju neki dug ili vlasništvo, tj. daju pravo na određena potraživanja koja mogu biti na prihod ili na kapital
Gubi se razlika između HoV i finansijskih instrumenata (FI) tako da oni postaju sinonimi, a razlozi su:
- činjenica da su i drugi finansijski instrumenti postigli viši stepen likvidnosti
- dematerijalizacija, tj. HoV više nisu hartije već elektronski zapis
- proces sekjuritizacije, tj. mogućnost emitovanja likvidnih finansijskih instrumenata na bazi drugih manje likvidnih, neutrživih, nestandardnih i nesigurnih FI

3. Podjela finansijskih tržišta
Mogu se posmatrati sa različitih aspekata:
1. Prema roku dospjeća finansijskih instrumenata:
- tržište novca (do jedne godine),
- tržište kapitala (preko jedne godine).
2. Prema tome da li se FI nalaze po prvi put na tržištu ili ne:
- primarno tržište (promet između originalnog emitenta i prvog investitora, IPO i investicione banke),
- sekundarno tržište (održavaju likvidnost i formiraju cijenu već emitovanim HoV).
3. Prema formi organizacije:
- organizovana tržišta: berzansko (exchange) i vanberzansko tržište (OTC Market),
- neorganizovana tržišta.
Sa aspekta prirode potraživanja:
- tržišta dugovnih finansijskih instrumenata (promet kreditne aktive sa različitim rokovima dospjeća i kamatom – cijenom te aktive)
- tržišta korporativnih vlasničkih finansijskih instrumenata (promet različitih vrsta akcija, i u okviru toga korporativnog upravljanja preduzećem)

4. Podjela finansijskih tržišta
Sa aspekta roka izvršenja sklopljenog posla:
- promptna (spot, keš) tržišta – gdje se prava i obaveze po osnovu sklopljenog posla realizuju odmah po njihovom zaključenju,
- terminska (derivatna) finansijska tržišta – prava i obaveze se ostvaruju u nekom budućem periodu.
6. Podjela po osnovu vrste poslova koji se obavljaju na njima:
- depozitno-kreditno tržište – finansijske transakcije depozitnih i kreditnih institucija, kao što su banke, štedno-kreditna udruženja, štedionice i slično,
- tržište hartija od vrijednosti – sučeljavanje ponude i tražnje za finansijskim instrumentima u formi hartija od vrijednosti.
7. Sa aspekta porijekla učesnika u finansijskim transakcijama:
- domaće tržište – finansijske transakcije se obavljaju između učesnika koji su iz zemlje u kojoj je transkacija obavljena,
- međunarodno tržište – finansijske transakcije gdje je bar jedan od učesnika iz inostranstva.

5. Tržište novca
* Tržište novca – tržište na kome se trguje kratkoročnim, lako utrživim, likvidnim instrumentima niskog rizika (nazivaju se i gotovinski ekvivalenti ili gotovina), tj. sve finansijske transakcije kojima se obavlja promet finansijskih instrumenata sa rokom dospjeća do jedne godine
- “Medijum” za pribavljanje kratkoročnih sredstava (novca) i održavanje likvidnosti emitenata s jedne strane, i omogućava upravljanje kratkoročnim viškovima finansijskih sredstava investitora, s druge strane.
- Transakcije ili plasmani su, po pravilu, vanberzanskog tipa, u relativno velikim iznosima (denominacijama) koji su, po pravilu, privatni i/ili dostupni samo ovlaštenim dilerima
- Aktivan sekundarni promet tržišta novca čini ga naročito likvidnim i fleksibilnim, a na njemu su institucionalni investitori glavni učesnici, tj. imaju dominantno mjesto

6. Tržište novca
“ Tržište na veliko” – grosističko tržište, a za male i indivudualne ulagače pristup je omogućen posredstvom investicionih fondova tržišta novca, sertifikata o učešću u većim pulovima novca ili kupovinom HoV “na malo” emitovanih na osnovu hartija velike denominacije kupljenih “na veliko” - (“tržište na malo”)
Razvijeno tržište novca i posebno njen sekundarni promet – predstavljaju idealno investiciono područje za ulaganje viškova sredstava realnog i finansijskog sektora.
- ne predstavlja trajnu investicionu poziciju, već, za većinu investitora, privremenu investiciju (tzv. “parking za novac” između dva dugoročnija plasmana)
- alternativa je ulaganje u depozite po viđenju, bez ili sa vrlo niskim pasivnim kamatnim stopama
- investitori na tržištu novca ne zahtijevaju visoke stope prinosa za svoja ulaganja, pa emitenti mogu računati na jeftine izvore finansiranja svojih kratkoročnih finansijskih potreba

7. Tržište novca
Većina učesnika na tržištu novca nastupa i kao emitent i kao investitor
- njihova uloga zavisi prije svega od faze neusklađenosti njihovih finansijskih priliva i odliva
- veći priliv novca onda su investitori, a veći odliv onda su emitenti
Glavni učesnici na tržištu novca su:
- država (trezor ministarstva finansija i centralna banka)
- banke i druge finansijske institucije
- preduzeća, tj. kompanije
- individualni investitori
HoV na tržištu novca se smatraju najbližim supstitutima novcu i njihov prinos je blizak stopi inflacije tako da investitori za cilj prevashodno imaju održavanje realne vrijednosti kapitala ili da ga uvećaju po vrlo niskoj stopi prinosa
Najčešće se prodaju kao diskontne HoV kod kojih je kamata sadržana u nominalnoj vrijednosti koja se isplaćuje o roku dospjeća

8. Tržište novca * Vrste finansijskih instrumenata na tržištu novca:
1. kratkoročne državne obveznice ili zapisi trezora ministarstva finansija (Treasury Bills ili T-bills)
- dospjeće 28, 91, 182 i 365 dana
- minimalni apoeni od USD,
- ne objavljuju se cijene svakog zapisa već prinosi zasnovani na tim cijenama
- izvor zarade dilera je razlika između kupovne i prodajne cijene koje se dobijaju metodom bankarskog diskonta (postoje određene mane ove metode: godina ima 360 umjesto 365 dana, a računa se prinos kao procenat na nominalnu vrijednost a ne cijene koju je investitor platio kada je kupio zapis)
- oporezivi na federalnom nivou, a izuzeti od lokalnih poreza
2. depozitni sertifikati ili potvrde o depozitu (Certificates of Deposits ili CD) –
- oročeni bankarski depozit koji izdaju poslovne banke
- ne mogu se povući po viđenju
- banka deponenta isplaćuje kamatu i glavnicu tek po isteku perioda oročenja
- izdati u apoenima preko USD su obično prenosivi i mogu se prodavati
- osigurani do iznosa od USD kod FDIC (Federal Deposit Insurance Agency)

9. Tržište novca
3. komercijalni zapisi (Commercial Papers) – do 270 dana zbog jednostavnije registracije kod SEC i izdaju ih kompanije (najčešće kod nas od 15 do 30 i u SAD od 25 do 40 dana) 4. bankarski akcepti (Banker’s Acceptances) – koriste se najčešće u spoljnoj trgovini i pisane su obligacije kojima banka prihvata i garantuje buduću isplatu 5. evrodolari (Eurodollars) – depoziti denominovani u dolarima u inostranim bankama ili inostranim ograncima američkih banaka 6. repo i obrnuti repo ili ugovori o rekupovini (Repurchase Agreements – RPs i Reverse RPs) – “preko noći” ili “overnight”, a ako su preko 30 dana onda se zovu terminski repo poslovi 7. federalni fondovi (Federal Funds) – obavezne rezerve poslovnih banaka kod FED-a (troškovi) i pozajcice traju najčešće jedan dan ili preko vikenda 8. brokerske kratkoročne pozajmice (Brokers’ Calls) – kreditne linije komercijalnih banaka brokerima za njihove pozajmice klijentima za kupovinu HoV. Trenutna otplata zajma (na poziv) ako banka to zatraži od klijenta. 9. LIBOR i EURIBOR tržište – internacionalne međubankarske kamatne stope na tržištu pozajmica u Londonu i Franfurtu

10. Slika 2.1 Kamatne stope hartija od vrijednosti na tržištu novca

11. Slika 2. 2 Listing trezorskih zapisa, tj
Slika 2.2 Listing trezorskih zapisa, tj. kratkoročnih državnih hartija od vrijednosti (Treasury Bills)

12. Slika 2.3 Raspon između kamatnih stopa na tromjesečne depozitne sertifikate i trezorske zapise (Spreads on CDs and Treasury Bills)

13. Tržište kapitala
Tržište kapitala – trguje se dužničkim finansijskim instrumentima sa dospjećem dužim od jedne godine, kao i korporativnim vlasničkim finansijskim instrumentima
Po nekim tumačenjima nije jasna suštinska razlika između tržišta novca i kapitala
Tržište kapitala obuhvata raznovrsnije, dugoročnije i rizičnije HoV i predstavlja najznačajniji segment finansijskog tržišta u smislu efikasne alokacije kapitala na nivou privrede u cjelini
Dijeli se na tri segmenta:
- tržište obveznica ili dugoročnih dužničkih instrumenata,
- tržište akcija (obične i preferencijalne akcije),
- tržište hipoteka (hipotekarni krediti):
* hipotekarne obveznice – mortgage bonds (izdaju banke koje su odobrile kredite),
* hipotekarne založnice – mortgage-backed securities (garantuju emitovanje i emituju vladine ili privatne agencije).

14. Tržište kapitala Tržište indeksa
Tržište finansijskih derivata (opcije, fjučersi, svopovi - FX Swap ili forward poslovi, kamatni svopovi i varanti) – izvedene HoV grade svoju vrijednost iz finansijskih instrumenata, roba, valuta ili berzanskih indeksa
- one mogu biti kratkoročne i dugoročne
Tržište indeksa
- Dow Jones prosjeci
- Standard & Poor’s indeksi
- Indikatori tržišta obveznica
- Međunarodni indeksi

15. Tržište obveznica – tržište kapitala s “fiksnim” prihodom
Obveznica je instrument kojim se emitent kao zajmoprimac (dužnik) obavezuje da će vratiti zajmodavcu (kreditoru, investitoru) pozajmljeni novac u određenom vremenskom periodu
Tri bitna elementa:
- rok dospjeća, tj. fiksiran datum kada se pozajmljena suma mora vratiti
- kuponska ili nominalna kamatna stopa
- glavnica ili nominalni iznos duga
Rejting obveznica – procedura mjerenja rizika obveznica i predstavlja rang obveznica po obilježju opadajuće sigurnosti odnosno rastućeg rizika
- prvi put se formira prilikom emitovanja obveznice i kasnije od rejtinga zavisi premija na rizik koja se ugrađuje u kuponsku stopu

16. Tržište obveznica – tržište kapitala s “fiksnim” prihodom
Vrste ili klase obveznica se mogu određivati prema različitim kriterumima klasifikacije (rok, emitent, tip amortizacije i denominacija)
Vrste obveznica:
- Srednjoročne i dugoročne državne obveznice (Treasury Notes and Bonds)
- Dug federalnih agencija (Federal Agency Debt)
- Međunarodne obveznice (International Bonds)
- Municipalne obveznice (Municipal Bonds)
- Korporativne obveznice (Corporate Bonds)
- Hipotekarni krediti i hipotekarne založnice (Mortgages and Mortgage-Backed Securities)

17. Srednjoročne i dugoročne državne obveznice (Treasury Notes and Bond)
Rok dospjeća
Note – rok dospjeća do 10 godina
Obveznice – rok dospjeća od 10 do 30 godina
* 30-godišnje obveznice
Trezor je suspendovao prodaju obveznica sa rokom dospjeća preko 10 godina
2005 – počele su diskusije o mogućnosti obnavljanja njihove prodaje, koja se i desila februara 2006.
Nominalna vrijednost - $1,000 ili više i polugodišnje kuponske isplate
Kvote (Quotes - trenutna cijena) – procenat od nominalne vrijednosti (percentage of Par Value)

18. Slika 2.4 Trezorske obveznice, note i zapisi – listing trezorskih emisija (Treasury Notes, Bonds and Bills)

19. Provjera koncepta 1
Kolika je bila kupovna cijena, prodajna cijena i prinos do dospjeća trezorske obveznice od 13,25%, prikazane na slici 2.4, koja dospijeva za naplatu u maju 2014? Koliko je iznosila njena prodajna cijena prethodnog dana?
Obveznica se kupuje po kupovnoj cijeni od 142:05, a to je 142 5/32 procenta nominalne vrijednosti ili 1421,5625 dolara i prodaje se po prodajnoj cijeni od 142:06 ili 1421,875 dolara. Ova prodajna cijena odgovara prinosu do dospjeća od 3,84%. Prodajna cijena je porasla za 5/32 u odnosu na prethodni dan, tako da je prodajna cijena prethodnog dana morala iznositi 142:01 ili 1420,3125 dolara

20. Dug federalnih agencija
Vladine agencije emituju sopstvene HOV da bi finansirale svoje aktivnosti (usmjeravaju sredstva u određene sektore privrede)
Glavni izdavaoci
Federal Home Loan Bank (FHLB)
Federal National Mortgage Association (FNMA) – Fannie Mae
Government National Mortgage Association (GNMA) – Ginnie Mae
Federal Home Loan Mortgage Corporation (FHlMC) – Freddie Mac

21. Ključni trendovi – sekuritizacija
Sekjuritizacija & proširenje kreditiranja
Sekjuritizacija – udruživanje zajmova u standardizovane hartije od vrijednosti obezbjeđene ovim zajmovima, koje se onda mogu prodavati kao bilo koja druga hartija od vrijednosti
Prosledne hartije od vrijednosti (pass-through securities) – obuhvataju skup zajmova sa istim ili sličnim svojstvima (npr. zajmovi po osnovu hipoteke na kuću sa istom kamatnom stopom, rokom dospjeća, tipom amortizacije i slično) koji se prodaju u jednom paketu. Njihovi vlasnici primaju sve iznose glavnice i kamate koje plaćaju zajmoprimci.
- Značajna inovacija na hipotekarnim tržištima, koje su izdate od državne hipotekarne agencije GNMA (Ginnie Mae)

22. Slika 2.5 Listing hartija od vrijednosti vladinih agencija

23. Provjera koncepta 2
Koristeći slike 2.4 i 2.5, uporedite prinos do dospjeća jedne agencijske obveznice sa odgovarajućim prinosom trezorske obveznice sa najbližim datumom dospjeća?
Ako uporedimo trezorsku notu sa dospjećem u februaru 2014, koja se prodaje uz prinos do dospjeća od 4,70%, sa Fannie Mae obveznicama sa dospjećem u januaru 2014 uz prinos 5,62%, ili sa Freddie Mac obveznicama sa dospjećem u januaru 2014, koje se prodaju uz prinos do dospjeća od 5,28%. Agencijske obveznice nude više prinose nego sigurnije i likvidnije trezorske obveznice. Trezorska obveznica čiji je datum dospjeća januar 2014i nije dobra za poređenje sa navedenim agencijskim obveznicama, zato što “i” koje ide uz datum znači da ova obveznica garantuje prihod viši od stope inflacije tako da se ne može porediti sa agencijskim obveznicama.

24. Međunarodne obveznice
Međunarodno tržište kapitala u Londonu
Evroobveznice (međunarodne obveznice) – denominovana u valuti koja nije valuta države u kojoj je izdata, tj. u kojoj se prodaje
Naziv evroobveznice je izvor zabune zbog uvođenja valute evra
Međunarodne obveznice - obveznice koje se izdaju (prodaju) u stranim zemljama i u valuti investitora (kupca) :
- Jenki-obveznice – denominovane u dolarima koju inostrani izdavaoci prodaju u SAD
- Samuraj-obveznice – denominovane u jenima koje inostrane kompanije i institucije prodaju u Japanu
- Buldog obveznice - denominovane u funtama koje inostrane kompanije i institucije prodaju u Velikoj Britaniji

25. Municipalne obveznice
Emitovane od lokalnih organa državne uprave, a njihov prihod od kamate je oslobođen federalnog poreza na prihod, državnih i lokalnih poreza u državi gdje je obveznica izdata
Plaća se porez na kapitalnu dobit
Tipovi:
Obveznice opšte obaveze (General obligation bonds) – obezbjeđene poreskom snagom izdavaoca, tj. njegovim “ukupnim povjerenjem i ugledom”,
Dohodovne obveznice (Revenue bonds) - izdaju se radi finansiranja određenih projekata, osigurane su ili prihodom od tog projekta ili opštinskom institucijom koja upravlja tim projektom (bolnice, aerodromi, putevi, lučke vlasti i sl.)
Industrijske dohodovne obveznice (Industrial revenue bonds) – za industrijski razvoj, npr. izgradnja fabrike, mogućnost privatnoj firmi za pozajmljivanje novca po stopama koje su izuzete od poreza

26. Municipalne obveznice
Rok dospjeća – raspon seže do 30 godina
Zakon o poreskoj reformi iz godine – ograničio je upotrebu neoporezovanih dohodovnih hipotekarnih obveznica i obveznica za privatne potrebe (do iznosa 50 USD per capita ili do 150 miliona dolara)
Prinosi na svaku obveznicu nakon plaćanja poreza je osnova za poređenje oporezive i neoporezive obveznice (r i rm)
- eksplicitno izračunavanje poreza na prihod i ostvarena kapitalna dobit
- r(1-t) – stopa prinosa na oporezive HOV nakon odbijanja poreza, gdje je r ukupna stopa prinosa na oporezive HOV prije odbijanja poreza
- kombinovanje federalne i lokalne poreske stope:
(prinos po dolaru poslije odbijanja poreza) = (1-tfederalni)x(1-tlokalni)

27. Prinosi municipalnih obveznica
Da bi bili uporedivi prihodi na oporezive i neoporezive hartije od vrijednosti, konstruisan je ekvivalentan oporezivi prinos – neoporeziva stopa podijeljena sa 1-t
- Kamatna stopa na oporezive obveznice koja bi bila neophodna da obezbjedi prinos nakon oporezivanja koji je isti kao kod municipalnih obveznica
- Ova vrijednost se dobija tako što se postavlja jednačina prinosa nakon plaćanja poreza i traži se ekvivalentan oporeziv prinos prinosu obveznice izuzete od poreza, tj. kamatna stopa koju treba da ponudi oporeziva obveznica da bi njen prinos nakon plaćanja poreza bio jednak prinosu municipalne obveznice koja je oslobođena poreza
* Rm = r(1-t) (2.1) ili r = rm / (1-t) (2.2)

28. Prinosi municipalnih obveznica
Ekvivalentna oporeziva kamatna stopa raste uporedo s poreskim razredom u koji spada investitor;
- što je viši poreski razred, odlika municipalnih obveznica koja se tiče izuzeća od poreza ima višu vrijednost.
Prelomni poreski razred – je razred u kome nema razlike između oporezivih i neoporezivih obveznica
- t = 1-rm/r (2.3)
* Odnos rm/r je ključna odrednica atraktivnosti municipalnih obveznica
Što je viši odnos prinosa između neoporezive i oporezive obveznice i što je niži poreski razred, više će investitori preferirati municipalne obveznice

29. Slika 2.6 Neizmirena dugovanja na ime obveznica izuzetih od poreza (Outstanding Tax-exempt Debt)

30. Provjera koncepta 3
Pretpostavimo da je vaš poreski razred 28%. Da li vam više odgovara da zaradite 6% na oporezive prinose ili 4% na neoporezivi prinos?
Rješenje:
Oporezivi prinos od 6% je ekvivalentan prinosu nakon oporezivanja od 6x(1-0,28) = 6x0,72 = 4,32%. Stoga bolje je ulaganje u oporezivu obveznicu.
Koji je ekvivalentan oporezivi prinos za prinos od 4% oslobođen poreza?
Ekvivalentan oporezivi prinos obveznice izuzete od poreza iznosi 4/(1-0,28) = 5,55%. Dakle oporeziva obveznica bi morala da ima prinos od 5,55% da bi obezbjedila isti prinos nakon oporezivanja koji ostvaruje neoporeziva obveznica sa prinosom od 4%.

31. Tabela 2.3 Ekvivalentni oporezivi prinosi (Equivalent Taxable Yields) koji odgovaraju različitim prinosima oslobođenim od plaćanja poreza

32. Slika 2.7 Odnos (racio) između prinosa na obveznice izuzete od poreza i oporezive obveznice

33. Korporativne obveznice
Emitovane od privatnih firmi
Polugodišnja isplata kamata – polugodišnji kuponi
Izložene su mnogo većem riziku neizmirenja obaveza nego državne obveznice
Osigurane, neosigurane i podređene (subordinirane) neosigurane obveznice
Opcije kod korporativnih obveznica
Opozive obveznice (Callable – sa klauzulom opoziva) – firma ima opciju da otkupi obveznice po ugovorenoj cijeni otkupa
Konvertibilne zamjenjive obveznice (Convertible) – vlasnik ima opciju da zamijeni ove obveznice za unapred utvrđeni broj akcija

34. Slika 2.8 Listing cijena korporativnih obveznica

35. Hipotekarni krediti i hipotekarne založnice
Razvijene u 1970-im godinama da bi se povećala likvidnost finansijskih institucija i riješio problem usklađenosti ročnosti aktive i pasive kod banaka
Proporcijalno vlasništvo pula hipotekarnih kredita ili obligacija, tj. obveznica obezbjeđenih pulom hipotekarnih kredita (mortgage-backed security – MBS)
Tržište je imalo veoma velike stope rasta od 1979, tako da je u oko 3,5 biliona USD hipotekarnih kredita pretvoreno u hipotekarne HOV (što je više od tržišta korporativnih obveznica – 2,8 biliona USD i približno tržištu trezorskih HOV – 3,8 biliona USD, a tržište proslednih HOV obezbjeđenih drugom aktivom od nivoa oko 316 milijardi u dostiže 1,694 biliona u 2004)

36. Slika 2.9 Izdate hipotekarne založnice

37. Tržišta akcija Berzanski listing akcija (NYSE i ostali)
- Vrste prinosa: prinos od dividende, kapitalni dobitak ili gubitak
Obične akcije
Rezidualno pravo (Residual claim)
Ograničena odgovornost (Limited liability)
Povlaštene (preferencijalne) akcije – mogu biti kumulativne ili nekumulativne
fiksne dividende, prioritetne u odnosu na obične akcije, razlika u odnosu na obveznice po poreskom tretmanu
otkupive (mogu se opozvati), konvertibilne (po utvrđenom koeficijentu konverzije), sa promjenjivom stopom prinosa (vezuje iznos dividende za tekuće kamatne stope na tržištu)
Američke depozitne potvrde (American Depository Receipts - ADR) – vlasništvo dijela akcije, jedne akcije ili nekoliko akcija inostranih korporacija

38. Slika 2.10 Listing akcija koje se trguju na NYSE

39. Provjera koncepta 4
Koja su vaša prava ako kupite 100 običnih akcija IBM-a?
- dividenda IBM
- pravo glasanja na skupštini akcionara IBM
Koliko najviše možete zaraditi u sljedećih godinu dana?
- Neograničeno (cijena akcija IBM nisu limitirane)
Ako ste platili $95 po akciji, koliko najviše možete izgubiti u godini dana?
- Platili ste ukupno $95,a kupovina se izvršava u paketu od 100 akcija, tako da je plaćeno $9500. To je iznos koji investitor može najviše izgubiti zbog ograničene odgovornosti

40. Upotreba indeksa tržišta akcija
Praćenje prosječnih prinosa (eng. Track average returns)
Poređenje performansi menadžera
Osnova finansijskih derivata

41. Značajni faktori prilikom stvaranje tržišnih indeksa akcija
Reprezentativni?
- Representative?
Širi ili uži?
- Broad or narrow?
Kako je to izmjereno, tj. određena mjera učešća pojedinih akcija u indeksu ili njihovi ponderi?
- How is it weighted?

42. Indeksi u Sjedinjenim Državama
Dow Jones Industrial Average (30 Stocks)
- cjenovno ponderisani prosjek je prosjek koji se izračunava sabiranjem cijene akcija, nakog čega se zbir dijeli djeliocem
Standard & Poor’s 500 Composite
- tržišno ponderisani prosjek se izračunava tako što se izvodi ponderisani prosjek prinosa svake hartije od vrijednosti u indeksu, pri čemu su ponderi proporcijalni tržišnoj vrijednosti izdatih akcija
NASDAQ Composite i Nasdaq 100 (pod značajnim uticajem sektora visoke tehnologije – )
NYSE Composite (mješoviti tržišno ponderisani indeks svih akcija kojima se trguje na listingu ove berze, a objavljuju se i podindeksi za akcije industrijskih, komunalnih, transportnih i finansijskih kompanija)
Wilshire 5000 (indeks tržišne vrijednosti na NYSE, Amex i Nasdaqovih akcija kojima se aktivno trguje i zapravo je najveći američki indeks koji obuhvata oko 7000 akcija)

43. Dow Jones Industrial Average
Istorijski podaci

44. Dow Jones Industrial Average
Istorijski podaci

45. Dow Jones Industrial Average
Istorijski podaci

46. S&P 500
Istorijski podaci

47. S&P 500
Istorijski podaci

48. S&P 500
Istorijski podaci

49. Nasdaq Composite
Istorijski podaci

50. Nasdaq Composite
Istorijski podaci

51. Primjer 2.2 Cjenovno ponderisani prosjek (CPP)
Podaci za izračunavanje indeksa cijena akcija:
Akcija A: Početna cijena=$25, Posljednja cijena=$30, Broj akcija=20 miliona, Početna vrijednost izdatih akcija=$500 miliona, Konačna cijena izdatih akcija=$600 miliona
Akcija B: Početna cijena=$100, Posljednja cijena=$90, Broj akcija=1 milion, Početna vrijednost izdatih akcija=$100 miliona, Konačna cijena izdatih akcija=$90 miliona
Portfolio: Početna vrijednost=$25+$100=$125, Konačna vrijednost=$30+$90=$120, Procentualna promjena u vrijednosti portfolija = /125=-0,04, što je 4%,
Indeks: Početna vrijednost indeksa=(25+100)/2=$62,50, Konačna vrijednost indeksa=(30+90)/2=$60, Procentualna promjena vrijednosti indeksa=60-62,5/62,5= -0,04, tj. 4%.

52. Primjer 2.2 Cjenovno ponderisani prosjek (CPP)
Tabela 2.4 Ponderi za izračunavanje indeksa cijena akcija
Akcija
Početna cijena
Posljednja cijena
Broj akcija (u miionima)
Početna vrijednost izdatih akcija (milioni dolara)
Konačna vrijednost izdatih akcija (milioni dolara) A
$ 25
$ 30 20
500
600 B
$ 100
$ 90 1
100 90
690

53. Primjer 2.3 Dijeljenje (cijepanje) i cjenovno ponderisani prosjek (CPP)
Akcija A: Početna Cijena=$25, Posljednja Cijena=$30, Broj akcija=20 miliona, Početna vrijednost izdatih akcija=$500 miliona, Konačna cijena izdatih akcija=$600 miliona
Akcija B: Početna cijena=$50, Posljednja cijena=$45, Broj akcija=2 miliona, Početna vrijednost izdatih akcija=$100 miliona, Konačna Cijena izdatih akcija=$90 miliona (Akcija podijeljena na dvije nove)
Nakon podjele djelilac mora biti umanjen da bi indeks ostao nepromjenjen, tj. cjenovno ponderisani prosjek, a on (d) se izračunava:
(Početna cijena A + Početna cijena B)/d=62,50, gdje je (25+50)/d=62,50, što znači da početna vrijednost djelioca mora pasti sa 2 na 1,20. Pošto je nakon podjele cijena akcije B promijenjena, promjenjen je i ponder (relativni uticaj) ove dvije akcije u cjenovno ponderisanom prosjeku pa ova promjena utiče na prinos indeksa.

54. Primjer 2.2 Cjenovno ponderisani prosjek (CPP)
Tabela podaci za izračunavanje indeksa cijena nakon podjele, tj. cijepanja akcija B
Akcija
Početna cijena
Posljednja cijena
Broj akcija (u miionima)
Početna vrijednost izdatih akcija (milioni dolara)
Konačna vrijednost izdatih akcija (milioni dolara) A
$ 25
$ 30 20
500
600 B
$ 50
$ 45 2
100 90
690

55. Primjer 2.3 Dijeljenje (cijepanje) i cjenovno ponderisani prosjek (CPP)
Na kraju perioda, A=$30 i B=$45 (-10%). Nova vrijednost CPP je (30+45)/1,20=62,50.
Indeks je nepromijenjen tako da je stopa prinosa nula, što je više od -4% prinosa koje bismo imali da nije došlo do cijepanja akcije B. Relativni ponder akcije B (koja ima loše performanse) je umanjen jer je cijena akcije niža nakon podjele, pa su stoga performanse indeksa bolje. Ovo pokazuje da je sistem na kome se zasniva CPP donekle proizvoljan, jer ga određuju cijene, a ne tržišna vrijednost izdatih akcija (cijena po akciji puta broj izdatih akcija) u indeksu.

56. Provjera koncepta 5
Pretpostavimo da je cijena akcije B povećana na $110, a da je cijena akcija A pala na $20. Pronađite procentualnu promjenu u cjenovno ponderisanom prosjeku ove dvije akcije. Uporedite tu promjenu sa stopom prinosa portfolija koji ima po jednu akciju u svakoj kompaniji.
Rješenje:
Prije promjene cijena CPP =62,50 ((25+100)/2=62,50), a nakon promjene CPP=65((20+110)/2=65), što predstavlja prinos od 4% (65/62,5 =1,04, odakle 1,04-1=0,4, pa 4%). Investicija u po jednu akciju ove dvije kompanije na početku košta $125, koji će porasti na $130 uz prinos od 4% (5/125=0,04, što je 4%), što je jednako prinosu indeksa ponderisanih cijena.

57. Tabela za provjeru koncepta 5
Podaci za provjeru koncepta 5
Akcija
Početna cijena
Posljednja cijena
Broj akcija (u miionima)
Početna vrijednost izdatih akcija (milioni dolara)
Konačna vrijednost izdatih akcija (milioni dolara) A
$ 25
$ 20 20
500
400 B
$ 100
$ 110 1
100
110
600
510

58. Primjer 2.3 Tržišno ponderisani prosjek (TPP)
Akcija A: Početna cijena=$25, Posljednja cijena=$30, Broj akcija=20 miliona, Početna vrijednost izdatih akcija=$500 miliona, Konačna cijena izdatih akcija = $600 miliona
Akcija B: Početna cijena=$100, Posljednja cijena=$90, Broj akcija=1 milion, Početna vrijednost izdatih akcija=$100 miliona, Konačna cijena izdatih akcija=$90 miliona
- Konačna cijena svih izdatih akcija u “dvoakcijskom“ portfoliju je $690 miliona. Ako je početni nivo tržišno ponderisanog indeksa bio izjednačen sa proizvoljno odabranom početnom vrijednošu od npr. 100, vrednost indeksa na kraju godine bila bi 100x(690/600)=115. Porast indeksa odražava prinos od 15% ostvaren na portfoliju koji se sastoji od ovih dvaju akcija koje su u portfoliju zastupljene srazmjerno tržišnoj kapitalizaciji koje su u opticaju. Za razliku od cjenovno ponderisanog indeksa, tržišno ponderisani indeks veći ponder daje akciji A.

59. Primjer 2.3 Tržišno ponderisani prosjek (TPP)
Ukoliko pogledamo tabelu 2.4, dok cjenovno ponderisani indeks od dominantnim uticajem skuplje akcije B (čija cijena pada za 10%) jer je njeno učešće (ponder) u cjenovno ponderisanom indeksu veće, tržišno ponderisani indeks raste zato što veći ponder daje akcijama A (čija cijena raste za 20%) u indeksu zbog toga jer imaju veću ukupnu tržišnu vrijednost u odnosu na akciju B (bez obzira na cijenu).
Isto tako se može primjetiti iz tabela 2.4 i 2.5 da podjela akcija se ne odražava na tržišno ponderisane indekse. Ukupna tržišna vrijednost izdatih akcija B raste sa 100 na 110 miliona USD, bez obzira na podjelu ove akcije, što znači da podjela nema uticaj na performanse tržišno ponderisanog indeksa, dok je suprotan slučaj sa cjenovno ponderisanim indeksom.

60. Provjera koncepta 6
Razmatramo akcije istih kompanija kao i u prethodnom primjeru, gdje je posljednja cijena akcije B povećana sa 100 na 110, USD dok je cijena akcije A pala sa 25 na 20 USD. Izračunati procentualnu promjenu tržišno ponderisanog indeksa i uporediti je sa stopom prinosa portfolija koji drži $500 akcija A na svakih $100 akcija B (tj. indeksni portfolio).
Rješenje:
Prinos tržišno ponderisanog indeksa se izračunava kao rast vrijednosti portfolija akcija. Portfolio dvije akcije ima početnu vrijednost $100 miliona + $500 miliona = $600 miliona, koja pada na $110 miliona miliona = 510 miliona, što je gubitak 90/600 = 0,15 ii 15%. Prinos indeksnog portfolija je ponderisani prosjek prinosa na obje akcije sa ponderima 5/6 akcije A i 1/6 akcije B (ponderi su proporcijalni vrijednosti investicija). Pošto je prinos na akciju B 10%, dok je prinos na A (-20%), prinos indeksnog portfolija iznosi (1/6)*10 + (5/6)*(-20) = -15%, što je jednako prinosu indeksa sa ponderisanim tržišnim vrijednostima (tržišno ponderisanog indeksa).

61. Slika 2.11 Poređenje performansi nekoliko tržišnih indeksa akcija

62. Podjednako ponderisani indeksi – Value Line Index
Indeks izračunat na osnovu prostog prosjeka prinosa
Tehnika određivanja prosječne vrijednosti - jednaki ponderi se daju svakom prinosu što odgovara strategiji portfolija po kojoj se jednaka dolarska vrijednost stavlja na svaku akciju u portfoliju, tj. u ovom slučaju u indeksu
“Suprotno od cjenovnog ponderisanja koje zahtijeva jednak broj akcija svake firme u portfoliju, tj. indeksu”
“Suprotno od ponderisanja tržišnim vrijednostima koje zahtijeva investiranje u skladu sa tržišnom vrijednošću izdatih akcija”
Podaci iz primjera 2.2, gdje akcija A raste 20%, a akcija B pada 10%. Portfolio ove dvije akcije nakon ove promjene nije više jednako ponderisan, tj. već je sada više dolara investirano u A nego u B. Da bi portfolio ponovo vratili na jednake pondere, potrebno je rebalansiranje (prodati akcije A ili kupiti akcije B). Rebalansiranje je neophodno da bi se prinos ovog portfolija uskladio sa prinosom podjednako ponderisanog indeksa.

63. Međunarodni indeksi akcija
Nikkei 225 & Nikkei 300 (Japan)
FTSE (Financial Times of London ili “futsi” – Velika Britanija)
DAX (Njemačka)
TSX (Toronto – Kanada)
Hang Seng (Hong Kong)
Regionalni indeksi i indeksi zemalja
EAFE (Evropa - Euronex, Australija, Daleki istok)
Daleki istok (Far East)
United Kingdom
Lider u izgradnji međunarodnih indeksa je MSCI (Morgan Stanley Capital International) – obuhvata više od 50 zemalja i nekoliko regionanih indeksa
Indikatori tržišta obveznica – mjere performanse različitih kategorija obveznica (indeksi firmi Merill Lynch, Lehman Brothers i Salomon Smith Barney)

64. Konstrukcija indeksa Kako je učešće akcija u indeksima određeno?
Cjenovno ponderisani indeks - Price weighted (DJIA)
Tržišno ponderisani indeks - Market-value weighted (S&P500, NASDAQ)
Podjednako ponderisani indeks - Equally weighted (Value Line Index)

65. Finansijski derivati – Uslovna potraživanja
Opcije
Osnovne pozicije
Call (Buy)
Put (Sell)
Uslovi (Terms)
Exercise Price (cijena izvršenja ili strajk cijena opcije)
Expiration Date (utvrđeni datum dospjeća opcije)
Assets (imovina)
Fjučersi
Osnovne pozicije
Long (Buy)
Short (Sell)
Uslovi (Terms)
Delivery Date (utvrđeni datum isporuke robe ili dospjeća finansijskog instrumenta definisanog u ugovoru o fjučersu)
Assets (imovina)

66. Provjera koncepta 7
Koji bi profit ili gubitak ostvario investitor koji je kupio kol-opciju (call-opcija) po cijeni od $3,5 sa dospjećem u oktobru i strajk cijenom od 90 dolara, ako cijena akcije na dan isteka opcije iznosi 94 dolara? A šta je s vlasnikom put-opcije koji ju je kupio po cijeni od $4,8 sa istom izvršnom cijenom?
U prvom slučaju vlasnik kol-opcije bi zaradio iznos jednak razlici između tržišne cijene akcije umanjene za strajk cijenu i cijenu koju je platio za put-opciju (iznos investiran u put-opciju).
* = $4, a cijena kol-opcije je bila $3,5, pa je profit $0,50 po akciji.
S druge strane, vlasnik put-opcije bi izgubio iznos jednak uloženim sredstvima u kupovinu put-opcije, jer mu ne bi bilo u interesu da u navedenim uslovima odnosa tržišne cijene i put-opcije, iskoristi svoje pravo prodaje akcija po izvršnoj cijeni od 90 dolara. Put-opcija je bezvrijedna prilikom dospjeća pošto tržišna cijena akcije premašuje izvršnu cijenu i on će prodaju izvršiti po tekućoj tržišnoj cijeni, a gubitak vlasnika put-opcije je cijena put-opcije od $4,8.