1. Porezni izdaci i efikasnost poreza na dodanu vrijednost Hrvatske
Konferencija: Skrivena javna potrošnja - budućnost poreznih izdataka?
Institut za javne financije
Porezni izdaci i efikasnost poreza na dodanu vrijednost Hrvatske
Petar Sopek
Zagreb, 10. veljače 2012.

2. SADRŽAJ PREZENTACIJE Općenito o PDV-u u Hrvatskoj
Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dodane vrijednosti
Analiza efikasnosti PDV-a
Zaključak i preporuke

3. PDV u Hrvatskoj Primjenjuje se od 1. siječnja 1998.
Standardna stopa u Hrvatskoj trenutno iznosi 23%, a planira se povećanje na 25%.
Postoje dvije snižene stope: 0% i 10%.
PDV je drugi najznačajniji prihod proračuna opće države (odmah nakon doprinosa).

4. Porezni izdaci u PDV-u
Snižene stope (uključujući i nultu) i tuzemne isporuke oslobođene poreza.
Neoporezivanje izvoznih isporuka se ne smatra poreznim izdatkom zbog načela destinacije.

5. Usklađivanje s EU direktivom
Hrvatski PDV je uglavnom usklađen s Direktivom 112/2006/EZ Europske Unije koja propisuje:
“...korištenje jedne standardne stope koja ne smije biti niža od 15% te jedne ili dvije snižene stope, ali ne niže od 5%.”
Prije ulaska u EU Hrvatska će morati napustiti nulte stope što će dovesti do povećanja prihoda od PDV-a na razini opće države.

6. USPOREDBA IZDATAKA S ČLANICAMA EU
Primjenjena OECD metodologija, porezni izdaci su definirani formulom:

7. Veza poreznih izdataka i praga za ulazak u sustav PDV-a
Regresijskom analizom otkrivena je pozitivna veza između udjela poreznih izdataka u BDP-u i pragova za ulazak u sustav PDV-a.

8. Tri mjere efikasnosti PDV-a
Stopa efikasnosti ili stopa produktivnosti PDV-a (efficiency ratio - ER):
Stope C-efikasnosti PDV-a (C-efficiency ratio - CER):
Stopa prihoda od PDV-a (VAT Revenue Ratio - VRR):

9. Rezultati analize efikasnosti
Hrvatska je u imala najviše pokazatelje efikasnosti od svih promatranih zemalja članica EU.

10. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Gubici od sniženih stopa i tuzemnih isporuka oslobođenih poreza iznosili su oko 8 Mlrd HRK u 2009.
Prilikom ukidanja nulte stope prihodi države mogli bi porasti između 1,1 i 2,7 Mlrd HRK, odnosno 0,4-0,8% BDP-a.
Hrvatska je u imala udio poreznih izdataka u BDP-u u iznosu od nepunih 4% - manji od udjela novih članica EU, kao i dvostruko niži od prosjeka svih zemalja EU.
Analiza efikasnosti pokazala je da je Hrvatska u imala najbolje pokazatelje efikasnosti od svih promatranih zemalja članica EU.
Preporuča se:
Iniciranje provedbe detaljne analize adekvatnosti visine hrvatskog praga za ulazak u sustav PDV-a s ciljem optimizacije troškova i koristi sustava oporezivanja dodane vrijednosti.
U buduće analize efikasnosti uključiti sve troškove poput administrativnih troškova oporezivanja, troškova poreznih obveznika, kao i ostalih troškova izazvanih ekonomskim poremećajima prouzročenim samom prirodom poreza.

11. Hvala na pažnji!