1. Postupak otmice djece po Haškoj konvenciji-
s posebnim nalaskom na
„glas djeteta”
Vlatka Cikač, odvjetnica & medijator
Zagreb, 09. svibnja godine
Vježbe za Pravni fakultet u Zagrebu, Katedra obiteljsko pravo

2. 3 relevantna dokumenta:
Konvencija o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece, Haag,
Konvencija o pravima djeteta, 1989.
Uredba EZ Br. 2201/2003 u području nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom skrbi (Brisel IIbis – primjenjuje se samo u EU)

3. Što je to „međunarodna otmica djece?”
ništa novo pod suncem
u zadnjih 10-tak godina broj slučajeva se udvostručio
svake godine cca u svijetu
najčešće se događa kod „miješanih brakova”
ili kod odlaska u drugu državu radi posla (sloboda kretanja unutar EU)
„Otmica djece” je češća između država koje dijele zajedničke povijesne, društvene i kulturne poveznice.

4. Tko su osobe „odvoditelji” djece?
pokazatelji za godinu 2015.:
73% su bile majke
91% od njih su bile osobe s kojima dijete živi
58% od roditelja-odvoditelja vratilo se u državu svoje nacionalnosti
70% zahtjeva za povrat odnosi se na 1 dijete
(žensko/muško je podjednako zastupljeno)

5. Koja je dob djece?
u prosjeku se radi o djeci u dobi od 0-6 godina

6. Statistika za 2015. godinu Zahtjevi za povrat – generalan ishod:
ukupno 45% povrata (kroz sudski postupak)
17% dobrovoljno
28% sudskih naloga
3% zahtjeva završilo je sa suglasnošću roditelja /sudskom odlukom da dijete ostane u zemlji

7. Trajanje postupka prosječni broj dana u 2015. – 164 dana
14% predmeta po Brisel IIbis riješeno u 6 tjedana
55% u 18 tjedana (4,5 mjeseci)

8. Osnovno pravilo po Haškoj konv.
u prvim godinama primjene Haške konvencije sudovi su gotovo automatski vraćali djecu u zemlje njihova zadnjeg nastanjenja prije odvođenja
nakon što se počelo više pozivati na članak 13. HK, došlo je do promjene sudske prakse
ovdje ćemo se fokusirati na članak 13(2): djetetovo suprotstavljanje povratku

9. Ciljevi Haške Konvencije
Članak 1. HK (Ciljevi ove konvencije):
Osigurati što hitniji povratak djece nezakonito odvedene ili zadržane u nekoj državi ugovornici.
Članak 3. HK:
Odvođenje ili zadržavanje djeteta smatrat će se nezakonitim:
a) ako predstavlja povredu prava na brigu…po zakonu države u kojoj je dijete bilo stalno nastanjeno prije odvođenja ili zadržavanja.

10. Ciljevi Brisel IIbis Članak 11(1)
Ako osoba, ustanova ili tijelo koje ima pravo na skrb…zatraži donošenje sudske odluke na temelju Haške Konvencije 1980… kako bi postiglo predaju djeteta koje je nezakonito odvedeno ili zadržano u državi članici koja nije država članica u kojoj je dijete imalo uobičajeno boravište, primjenjuje se Brisel Iibis...

11. Članak.13(2) Haške konvencije 1980
Sud ili upravni organ može odbiti da naredi povratak djeteta ako utvrdi:
da se dijete suprotstavlja povratku
da je napunilo one godine
da je steklo stupanj zrelosti
pri kojem je potrebno uzeti njegovo mišljenje

12. Članak 11(2) Brisel IIbis
Kod primjene članka 12. i 13. Haške Konvencije 1980., osigurava se da dijete ima mogućnost saslušanja tijekom postupka, osim ako se to čini neprikladnim zbog njegove dobi ili stupnja zrelosti.

13. Članak 12. Konvencije o pravima djeteta, 1989.
Država stranke osigurat će djetetu koje je u stanju oblikovati vlastito mišljenje, pravo na slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose, te ih uvažavati s dobi i zrelošću djeteta.
U tu svrhu, djetetu se izravno ili preko posrednika, odnosno odgovarajuće službe, mora osigurati da bude saslušano u svakom sudbenom i upravnom postupku koji se na njega odnosi, na način koji je usklađen s proceduralnim pravilima nacionalnog zakonodavstva.

14. Preklapanje odredaba o saslušanju djeteta
iako se članak 11(2) Brisel IIbis primjenjuje na Haške postupke unutar EU, on se poklapa sa člankom 12. Konvencije o pravima djeteta, i zato se smatra „univerzanim načelom”.
time se stvara presumpcija da dijete treba saslušati, osim kada bi to bilo neprikladno.
iz toga slijedi da bi djeca trebala biti saslušana u Haškim postupcima puno više i češće nešto što je bila dosadašnja praksa.

15. Koja bi bila dob & stupanj zrelosti?
u Haškoj konvenciji nije definirana dob, niti upute za određivanje zrelosti djece / ostalo državama na odlučivanje
Brisel IIbis uvodi pojam „neprikladno”
Konvencija o pravima djeteta – uvažavanje u skladu s dobi i zrelošću djeteta
Praksa:
Neka djece se smatraju dovoljno inteligentna da imaju vlastito mišljenje i znaju se izraziti, ali
nedovoljno zrela da u potpunosti shvate sve okolnosti situacije.

16. 2 su koraka: gateway stage: dijete se suprotstavlja povratku
napunilo je godine i steklo stupanj zrelosti
discretionary stage:
sud uzima u obzir sve činjenice vezano za slučaj
kao i djetetov prigovor
donosi odluku

17. Što treba biti sadržaj prigovora?
želja djeteta da ostane u državi nije dovoljna
„obične” želje i osjećaji djeteta nisu samodostatni za prigovor
prigovor se mora odnositi na odbijanje povratka u zemlju npr. iz Njemačke u Hrvatsku
nije dostatno odbijanje vraćanja roditelju koji tamo živi

18. Na koji se način djeca suprotstavljaju povratku?
prijete suicidom / da će se ozlijediti - potrebna pomoć stručnjaka
skrivanje putovnice, bijeg, otpor
slike i Facebook statusi „neću se vratiti nikada!”
otpor kod ulaska u avion, obračun sa policijom

19. “From the child's point of view the place and the person in those circumstances become the same.” [Butler Sloss LJ in Re M (A Minor) (Child Abduction) 1994]
Zbog toga što je osnovni princip HK vraćanje djeteta, te zbog toga što se prigovor ne usvaja uvijek:
ponekad se dijete (unatoč prigovoru) vraća roditelju od kojeg je odvedeno
bilo je slučajeva povratka u dom za djecu

20. Koji je zadatak suda?
Procjena da li je gledište djeteta rezultat utjecaja roditelja s kojim dijete živi
prvo treba utvrditi da li je bilo takvog utjecaja
onda treba utvrditi da li je utjecaj takav da utjecao na gledište djeteta
Kroz razgovor i psihološke testove (naročito igra i crteži) dolazi se do odgovora da li dijete vratiti ili ostaviti.
Npr. sud u Engleskoj postavlja 87 pitanja
Primjer u Italiji: očeva obitelj i dijete van kruga!

21. Kako razgovarati sa djetetom?
Haška konvencija ne nudi upute
Brisel II ne nudi upute
Konvencija o pravima djeteta upućuje na nacionalno zakonodavstvo
prepušteno državama
Korištene metode:
socijalne službe
psiholozi
medijatori
Obavezan (bi trebao biti) razgovor suca da djetetom!

22. Potrebna razina stručnosti?
stručnost osoba koje se bave ovim predmetima varira
potrebno je da osobe bude stručno osposobljene za rad s djecom, kao i za poznavanje sindroma otuđenja djece
potrebno je moći stručno procijeniti sadržaj i pozadinu istaknutog prigovora djeteta

23. Koji su izazovi „djetetova suprotstavljanja”
stavlja veliki teret odgovornosti na dijete
sindrom lojalnosti prema roditelju s kojim živi
utjecaj roditelja s kojim živi
sindrom otuđenja-PAS
dijete se postavlja „kao sudac”

24. Utjecaj „dječjeg prigovora” na razvoj djeteta
djeca se ne smiju smatrati odgovornima za sudsku odluku
oba roditelja često stavljaju preveliki pritisak na dijete i njegovu odluku
utjecaj roditelja koji je dijete „odveo” je u pravilu veći i jači
to kod djece stvara osjećaj velike odgovornosti
postavlja se pitanje dugotrajnog utjecaja te „dječje odluke” na njihov pravilan razvoj!!!

25. Kako na „prigovor djeteta” gledaju stručnjaci?
potrebno je da postoji kao mogućnost
previše korišteno i zlorabljeno
može biti zamka za suce u koju je lako upasti
vrlo je teško utvrditi da li su prigovori djeteta opravdani
sve češće se „pravo glasa” daje sve mlađoj djeci
mala djeca nisu u mogućnosti razumjeti situaciju, stavlja se na njih teret
postavlja se pitanja da li ih treba staviti u takvu situaciju?

26. Pravo prigovora djeteta – Iznimka!
pravo prigovor djeteta bilo je zamišljeno u Haškoj konvenciji 1980 kao iznimka
stvara se tenzija između individualnog prava djeteta & društvenog interesa sa se spriječe/onemoguće otmice djece
treba ostati iznimka
uspješnost prigovora je oko 15%

27. Kada koristiti ovu Iznimku?
povratak djeteta je metoda kako zaštiti dijete od štete
to nije uvijek rješenje
ipak, mišljenje djeteta treba slušati svaki puta
dijete treba imati mogućnosti izraziti svoje mišljenje
na sudu je da donese odluku

28. Da li je povratak doista u interesu djeteta?
povratak nije uvijek povratak na „status quo”
dijete je izgubilo stare prijatelje, školu…
povratak će imati posljedice za dijete
osjećaj „nesigurnosti” kod djeteta
ako je povratak protiv „prave želje” djeteta,
onda se ne radi o zaštiti djeteta

29. Kada se mišljenje djeteta posluša?
Postoji povećan tendencija da se posluša mišljenje djeteta kada:
je prigovor djeteta obrazložen
u skladu je sa pravilnim budućim razvojem djeteta
dijete pokazuje inicijativu da zadrži kontakt i odnos sa drugim roditeljem
dijete ne pati od sindroma lojalnosti
dijete ne pati od PAS sindroma

30. Justice Bennett, 2018
A wrongful retention or removal away from one parent and the child’s home country probably changes the child’s world view permanently and irretrievably. The return which we facilitate is a geographical rather than a psychological phenomenon.

31. Što kažu djeca? Dijete, 15 godina nitko nije razumio što ja govorim
svi oko mene donosili su odluke o mojem životu
dobro je da sam mogao razgovarati sa sucem
dobro je da sam mogao iskoristiti svoj glas
svi misle da djeca nemaju svoje mišljenje, ali to nije točno

32. Mišljenje Baroness Hale, britanski sudac, President of the Supreme Court of the UK
Kao svaki roditelj koji je ikada pitao dijete kakav čaj želi, zna da postoji velika razlika između uzimanja u obzirom dječjeg mišljenja i činjenja onog što dijete želi.
Naročito u Haškim postupcima, dostatnost dječjeg mišljenja u odnosu na situaciju može biti ograničeno.
Ali danas imamo porast razumijevanja važnosti slušanja djece koja su učesnici tih postupaka.
Upravo je dijete, više nego bilo tko drugi, taj tko će morati živjeti sa sudskom odlukom…

33. …nastavak
Djeca su prilično sposobna biti moralni učesnici u svojim vlastitim slučajevima.
Jednako kao što odrasli moraju činiti ono što sud odredio, željeli to ili ne, tako moraju i djeca.
Ali nema razloga da se ne sasluša što djeca imaju za reći, kao što nema razloga da se odbije saslušati gledišta roditelja.

34. Mišljenje Baroness Hale
Hearing the child is … not to be confused with giving effect to his views. Drugim riječima, djetetovo protivljenje ne obvezuje suca na donošenje odluke o ne-povratku djeteta.

35. Psihološki aspekti djece obuhvaćene „haškim postupkom”
emocionalna i ponekad fizička patnja
odvedeni od obitelji i prijatelja
gubitak povjerenja u ljude i u okolinu

36. Moguća rješenja…
po Haškoj konvenciji / Brisel IIbis naložiti povratak djeteta
po prigovoru djeteta ili iz drugih razloga odbiti povratak djeteta
i jedno i drugo je isključivo rješenje, koje dijete ostavlja s jednim roditeljem, a koji puta trajno odvaja od drugog roditelja.
Postoji li srednji put?

37. Cross-border mediation
uslijed slobode kretanja osoba unutar EU došlo je do povećanja slučajeva „otmice djece”
temelji se na EU Direktivi No.2008/52/EC o određenim aspektima medijacije u građanskim i trgovačkim stvarima
ovdje je fokus na obiteljskim konfliktima

38. …još o medijaciji stranke se mogu usuglasiti oko medijacije
medijacija može biti naložena od strane suda
medijacija se ponudi strankama
medijacija se može pokrenuti i prije „otmice”
kao i za vrijeme trajanja postupka po Haškoj
pa i po okončanju postupka
postoje specijalizirane institucije i medijatori za područje cross-border family mediation

39. Postojeće institucije:
Cross-Border Family Mediators
International Child Abduction Center in the Netherlands/Center IKO
Dutch Association of Internationl Child Abduction Lawyers /D.I.A.L.
International Parental Child Abduction /IFM-MFI.ORG
Central Contact Point for Cross-border Family Conflicths and Mediation (ZAnK)
Internationales Mediationszentrum für Familienkonflikte und Kindesentführung / MIKK e.V.
Internationaler Sozialdienst / ISK, Berlin
Lawyers in Europe on Parental Child Abduction / LEPCA

40. Cilj family cross-border mediation?
naći zajednički dogovor roditelja oko osobnih odnosa sa djetetom
na miran način
uz pomoć treće osobe – medijatora
„The mediator reminded us of our role as parents and minimised the rivaliries between us.”
Pomoći djeci da imaju oba roditelja!

41. Vlatka Cikač, odvjetnica & medijator
Zahvaljujem na pažnji!
Vlatka Cikač, odvjetnica & medijator