1. Makroekonomska analiza – recentna kretanja na domaćim financijskim tržištima
Ljubinko Jankov
Izvršni direktor
Sektor za istraživanja i Statistiku
Hrvatska narodna banka

2. Plan izlaganja recentna kretanja na domaćim financijskim tržištima :
bankarsko tržište
tržište dužničkih vrijednosnih papira
tržište vlasničkih vrijednosnih papira
osnovni makroekonomski rizici

3. Bankarsko tržište vis-a-vis tržište dionica10 20 30 40 50 60 70 80
100
150
200
Domaći krediti, % BDP-a
Tržišna kapitalizacija, % BDP-a
Mađarska
Slovenija
Češka
Slovačka
Prosjek zemalja Euro područja
Hrvatska
Austrija
Poljska
Njemačka
Italija

4. Bankocentrični financijski sustav
Imovina financijskih institucija i udjeli u ukupnoj imovini u mil. kuna i u % %
Banke, konsolidirana imovina na bruto načelu
82%
Otvoreni investicijski fondovi, neto imovina
4.868 2%
Zatvoreni investicijski fondovi i PIF-ovi, neto imovina
1.194 0%
Osiguravajuća društva
14.407 5%
Stambene štedionice, konsolidirana imovina na bruto načelu
4.977
Obvezni mirovinski fondovi, neto imovina
7.913 3%
Dobrovoljni mirovinski fondovi, neto imovina 97
Štedno kreditne zadruge*
1.450 1%
Lizing društva*
15.356 6%
Ukupno
100%
*Procjena prema statistici HNB-a i podacima FINA-e

5. Udjel deviznih depozita u ukupnim depozitima
‘Eurizacija’
Udjel deviznih depozita u ukupnim depozitima
Valutna struktura oročenih depozita

6. Stabilni tečaj kune Indeks realnog efektivnog tečaja kune (IREER)
Kretanje mjesečnog prosjeka valutnog tečaja
Indeks realnog efektivnog tečaja kune (IREER)
2001=100

7. Monetarna politika = “Quasi-currency-board ”
Međunarodne pričuve
Primarni novac

8. Monetarnu politiku obilježava
stabilnost tečaja kune bez eksplicitnog jamstva HNB da će tako ostati u budućnosti
nastojanje da se istovremeno postignu koristi fiksnog i fleksibilnog režima deviznog tečaja:
kredibilnost postignuta stabilnim tečajem i niskom inflacijom
zadržati tečajni rizik i obeshrabriti špekulativne tokova kapitala, te omogućiti da tečaj odražava ekonomske fundamente
vrlo mali stupanj slobode za vođenje nezavisne monetarne politike

9. Operacije na otvorenom tržištu od 2005.
Devizne intervencije
Operacije na otvorenom tržištu
predstavljaju glavni kanal kreiranja novca
veličina ovisi o priljevu kapitala iz inozemstva i aprecijacijskim pritiscima
kreiranje novca putem obrnutih repo aukcija Trezorskih zapisa
redovite tjedne aukcije
dospijeće sedam dana
zalog – Trezorski zapis
moguće je organiziranje izvanrednih aukcija
cilj operacija je bolje upravljanje likvidnošću banaka

10. Dugoročne kamatne stope na bankarskom tržištu
Prosječne kamatne stope
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa (2003)
Prosjek EU

11. Kratkoročne kamatne stope na bankarskom tržištu

12. Tržište dužničkih vrijednosnih papira
Manje razvijeno od bankarskog tržišta:
mirovinska reforma iz pokrenula razvoj tržišta državnih vrijednosnih papira
državni vrijednosni papiri intenzivnije se izdaju od kada se počinju izdavati:
Trezorski zapisi s rokom dospijeća jedne godine
državne obveznice s rokom dospijeća 5 godina (danas i 7 godina)
dominiraju državne obveznice s valutnom klauzulom
Vrlo spori razvoj tržišta korporativnih dužničkih vrijednosnih papira:
krajem lipnja korporativnih obveznica i nekoliko kratkoročnih vrijednosnih papira

13. Tržište vlasničkih vrijednosnih papira
Tržišna kapitalizacija dionica, usporedba sa zemljama CEE ( )
Dionički indeks Zagrebačke burze,
CROBEX
Prosjek euro zone ( )

14. Osnovni makroekonomski rizici
preveliki fiskalni deficit
neodrživi rast inozemnog duga
tokovi inozemnog kapitala povezani s očekivanjima ulaska Hrvatske u EU
ovisnost o turizmu

15. Fiskalni deficit Kretanje deficita* Usporedba sa CEE zemljama
*Izvor: Ministarstvo financija
*prijevremeni podaci

16. Usporedba sa zemljama CEE: Inozemni dug na kraju 2004.(kao % BDP-a)
Inozemni dug i otplate inozemnog duga
Croatia has been running a current account deficit (CAD) from In 1997 it was especially high (12,6% of GDP) due to a variety of factors: anticipation of price increase due to VAT introduction, one time tax exemptions for war veterans, very high credit growth that boosted domestic demand. It was financed by abundant capital inflow, since Croatia got the investment grade rating that year, and investors perception of emerging markets was especially favorable.
Since then, the CAD is continually decreasing. In it was 7,8% of GDP and in 1999 it would had dropped to less than 7% had it not been for Kosovo crisis. This way, it is estimated to stay at the end-1998 level of 7,8% this year as well.
For 2000 further decrease in CAD is projected. It is based on export growth resulting from demand recovery of our main trading partners, and on services receipts increase. It is expected that the CAD deficit in 2000 will be no more than 6,5% of GDP which is a 6 percentage points decrease in terms of GDP in only 3 years.
*procjena

17. Likvidnost u međunarodnim plaćanjima
Međunarodne pričuve
Usporedba vanjske likvidnosti
* Iznos kratkoročnog inozemnog duga plus dospijevajući dugoročni inozemni dug. Izvor: Hrvatska narodna banka, Institut za javne financije i Schroder Salomon Smith Barney