1. JAVNE POLITIKE I SUDJELOVANJE ZAINTERESIRANE JAVNOSTI
Projekt ''Education for citizens – citizens for social development and solidarity”
Ovaj projekt financira Europska unija
Projekt sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge
Zadar, rujan 2016.

2. DIMENZIJE POLITIKE POLITY POLICY POLITICS Institucionalni ustroj
zajednice
Želimo utjecati na policy područje!
POLICY
Racionalno rješavanje problema,
izbor između alternativa
POLITICS
Borba za vlast,
politička moć
Javne politike su sve što je vlast (vlada) odlučila učiniti ili ne učiniti (Dye, 1987).

3. DEFINIRANJE JAVNIH POLITIKA
„Sve što je vlast/vlada odlučila učiniti ili ne činiti.”
Policy područja
i sektori
Glavni akter
Ciljevi+ instrumenti
(racionalnost)
Političko odlučivanje
o javnim pitanjima
i problemima
Konstituirano
sudjelovanjem vlasti
Ne-djelovanje i
ishodi bez odluka
Izvor: Thomas Dye, 1987 3

4. DEFINIRANJE DRUŠTVENIH PROBLEMA KAO PROBLEMA JAVNIH POLITIKA
REALITET
- Nezadovoljavajuće stanje
- Mogućnost državne intervencije
POJEDINAČNA PITANJA
DRUŠTVENI PROBLEM
JAVNI PROBLEM
PROBLEM JAVNIH POLITIKA
Definirati problem znači ocrtati razliku između onog gdje smo i kuda želimo stići
DEFINICIJA POLICY PROBLEMA
Policy problem kao objektivna kategorija
Policy problem kao socijalna konstrukcija 4

5. CILJEVI JAVNIH POLITIKA
Ciljevi kao: formalna očitovanja o poželjnoj budućnosti zajednice ili autoritativne izjave kojima se deklarira što će vlast učiniti
Osim na ciljeve javne politike se odnose i na rutine, te organizacijske strukture. (Colebatch, 2004)
JAVNE POLITIKE
progresivno kretanje od cilja prema ishodu
NO:
u optjecaju veliki broj ciljeva,
često teško razaznati o kojim ciljevima je zapravo riječ
ciljevi su često magloviti i dvosmisleni,
a ponekad i višestruki, difuzni i međusobno suprotstavljeni

6. POLICY PODRUČJE: VRSTE JAVNIH POLITIKA
KATEGORIJE
PODRUČJE
socijalna, ekonomska, obrazovna, zdravstvena, poljoprivredna, infrastrukturna, sportska, kulturna
CILJNE SKUPINE
mladi, obitelj, branitelji, osobe s invaliditetom, stari
INSTITUCIONALNI OKVIR
općinska, regionalna, nacionalna, europska politika

7. KLASIFIKACIJA JAVNIH POLITIKA PREMA PODRUČJIMA
Osnovna policy područja
Nazivi pripadajućih pridjevskih politika
1. KLASIČNI DRŽAVNI RESORI
vanjska politika, obrana, red i sigurnost, kaznena politika, sudska politika, politika imigracija
2. EKONOMSKE POLITIKE
makroekonomska politika, politika oporezivanja, politika konkurentnosti, politika zapošljavanja, politika investicija, politika regulacije poslovanja, politika regulacije financija, regionalna politika
3. SOCIJALNE POLITIKE
zdravstvena politika, politika socijalne pomoći, politika socijalne skrbi, obrazovna politika, politika prema ženama, politika prema manjinama, obiteljska politika
4. SEKTORSKE POLITIKE
poljoprivredna i ribarska politika, energetska politika, prometna politika, komunikacijska politika, informacijska politika, medijska politika, politika zaštite okoliša
5. OSTALE POLITIKE
kulturna politika, sportska politika, religijska politika

8. AKTERI JAVNIH POLITIKA
Osobe, skupine ili institucije koje imaju interes za ili
na koje utječe određena javna politika.
Ivan Grdešić:
DRŽAVNI I NEDRŽAVNI AKTERI
Thomas A. Birkland:
FORMALNI I NEFORMALNI AKTERI
Neformalni akteri - dionici (pojedinci, interesne grupe, organizacije civilnog društva, političke stranke, neovisne istraživačke organizacije i mediji) pravo sudjelovanja u policy procesu dobivaju iz općeg prava participacije
U policy procesu sudjeluju stoga što (vjeruju da) imaju određeni „udio“ ili „ulog“ u određenom problemu (engl. hold a stake in), a ne zato što su tô obvezni.
Formalni akteri: pripada im zakonodavna, izvršna i sudbena vlast imaju pravo i obvezu sudjelovanja u kreiranju neke javne politike po ustavu i zakonima.

9. Tko sve čini civilno društvo
Građani
Inicijative, lokalne akcijske grupe
Udruge
Mreže, platforme
Savezi (HFHS, Glazbena mladež, Savez izviđača Hrvatske,...)
Sindikati
Vjerske zajednice
Zaklade
Razlikuju se po načinu organiziranja i svrsi
VRSTE UDRUGA:
hobističke
one koje se bave dobrobiti svojih članova
humanitarne
one koje se bave općim dobrom i demokratizacijom

10. Pravna osnova za sudjelovanje javnosti u donošenju policy odluka:
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona,
drugih propisa i akata Objava nacrta propisa na internetu, minimalni rok savjetovanja 15 dana, uključivanje zainteresirane javnosti u radne skupine, imenovani koordinatori za savjetovanje
Zakon o procjeni učinaka propisa – u primjeni od
Uz procjenu učinakapropisa predviđa i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
Poslovnik Hrvatskog sabora i Poslovnik Vlade RH
javnost rada, konzultacije s interesnim skupinama putem stalnih vanjskih članova saborskih odbora, procedura u više čitanja

11. Prednosti uključivanja javnosti
zadovoljenje zakonskih obveza i standarda dobrog upravljanja u EU
prikupljanje podataka, ideja i mišljenja
inovativnost
transparentnost
efikasnost usvajanja
legitimnost i podrška politici
kontrola nad informacijama i porukama u medijima
razvoj demokratske kulture
prevencija kritika javnosti o zatvorenosti i isključivanju
Proces konzultacija nije sedmi korak procjene učinka propisa, a nikako nije ni proces kojeg treba izbjegavati, naprotiv konzultacije idu paralelno sa svim koracima i dobro došle su u svakom trenutku izrade procjene učinka propisa.
Prirodno se nameće pitanje koga konzultirati, jer prikupljanje mišljenja i informacija od zainteresiranih grupa je jedno od osnova procesa javnih politika pritom osiguravajući da predložena politika bude provediva i legitimna od strane dionika.
Planiranje na vrijeme i u ranoj fazi, ključni je element uspješnog procesa konzultacija. Stoga je potrebno imati plan konzultacija.
U idealnom smislu, plan konzultacija bi trebao pokrivati cijeli proces kreiranja politike i trebao bi odrediti cilj konzultacija, relevantne ciljne skupine, konzultacijske alate, vremensko razdoblje konzultacija i dokumente konzultacija.
Međutim, raspoloživo vrijeme, opseg konzultacija te rad institucija potrebno je uzeti u obzir prilikom izrade plana konzultacija, jer konzultacije moraju biti proporcionalne mogućim učincima prijedloga. Prema tome, konzultacije ne bi trebale bi trošenje vremena, neučinkovite i skuplje od očekivanih učinaka.
Cilj konzultacija
Kako bi bili uspješni u konzultiranju moramo imati jasno identificirani cilj naših konzultacija odnosno što želimo postići konzultacijama.
To mogu biti: nove ideje, prikupljanje podataka, ispitivanje i provjeravanje hipoteza i sl.
O čemu se konzultirati
Ovisno o postavljenom cilju konzultacija i temi konzultacija, konzultacije se mogu izvršiti u gotovo bilo kojoj fazi procjene učinka propisa. O čemu će se konzultirati ovisi o fazi procjene učinka propisa.
Koga konzultirati
Konzultacije mogu biti usmjerene prema javnosti općenito, samo ograničene na ciljanu skupinu dionika ili ograničene na nekoliko individualaca odnosno organizacija. Potrebno je uključiti sve ciljane grupe i sektore koji će biti zahvaćeni policy implementacijom.
Kako konzultirati
Izbor komunikacijskih alata ovisit će o tome tko treba biti konzultiran, kada i u koje vrijeme i s kojim sredstvima. Ovi alati uključuju konzultacijske odredbe (grupe), ekspertne grupe, otvorena saslušanja ,konzultacije putem web upitnika, fokus grupe, seminari i workshopovi.
Strukturirane i ciljane konzultacije (upitnici sa specifičnim pitanjima) proizvest će informacije koje će se moći vrlo lako koristiti, dok nestrukturirane i opće konzultacije (tražeći od dionika da komentiraju prijedlog propisa)u mnogim slučajevima daje podatke koje teško koristiti.
Kada konzultirati
Vrijeme konzultiranja određuje se od slučaja do slučaja, a generalno pravilo je konzultirati što je moguće ranije kako bi se povećao utjecaj na razvoj politika. Također, konzultacije bi se trebale gledati kao proces koji se ponavlja tokom izrade procjene učinka propisa.
Primjerice, uvodne konzultacije mogu se održati kako bi se dozna pogled dionika na prirodu problema, konzultacije tokom izrade procjene učinka propisa mogu se održati kako bi uvidjeli način reagiranja i mišljenja dionika na moguću paletu policy opcija za rješavanje problema, a završne konzultacije mogu imati za cilj mišljenja dionika o mogućem prihvaćanju policy opcija. Konzultacije ipak ne smiju biti svaki dan i u 100% trajanju procjene učinka propisa. One moraju biti planirane i sa svrhom. 11

12. Razine i oblici sudjelovanja javnosti u formulaciji javnih politika

13. FAZE POLICY CIKLUSA 5. EVALUACIJA JAVNE POLITIKE I PROMJENA
POSTAVLJANJE JAVNE POLITIKE NA NA DNEVNI RED
definiranje prioritetnih problema
definiranje glavnih ciljeva politike
2. FORMULACIJA/RAZVOJ JAVNE POLITIKE
Identifikacija i procjena opcija
Razrada politike - izrada instrumenta (propisa)
Procjena učinka propisa
priprema
5. EVALUACIJA JAVNE POLITIKE I PROMJENA
Procjena rezultata
Prijedlozi za nastavak, izmjene ili okončanje politike
3. LEGITIMIRANJE JAVNE POLITIKE
Donošenje političke odluke
Promocija i prihvaćanje politike
provedba
procjena učinka
4. IMPLEMENTACIJA JAVNE POLITIKE
Administracija, koordinacija
Monitoring (praćenje)
Izvor:
MAP
Savjetovanja 13

14. 1. Odlučivanje o dnevnom redu – VELIKI BROJ aktera
2. Razvoj politike – smanjuje se broj aktera, raste VAŽNOST STRUČNJAKA
3. Legitimiranje – prvenstveno formalni akteri ali i MEDIJI
4. Implementacija – DEFINIRANI nositelji - administracija, ali i PARTNERI iz civilnog društva
S obzirom na broj uključenih aktera može se promatrati kao pješčani sat – gdje je najuži dio u fazi legitimiranja budući da je tu pitanje političkog odlučivanja, dakle izvršna vlast i sabor kao glasačka mašina odluka izvršne vlasti. Nakon te faze ponovno se širi s obzirom na obavezu implementacije i evaluacije politike.
5. Vrednovanje –
raste broj aktera; JAVNA I POLITIČKA RASPRAVA

15. ZNAČENJA I OKVIRI Javne politike -
Primjeri različitih policy okvira
iste politike
Politika/policy tema:
OSOBE S INVALIDITETOM
Okviri:
Medicinski
Socijalni
Ljudsko-pravaški
MLADI
Mladi kao društveni resurs
Mladi kao društveni problem
Mladi će biti važni za budućnost, ali nisu za sadašnjost
Javne politike -
proces deliberacije (rasprave) i praktičnog rezoniranja (promišljanja) temeljen na normativnim i empirijskim argumentima
(Frank Fisher)
Policy okvir –
široki okvir značenja unutar kojeg se organiziraju argumenti i problemi vezani uz određenu javnu politiku
Samo za rukovodeće službenike 15

16. INSTRUMENTI JAVNIH POLITIKA
Nodalnost korištenje informacija
Vlast upotreba ovlasti zasnovanih na pravu
Financijski oblici bogatstva korištenje novca
Organizacije formalni organizacijski aranžmani
Izvor: Howlett, Ramesh i Perl, 2009

17. VJEŽBA 1. ANALIZA SADRŽAJA NOVINA
Prelistajte dnevne novine u malim grupama.
ZADATAK:
Prebrojite članke u kojima dominira POLICY (javne politike) u odnosu na POLITICS (političari, stranke).
Prebrojite novinske članke:
POLITICS
POLICY (javne plitike)

18. VJEŽBA 2.
Izaberite i analizirajte policy članak na način da odgovorite na pitanja
Naslov policy članka:
Područje/ sektor javne politike
Ciljana skupina
U kojoj je fazi policy ciklusa
Koji akteri se spominju u članku

19. VJEŽBA 3.
Izaberite i analizirajte policy članak o nekoj društvenoj skupini (mladi, osobe s invaliditetom, izbjeglice, nacionalne manjine) na način da odgovorite na pitanja
Naslov policy članka:
Kako se u članku prikazuje promatrana skupina (pozitivno/ negativno/ neutralno):
O kojim područjima javne politike se govori (zdravstvo, obrazovanje, ljudska prava…) i na kojoj razini (lokalno, regionalno, nacionalno, EU):
Koji akteri se spominju u članku:
Čiji glas se čuje u članku (tko govori) i čuje li se glas promatrane skupine?

20. VJEŽBA 4.
Izaberite i analizirajte članak na način da odgovorite na pitanja
Naslov članka:
Sadržaj (područje ili sektor javne politike):
Usklađenost naslova sa sadržajem članka:
Usklađenost fotografije / vizuala sa sadržajem članka:
Postoji li prikaz 2 ili više različitih gledišta:
Pokazuje li članak stav autora:

21. HVALA NA SURADNJI! PREPORUKA ZA ČITANJE:
Analiza i zagovaranje javnih politika
Martina Horvat
GONG - GOOD inicijativa
F: +385 (0) E:
Projekt ''Edukacija za građane – Građani za društveni razvoj i solidarnost“
financira Europska unija, a sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge.
Za sadržaj prezentacije odgovorne su isključivo autorice i sadržaj ne predstavlja službeni stav EU.