1. AKTUELNOSTI U OBLASTI POREZNOG SISTEMA U FBiH

2. MAKROEKONOMSKE POLITIKE I KLJUČNI IZAZOVI
Moderna pravna država uređuje poslovni ambijent propisujući:
uslove za obavljanje djelatnosti i okvirna pravila poslovanja
obaveze prema državi
sankcije za odstupanje od propisanih normi
Kreiranje konkurentnog ambijenta, te mogućih poreznih poticaja
Rješavanje administrativnih prepreka, koje znatno utiču na privredni razvoj
Smanjenje javne potrošnje ključna odrednica i IV Stand-by aranžmana između MMF- a i BiH
Prihode ostvarene smanjenjem javne potrošnje usmjeravati prema razvojnim programima i investicijama, kao ključnim pokretačima ekonomskog razvoja

3. POREZNI PODSTICAJI KAO INSTRUMENT KONKURENTNOSTI
Proces globalizacije i veća međunarodna mobilnost kapitala značajno utiče na promjene poreznih sisitema, koji su pretpostavka za povećanje konkurentnosti jedne zemlje
Ključni problemi, koji ograničavaju konkurentno napredovanje BiH:
Efikasnost tržišta rada
Kvalitet institucija (javna uprava, pravosudni organi)
Makroekonomska stabilnost
Inovativnost i obrazovanje
Finansijsko tržište

4. Rezultati globalne konkurentnosti 2011-2012. – prvih 10 zemalja

5. Rezultati globalne konkurentnosti 2011-2012 – Bosna i Hercegovina i referentne zemlje

6. NEFISKALNI I FISKALNI PODSTICAJI ZA IZGRADNJU KONKURENTNOSTI
NEFISKALNI PODSTICAJI
FISKALNI PODSTICAJI MOGU BITI:
Direktni finansijski podsticaji
Indirektni podsticaji (porezni podsticaji u užem smislu) i ostali porezni podsticaji
Porezni podsticaji najvećim dijelom se utvrđuju kod oporezivanja dobiti i to kao:
olakšice kod ulaganja
porezna mirovanja
porezne stope

7. Porezni podsticaji su osnov za privlačenje:
investicija
inovacija
izvoza
Važnost poreznih podsticaja, kao instrumenta državne pomoći, odnosno podsticanja privrede pokazuje i podatak da u EU-25:
porezni podsticaji iznose 44,5%
subvencije 44,9%
krediti i osiguranja 5,6%

8. Korištenje poreznih podsticaja u svijetu

9. POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI KAO POREZNI PODSTICAJI
Ostali porezni podsticaji mogu se predložiti i kroz druge porezne oblike, najčešće kroz:
porez na dohodak
doprinose
porez na imovinu, carine i dr.
Porez na dohodak i doprinosi utiču na visinu troškova rada i važan su faktor kod investicionih odluka
MANJI TROŠKOVI RADA – VEĆA ZAPOSLENOST

10. VRSTE POREZNIH PODSTICAJA
OPŠTI – HORIZONTALNI
SEKTORSKI
PRIVREMENI
STALNI

11. SIVA EKONOMIJA – NEFORMALNI DIO FORMALNE EKONOMIJE
Akteri sive ekonomije mogu odlučiti, da legalnu djelatnost obavljaju u skrivenoj formi, a četiri najčešća razloga za to su:1
izbjegavanje plaćanja poreza na dodatnu vrijednost ili nekog drugog poreza
izbjegavanje plaćanja doprinosa za osiguranja
izbjegavanje primjene propisanih standarda (minimalna plata, maksimalno radno vrijeme, zaštita na radu i sl.)
izbjegavanje provođenja propisanih administrativnih procedura (slanje statističkih izvještaja o poslovanju)
1 Friedrich Schneider „ The Shadow Econimy in Germany: A Blessing or a Curse for the Official Economy?,
Economic Analysis&Policy“, Mart 2008, str. 90

12. POJAVNI OBLICI SIVE EKONOMIJE U BiH
Oblast prometa roba i usluga:
nelegalan uvoz robe i usluga
stavljanje u promet neevidentirane dimaće i inostrane robe
neažurno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga i netačno izvještavanje o ostvarenom prometu
neovlašteno obavljanje prometa robe i usluga (neregistrovani promet)
prikrivanje dobiti
promet roba široke potrošnje industrijskog porijekla u prodavnicama registrovanim kao „kućna radinost“
Oblast kreditno-monetarnog sistema i bankarskog poslovanja
kreditiranje mimo bankarskog sistema (zelenašenje)

13. Tržište rada i radni odnosi
zapošljavanje radnika „na crno“
fiktivno vođenje većeg broja zaposlenih zbog povlačenja prinadležnosti iz fondova i budžeta
fiktivno vođenje velikog broja sezonskih radnika zbog izbjegavanja plaćanja obaveza „mimo sezone“
postojanje dvojnog sistema plata: niže plate u knjigama zbog izbjegavanja plaćanja obaveza i isplata neevidentiranog dijela plate u gotovini
Oblast građevinarstva, stambeno-komunalna djelatnost i promet nekretnina
bespravna gradnja
špekulacije prilikom prometa nekretnina (prikrivanje kapitalne dobiti)
izdavanje stambenog i poslovnog prostora bez prijavljivanja prihoda

14. Ostalo
različiti oblici sponzorisanja sportskih društava, političkih stranaka, vjerskih zajednica i sl. od strane poreskih obveznika koji nisu predviđeni propisima
fiktivno iskazivanje većih troškova s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza na dobit
korištenje radnog vremene u preduzećima i institucijma za vlastito privređivanje
nekontrolisana sječa državnih šuma

15. Procjenjeni obim sive ekonomije u BiH

16. Registrovana i neregistrovana siva ekonomija u BiH

17. PRAVCI PROMJENA
Stabilizacija postojećeg poreznog sistema trebalo bi da poboljša investicione odluke preduzeća, pošto poreznii sistem povećava stepen izvjesnosti u poređenju sa situacijom, kada svaka država upravlja sopstvenim poreznim sistemom
BiH bi trebala u procesu približavanja punopravnom članstvu EU nastaviti usklađivanje svojih propisa sa propisima EU.
Svakako da BiH fiskalnim reformama u ovom periodu značajno približava svoj porezni sistem i poreznu politiku tržišnim uslovima privređivanja

18. PRIORITETI U REFORMAMA
RACIONALIZACIJA JAVNE POTROŠNJE
REFORMA POREZNOG SISTEMA
Velika javna potrošnja nužno dovodi i do visokog poreznog opterećenja. Radi finansiranja velikih rashoda potrebno je prikupiti i veće iznose poreza.

29. ZAKLJUČAK
BiH u narednom periodu mora provesti reforme, s ciljem smanjenja poreznog opterećenja, te usklađivanja poreznog sistema, sa sistemom EU.
Ukidanje neoporezivih izuzetaka (toplog obroka, naknade za prevoz i sl.), te uključivanje navedenih u osnovicu harmoniziralo bi osnovicu za socijalne doprinose i porez na prihod između dva entiteta
Radi ostvarenja neutralnosti prihoda nakon harmonizacije osnovice smanjiti socijalne doprinose
Povećati progresivnost poreza na dohodak uvođenjem većih stopa za one koji zarađuju više
Povećati akcize i uskladiti odnosne stope sa onima u susjednim zemljama i EU (prvenstveno akciznu stopu na duhan i duhanske prerađevine), a prihode ostvarene navedenim usmjeriti za finansiranje zdravstvenog sektora

30. HVALA NA PAŽNJI !