1. Monitoring Evaluacija
Javne politike
Monitoring
Evaluacija

2. Policy ciklus (razvoj, sporovođenje, vrednovanje)
Step 3:
Formulate CD Strategies
Policy
ciklus
Evaluacija
Procjena rezultata:
Nastavljanje,
Mijenjanje, ili
Ukidanje
Programiranje
Definisanje prioritetnih problema i glavnih ciljeva politike
Identifikacija - kreiranje
Identifikacija različitih opcija
Procjena uticaja opcija
Izrada instrumenata – propisa
Procjena uticaja propisa
Djelotvornost;
Efikasnost;
Pravednost;
Izvodljivost/Sprovodljivost;
Fleksibilnost/Mogućnost
unapređivanja
Implementacija
Djelotvorna
Primjena,
Adminstracija,
Koordinacija,
Monitoring
Formulacija – Usvajanje
LEGITIMISANJE
Donošenje političke odluke,
Promovisanje prihvaćene politike

3. Definisanje javnih politika
Sve što vlada odluči da čini ili ne čini.
Ciljevi i instrumenti
Politička odluka,
volja
Oblast politike
Ne djelovanje,
ne donošenje odluke
Glavni akter; legitimitet - konstituisan na izborima

4. Vježba:
NAJAVA:Ministar Šegrt i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva potpisuju Granski kolektivni ugovor
Datum objave  :47 | Autor PR služba
Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt potpisaće u utorak, godine, u 09 sati, u Sali za sastanke Ministarstva zdravlja, Granski kolektivni ugovor sa predstavnicima dvije reprezentativne sindikalne organizacije.
U ime sindikalnih organizacija Granski kolektivni ugovor potpisaće dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica Sindikata zaposlenih zdravstva i socijalne zaštite i dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore.
O kojoj se politici radi?
Koji se glavni policy cilj nastoji postići?
Koji se instrumenti za ostvarenje cilja spominju?
O kojoj se policy fazi radi?
Koji se akteri spominju?

5. Kreiranje javne politike
Definicija problema
Utvrđivanje mogućih politika (akcija) koje mogu uticati na rešavanje problema
Evaluacija alternativa i odabir optimalne odnosno najpovoljnije opcije
Izrada predloga praktične politike (policy paper).

6. Implementacija
Pristup odozgo prema dolje: Kada vrh odluči, onda niži birokratski aparat to sprovodi (?)
Implementacioni deficit
Šta je očekivanje, a šta je rezultat javne politike
Percepcija rezultata?
Zakon drumom, a praksa šumom
Birokratija kao akter

7. Monitoring / praćenje
Praćenje je sistemsko i kontinuirano prikupljanje podataka kako bi se stekao uvid u stanje određene politike/programa/ projekta u datom trenutku u odnosu na zacrtane ciljeve i rezultate.
Praćenje javnih politika je prikupljanje informacija u toku sprovođenja date politike kako bi se prikupljene informacije obradile, analizirale i iskoristile kao podaci i činjenice koje treba uzeti u obzir pri planiranju budućih poteza u procesu sprovođenja politika, napretku u sprovođenju te politike i korišćenju raspoloživih sredstava.

8. Akcioni plan

9. 4.1. ORGANIZACIJA I ODGOVORNOST U SISTEMU JAVNE UPRAVE
AKCIONI PLAN
NAPOMENA: Ovim Akcionim planom detaljno su razrađene aktivnosti vezane za realizaciju posebnih ciljeva po oblastima, na način iz poglavlja 4. Strategije
Aktivnost
Ključne tačke
(podaktivnosti)
Vodeća institucija
Datum početka
Planirani datum završetka
Procjena troškova
Pozivanje na izvor finansiranja
Indikator
4.1. ORGANIZACIJA I ODGOVORNOST U SISTEMU JAVNE UPRAVE
Cilj 4.1.1: Unaprijeđenje kontrole nad zakonitošću i cjelishodnošću rada svih organa
1. Izrada analize o položaju određenih organizacija koja vrše javna ovlašćenja,uključujući detaljno mapiranje svih organizacija centralne državne administracije
a) funkcionalna i finansijska analiza je pripremljena
b) radionica o nalazima i preporukama iz analize
MUP
(Ministarsvo finansija - MF)
I kvartal 2016
IV kvartal 2016
Nisu potrebna posebna sredstva
SIGMA
Izrađen analitički izvještaj sa preporukama za unaprjeđenje stanja

10. Result based monitoring - RBM

11. Zašto mjeriti rezultate
Ukoliko ne mjerite rezultate, ne možete razlikovati uspeh od neuspjeha.
Ukoliko ne vidite uspjeh, ne možete ga nagraditi.
Ukoliko ne možete da nagradite uspjeh, verovatno time stimulišete/podržavate neuspjeh.
Ukoliko ne vidite uspjeh, ne možete učiti iz njega.
Ukoliko ne prepoznajete neuspjeh, ne možete ga ispraviti.
Ukoliko pokažete rezultate, dobićete podršku javnosti.

12. Monitoring naspram evaluacije

14. Indikatori kao osnova M&E
Indikatori (pokazatelji uspjeha/ ostvarenosti postavljenih ciljeva) mogu biti:
Kvantitativni indikatori – numerički izraženi (npr. broj korisnika obuhvaćen radionicom)
Kvalitativni indikatori pokazuju postignut kvalitet procesa/aktivnosti (npr: stepen usvojenih vještina ciljne grupe). Mjere se upitnicima, opservacijama, intervjuima.....
Pri njihovom definisanju, neophodno je:
precizno ih definisati i
predvidjeti korišćenje većeg broja kvantitativnih indikatora kako bi evaluacija bila objektivnija.    

17. Evaluacija javne politike
Uobičajena pitanja koja se postavljaju prilikom evaluacije su:
da li je problem pravilno identifikovan
da li su neki važni aspekti izostavljeni
da li su neki značajni podaci izostavljeni
da li je predlog javne politike pravilno sproveden
da li je javna politika postigla očekivani efekat
da li postoji potreba za modifikacijom politike, promenom ili potpunim redizajnom,
šta bi trebalo drugačije uraditi sledeći put

18. Vrste evaluacije Sumativna evaluacija: Prospektivna evaluacija:
Evaluacija koja se provodi na kraju intervencije da se odredi stepen u kom su ostvareni željeni rezultati
Prospektivna evaluacija:
Evaluacija vjerovatnih ishoda predloženih projekata, programa ili politika
Formativna evaluacija:
Evaluacija načina na koji se implementira program, politika ili project

19. Osnovni principi evaluacije
Nepristrasnost i nezavisnost (od programiranja i implementacije)
Verodostojnost (korišćenjem nezavisnih eksperta, transparentnošću procesa)
Učešće svih zainteresovanih strana (nosica projekta, korisnika, ciljne grupe)
Korisnost informacija o evaluaciji i samih preporuka.

20. Ključna pitanja evaluacija javnih politika
Koliko je “dobra” javna politika?
Koji su rezultati ostvareni?
Koji faktori objašnjavaju rezultate i proces realizacije?
Javne politike ne treba uzeti “zdravo za gotovo”
Ko definiše šta je “dobra” javna politika? Kako definisati šta je “dobra” javna politika?
Primjeri dobre prakse (domaći i strani);
Domaća praksa i procedure;
Izazovi kreiranja politika u promenljivim uslovima…

21. Koji su rezultati ostvareni?
Kako će ključni akteri koristiti rezultate evaluacije?
Informisati kreatore javnih politika o rezultatima drugih aktera u sprovođenju sličnih javnih politika - benchmarking
Da bi se razumelo da li se očekivana promjena ostvarila – policy effectiveness;
Da bi se identifikovali neočekivani ishodi;
Da se definiše šta znači promjena ostvarena realizacijom javne politike i da li je ta promjena pozitivna;
Promijeniti politiku kako bi ostvarila bolje rezultate.

22. Indikatori
Indikatori su pokazatelji koji mjere uspjeh politike/programa/projekta na osnovu ciljeva.
Indikatori moraju biti objektivni i mjerljivi
Kvalitativni i kvantitativni.
Pokazatelje uspjeha za očekivane rezultate aktivnosti je lakše mjeriti nego one na višim nivoima (politike) gdje se mjeri uticaj.
Najjasniji indikator aktivnosti jeste ostvarivanje očekivanog rezultata.
SMART
Izvori verifikacije

23. Objektivno provjerljivi indikator
Dobri OPI trebaju imati SMART(I) karakteristike:
Specific - specifični
(da zaista mjere ono što treba mjeriti);
Measurable – mjerljivi
(u pogledu kvaliteta i/ili količine);
Available – dostupni
(u okviru prihvatljivih troškova);
Relevant – relevantni
(u odnosu na definisani cilj –horizontalna logika);
Timely – vremenski određeni
(da u datom vremenskom roku iskažu korisnost projekta).
Independent - nezavistan u odnosu jedan na prema drugom

24. Kriterijumi za evaluaciju
Tip kriterijuma
Pitanje
Efektivnost
Da li je vrednovani rezultat postignut ?
Efikasnost
Koliko napora treba uložiti da se ostvari željeni rezultat ?
Adekvatnost
Do koje mjere ostvarivanje željenog rezultata rješava problem?
Jednakost
Da li su troškovi i benefiti jednako raspoređeni među raznim grupama?
Odgovornost
Da li efekti javne politike zadovoljavaju potrebe, preferencije i vrijednosti pojedinih ciljnih grupa?
Prikladnost
Da li su željeni rezultati (ciljevi) zaista vrijedni i vrednovani?
Tip kriterijuma
Pitanje
Efektivnost
Da li je vrednovani rezultat postignut ?
Efikasnost
Koliko napora treba uložiti da se ostvari željeni rezultat ?
Adekvatnost
Do koje mere ostvarivanje željenog rezultata rešava problem?
Jednakost
Da li su troškovi i benefiti jednako raspoređeni među raznim grupama?
Odgovornost
Da li efekti javne politike zadovoljavaju potrebe, preferencije i vrednosti pojedinih grupa?
Prikladnost
Da li su željeni rezultati (ciljevi) zaista vred- ni i vrednovani?

26. Ciljevi javne politike
Ciljevi moraju zadovoljavati SMART kriterijume:
• Specific (posebni): Ciljevi moraju biti precizni i dovoljno konkretni kako ne bi podlijegali oprečnim interpretacijama.
• Measurable (mjerljivi): Ciljevi moraju definisati buduće željeno stanje u mjerljivom obliku, kako bi se kasnije moglo provjeriti da li je cilj ostvaren ili ne.
Accepted (prihvatljivi): Ukoliko ciljevi utiču na ponašanje, onda moraju biti prihvatljivi, razumljivi i slično interpretirani od svih onih od kojih se očekuje preuzimanje dijela odgovornosti za njihovo ostvarenje.
Realistic (realistični): realno postavljeni, kako bi ih odgovorni prihvatili kao značajne.
Time-dependant (vremenski određeni): vezani za određeni datum ili za određeno vremensko razdoblje.

27. SMART kriterijumi za definisanje ciljeva
SPECIFIC – jasni i precizni, svima znače isto!
MEASURABLE – treba znati da li su i kada su ostvareni!
AGREED – dogovoreni sa svima koji imaju uticaja i interesa za ostvarenje cilja!
REALISTIC – izvedivi, ali i izazovni!
TIME-BOUND – vremenski ograničeni u skladu s dogovorom i potrebama zainteresovanih strana

28. SMART - MUDRO Ciljevi treba da budu postavljeni MUDRO.
Akronim MUDRO ukazuje na skup kriterijuma koje cilj mora zadovoljiti da bi bio dobro postavljen i ostvariv.
Cilj treba biti:
Mjerljiv:
Može li se procijeniti napredak?
Uvremenjen:
Koji je rok za ostvarivanje cilja?
Dostižan:
Je li taj cilj trenutno unutar dosega?
Relevantan:
Je li cilj relevantan za ono čemu se teži?
Odredjen:
Zna li se tačno što sve taj cilj uključuje?

29. Ciljevi policy opcije, s obzirom na:
Glavne ciljeve politike
Temeljna načela i vrijednosti politike
Policy okvire koji korespondiraju s ideološkom orijentacijom Vlade i međunarodnim obavezama
Analizu problema koja uključuje i analizu dotadašnjih načina njegovog rješavanja
Očekivanja i prijedloge aktera
Ulaznih parametara (novac, vrijeme, institucionalni okvir...)

30. Prije definisanja cilja:
Procjena stanja: zbog čega je to policy problem?
Procjena mogućnosti i kapaciteta da se problem riješi
SWOT
PESTLE
Procjena ostalih aktera i njihove uloge

31. Uslovi za uspješnu policy opciju
Tehnička sprovodljivost
Imamo li na raspolaganju potrebna tehnička sredstva i opremu?
Finansijska i organizaciona izvodljivost
Imamo li na raspolaganju dovoljno finansijskih i organizaconih resursa (znanje, iskustvo, vođstvo, organizaciona sposobnost, motivacija)
Politička izvodljivost
Koji je nivo političke podrške?
Ko su saveznici? Ko su protivnici?
Postoji li prostor za kompromis i koliki je?
Koje elemente rješenja možemo modifikovati radi osiguranja političke podrške?
U stvarnom svijetu, mogućnost političkog dogovora najviše utiče na konačno policy rješenje.
Zbog toga u razvoju javnih politikadominira inkrementalizam (Charles Lindblom)

32. Pitanja pri definisanju ciljeva politike:
Kakva pozitivna promjena u odnosu na prepoznati problem u datom području se nastoji izazvati ili postići novom ili izmijenjenom politikom?
Koji konkretni rezultati se očekuju neposredno nakon uvođenja politike?
Koji rezultati u srednjoročnom periodu se očekuju (nakon 3 godine sprovođenja)?
Po čemu je upravo donošenje nove ili izmijenjene politike prikladan način uticanja na prepoznati problem?

33. European PA Principles
Principles (49)
Strategic framework of PAR 5
Policy development and co-ordination 12
Public service and HRM 7
Accountability
Service delivery 4
Public financial management 16

34. Qualitative indicators (55) Quantitative indicators
Monitoring Framework
Qualitative indicators (55)
Quantitative indicators
(102)
Strategic framework of PAR 3 10
Policy development and co-ordination 12 13
Public service and HRM 11 16
Accountability 4 17
Service delivery
Public financial management 22 33

35. EC report
2015

36. SEE 2020 Strategy Integrated growth Smart growth Sustainable Growth
SEE 2020 Strategy
Overall targets
(3)
1. Increase regional GDP PPP per capita from 36.4% to 44% of the EU-27 average (7,6 p.p.) 2. Grow the region’s total value of trade in goods and services by more than 120% (94,4 to 209,5 bill €) 3. Reduce the region’s trade deficit from 15.7 to 12.3 per cent of regional GDP (3,4 p.p.)
Pillars
Integrated growth
Smart growth
Sustainable Growth
Inclusive growth
Governance for growth
Pillar targets
(8)
4. Increase intra-regional trade in goods from EUR 12,459 million to EUR 30,500 million (for 144%)
6. Increase GDP per person employed by from EUR 27,485 at PPS to EUR 36,300 at PPS; (for 33%)
8. Increase the rate of enterprise creation (new businesses per year, in 000) from 30,107 to 33,760; (20%) Increase exports of goods& services per capita from the region from EUR 1,780 to EUR 4,250; (138%);
10. Increase the overall employment rate of the 15+ population from 39.5% to 44.4% (5 p.p.);
11. Increase government effectiveness (World Bank Governance Index) from 2.3 to 2.9 by 2020 (20%);
5. Increase overall FDI inflows to the region from EUR 3,396 million to EUR 8,800 million (158%)
7. Add 300,000 highly qualified people to the region's workforce (1,7 to 2 mil)
Second pillar targets: 9% energy saving on final energy consumption; Achieve national targets for the use of renewable energy;
Pillar Dimensi-ons
(16)
A. Free Trade Area
B. Competitive Economic Environment
C. Integration into the Global Economy
D. Education and Competences
E. R&D and Innovation
F. Digital Society
G. Culture & Creative Sectors
H. Energy
I. Transport
J. Environment
K. Competitiveness
L. Employment
M. Health
N. Effective public
services
O. Anti-Corruption
P. Justice

37. Very ambitious M&E plan, with
Numerous data collected by national
institutions and submitted by
Dimension Coordinators

38. Very ambitious M&E plan,
with too many policy
quantitative and qualitative indicators

39. RIA - SIA Procjena socijalnih efekata - Social Impact Assessment
Analiza distribucije troškova i koristi kroz društvenu zajednicu – ko gubi, a ko dobija
Procjena uticaja na društvene nejednakosti – ko su ranjive socijalne grupe
Kako smanjiti negativne i poijačati pozitivne efekte
Ex ante evaluacija

40. RIA u zemljama OECD

41. Analiza efekata propisa (RIA) u CG
299 tokom Nakon donošenja Strategije reforme javne uprave u Crnoj Gori “AURUM”, RIA je formalno uvedena izmjenom Poslovnika Vlade Crne Gore početkom godine.
Uvedena je obaveza predlagača propisa da, u postupku pripreme zakona i drugih akata, sprovede analizu procjene uticaja propisa.
Od formalnog uvođenja RIA-e Ministarstvo finansija je dalo mišljenja na predloge akata i prateće obrasce Izvještaja o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa
2012 (14)
429 tokom 2013 (37)
329 tokom 2014 (9)

42. Kriterijumi vrednovanja predloga politika
Efikasnost – odnos između uloženih resursa (troškova) i koristi (benefita)
Ograničeni resursi znače da izdvajanja za jednu politiku tj. program, izazivaju manje sredstava za drugu politiku
Poskupljenje cigara radi smanjenja pušenja
Socijalno opravdani projekti se ne usvajaju zbog cijene
Jednakost – jednake šanse u procesu odlučivanja (Nozick), ali i jednakost u redistribuciji bogatstva (Rawls)
Ko gubi, ko dobija, a ko plaća (Laswell – Politika se bavi pitanjima ko dobija, šta, kad i kako.)
Etičke vrijednosti i dileme
Efektivnosti – da li će opcija postići ciljeve
Održivost
Koherentnost – sa ostalim politikama i propisima
Sve zajedno: sprovodivost - izvodljivost – tehnička, finansijska, organizaciona, politička

43. Politika i konflikt
Proces analize i kreiranja javnih politika mijenja kvalitet života građana, pojedinih grupa i društva u cjelini.
Definisanje ciljeva politike
Definisanje sredstava kojima se oni postižu
Uloga institucije i demokratske kulture
Javne politike se stalno iznova grade, a konflikti su sastavni deo tog procesa.
Značaja kvaliteta javne debate

44. Dobra uprava
Good Governance

45. Birokratija Utvrđena i zvanična pravna područja
raspodjela rada zasnovana na pravilima
moć da se izdaju naređenja
Čvrsto utvrđen sistem hijerarhije
postoji nadzor viših nad nižim uredima;
Upravljanje se zasniva na pisanim dokumentima
birokratija ima pisani trag svojih odluka
uvid u ono što je urađeno i zašto je urađeno
Stručna obuka osoblja
mnoga radna mjesta zahtijevaju viši stepeni formalnog i neformalnog obrazovanja;
Puni radni kapacitet službenika
posao sa punim radnim vremenom

46. Povelja o osnovnim pravima EU
Član 41. Pravo na dobru upravu
Svako ima pravo da institucije, organi, službe i agencije Unije njegove poslove obrađuju nepristrasno, pravično i u razumnom roku.
Ovo pravo podrazumijeva naročito:
pravo svakog lica da da se izjasni prije donošenja bilo koje pojedinačne mjere koja bi na njega mogla nepovoljno uticati,
pravo svakog lica na pristup svom spisu, uz poštovanje legitimnog interesa povjerljivosti i profesionalne i poslovne tajne,
obavezu uprave da svoje odluke obrazloži.
Svako ima pravo da mu Unija nadoknadi svaku štetu koju prouzrokuju njene institucije ili službenici pri obavljanju svojih dužnosti, u skladu sa opštim načelima koja su zajednička pravnim sistemima država članica.
Svako može da se obrati institucijama Unije na jednom od jezika Ugovora i mora da dobije odgovor na istom jeziku.

47. Razvoj Od kraja 1960-ih, 3e: ekonomičnost, efikasnost, efektivnost :
Nova javna uprava (New Public Administration)
Od 1980-ih; anglosaksonske zemlje, međunarodne organizacije; primjena vrijednosti i načela iz privatnog sektora na javni sektor:
Novi javni menadžment (New Public Management)
Od 1990-ih; loši rezultati menadžerskih reformi; okretanje prema participaciji:
Dobro upravljanje (Good Governance)

48. Good Governance
OECD: (dobro) javno upravljanje, zajedno sa ekonomskim rastom i socijalnom kohezijom je uslov za trajni društveni napredak.
Naglašava se:
uloga građana i civilnog društva; transparentnost i participacija; bolji kvalitet javnih usluga; korištenje IT; obnova političkog legitimiteta država; jačanje policy kapaciteta
Strategija proširenja EU :
Prioriteti: Vladavina prava, ekonomsko upravljanje i reforma javne uprave.
SEE2020: Peti stub: Upravljanje rastom

49. Karakteristike dobre uprave
Participacija
Vladavina prava
Transparentnost
Odazivnost
Orijentacija na konsenzus
Pravičnost i inkluzija
Efektivnosti i efikasnost
Odgovornost
Jeffrey Sachs:
Od svih bolesti koje stvaraju siromaštvo nijedna nije toliko opasna kao loša uprava.
SMART (simple, moral, accountable, responsive and transparent) governance

50. Javne uprave u malim državama
Ograničenja: neke ključne funkcije se moraju obavljati bez obzira na veličinu države. Male države koriste (relativno) veće administrativne resurse za rješavanje javnih problema.
Multifunkcionalizam: manje su mogućnosti za specijalizaciju, kako na nivou pojedinačnih službenika, tako i nivou cijelih institucija. Državni službenici moraju da se nose sa multidisciplinarnim dužnostima.
Oslanjanje na neformalne strukture: administracije malih država sklone su da se oslanjaju na fleksibilne i neformalne strukture.
Ograničenja u upravljanju i kontroli: često se preklapaju političke i birokratske aktivnosti.
Veća personalizacija: Državni službenici (moraju da) rade (profesionalno) sa rođacima i prijateljima.
Pozitivni efekti: brže, fleksibilnije, jednostavnije...
Rizici: personalizacija, konfliktno ponašanje, nepotizam…

51. Cilj reformi JU Zadatak: Socijalno pravedno društvo i održivi razvoj:
Da javna uprava bude jeftinija, efikasnija i efektivnija, odnosno da ima demokratski, participativan, efikasan, efektivan, transparentan, profesionalan, odgovoran (pošten) političko administrativni sistem okrenut ka građanima
Zadatak: Socijalno pravedno društvo i održivi razvoj:
stvaranja uslova za ekonomski razvoj,
unaprjeđenje ljudskog kapitala,
mobilizacija finansijskih i ljudskih resursa za razvoj,
promocija privatnog preduzetništva,
zaštita socijalno ugroženih grupa, borba protiv siromaštva,
zaštita životne sredine...

52. Stages of learning:
Stages of learning

53. Zatvorenikova dilema

54. Teorija igara Nastala nakon Drugog svjetskog rata u oblasti ekonomije
Smit: sebični interesi pojedinaca doprinose opštem društvenom blagostanju. Ono što je dobro za svakog pojedinca dobro je i za zajednicu
Zatvorenikova dilema: izbor koji je dobar za pojedinca ne mora uvijek biti dobar i za kolektiv

55. Situacija
Dva kriminalca, već osuđena na godinu dana zatvora, uhvaćena su zbog novog zločina i smještena u razdvojene ćelije.
Da bih ih kaznila, policija očekuje da obojica priznaju krivicu.
Inspektor svakom od njih nudi sljedeće opcije:

56. Zatvorenikova dilema Možeš da ćutiš ili ocinkariš svog ortaka.
Ako ti ćutiš, a tvoj ortak tebe ocinkari, dobijaš 20 godina zatvora, a on odmah ide kući.
Ako ti optužiš ortaka, a on ćuti, onda ti ideš kući, a on dobija 20 godina robije.
Ako obojica ćutite, svaki dobija po godinu zatvora za raniji prestup za koji ste već osuđeni.
Ako obojica progovorite (ocinkarite jedan drugoga) svaki dobija po 10 godina zatvora.

57. Opcije za odlučivanje A B 1 20 10 0 godina zatvora je najbolja opcija,
Potom 1,
Onda 10,
A najgora opcija je 20
Interesi? A B 1 20 10