1. Kurikularni pristup u izradi nastavnog programa predmeta
CILJ: pravilno definirati i interpretirati prednosti kurikularnog pristupa u izradi nastavnog programa

2. Kurikulum i njegovo tumačenje gdje i zašto nastaje taj pojam
U suvremenim didaktičkim tekstovima često se koristi taj pojam(lat.curriculum) ali se različito iskazuje, npr. kao: otvoreni, skriveni, linijski, spiralni
Naziv kurikulum javlja se u Europi na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće u vremenu snažnih suprotnosti između crkve i mlade građanske klase na području školstva
Izvorno mu je značenje redoslijed učenja gradiva po godištima

3. Nastojeći sačuvati latinski jezik i u tom duhu izgrađivati pedagošku nomenklaturu lat. izraz kurikulum tada je označavao je tijek nastavnih sadržaja po godištima
To je uvjetovalo da se i danas ovaj pojam poistovjećuje s nastavnim planom i programom u tradicionalnom smislu jer
Nastavni plan i program između ostalog određuje i redoslijed učenja nastavnih sadržaja tijekom školovanja.

4. Na osnovi analize sadržajnog određenja pojma kurikulum dolazi se do zaključka da su tim pojmom obuhvaćena sva pitanja obrazovanja, nastave, učenja, poučavanja, što zapravo obuhvaća sadržaj pojmovnog određenja znanosti koju nazivamo didaktika

5. Suvremeni nastavni programi trebaju imati tri obilježja:
1. spremnost učenika za učenje
2. istraživačku sastavnicu, učenike potiče na radoznalost, samostalnost i socijalnu kooperaciju
3. sustav samovođenja

6. U užem smislu kurikulum podrazumijeva povezanost sljedećih područja:
Ciljeva učenja
Sadržaja (značajna za postizanje cilja)
Metoda (sredstva i putovi do cilja)
Situacija i strategije ( okupljanje sadržaja i metoda)
Vrednovanje (dijagnoza postignuća, objektivna mjerenja)

7. Kurikularni pristup u nastavi
Sadržaj svakog razreda sadrži elemente sljedećeg razreda u međusobnoj povezanosti
S obzirom na programsku složenost nastavnog predmeta težeći unutarnjoj koheziji, sadržaji su povezani u manje i veće cjeline, teme i jedinice.
Među njima ne postoji strogo određena granica, iako su složene cjeline sastavljene od manjih dijelova uz cjeloviti doživljaj svakog zaokruženog sadržaja
Ovaj način programiranja nazvan je spiralno koncentričan jer se sadržaji postupno proširuju uz minimalno ponavljanje.

8. Spiralno-koncentrični raspored ima horizontalnu i vertikalnu strukturu
On mora odražavati određene kriterije:
Filogenetski raspored (od najjednostavnijih do ...
Kronološko-progresivni
Kalendarski
Egzemplarni - Egzemplarna nastava je takav vid nastave gdje nastavnik/ predavač ne izlaže cjelokupno gradivo (u okviru jedne teme), nego uzima ograničeni dio gradiva, egzemplaran, uzorni sadržaj, i to izlaže učenicima. Učenici po uzoru na nastavnika prelaze na sadržaj samostalni rad, uče na analognom (sličnom) sadržaju.

9. Izrada kurikuluma temelji se na kritici tradicionalnog programiranja jer:
Dosadašnji programi nisu temeljeni na proučavanju životnih situacija, a nastali su po narudžbi Ministarstva
Istraživanja kurikuluma teži odgojno- obrazovni proces programiranja demokratizirati, podvrgnuti ga racionalnim kriterijima te ga učiniti “vidljivim”

10. Prema teoriji kurukuluma na program nastave presudno utječe:
Osnovni cilj obrazovanja koji pokušava odrediti okružje zbivanja kurikula
Za nastavu to znači zagovaranje demokratizacije škole jer demokratizacija uvjetuje nov položaj škole
Izrada kurikuluma uzajamno je u svezi sa stilovima rada i raspodijeljenošću uloga učitelja i učenika
Naglašava se kvaliteta kurikulum programa jer osigurava samostalan rad učenika, a to opet uvjetuje pripremu materijala za učenike
Logika programiranja stoji i u različitim stupnjevima bliskosti s direktivnom i nedirektivnom nastavom
Praćenje i vrednovanje nastavnog procesa je sastavnica planiranja i programiranja
Vrednovanje se sastoji od sustavnog procjenjivanja učinaka u postizanju određenih ciljeva u odnosu na mjerila – standarde odgoja i obrazovanja
Vrednovanje je moguće ako su poznati određeni ciljevi i zato je svako vrednovanje učenika ujedno i vrednovanje opravdanosti programa

11. RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNOG PLANIRANJA I KURIKULUMSKOG
KURIKULUMSKI
temeljen na analizi životnih situacija i potreba tržišta rada
proces donošenja programa teži demokratizaciji, procesi su “vidljivi”
omogućuje naknadno preispitivanje
aktivna i promijenjena uloga učenika (odgovornost), nedirektivno vođenje
GLAVNA TEŽIŠTA –
CILJ, OČEKIVANA RAZINA ZNANJA
Ishodi učenja
Kognitivni
Afektivni
Psihomotorni
TRADICIONALNI
nije temeljen na proučenim životnim situacijama
jednostrani, centralizirani
sadrže formule učenja koje se mogu različito tumačiti
odvojeni od društvene stvarnosti
podržavaju tradicionalnu ulogu nastavnika i direktivno vođenje
GLAVNA TEŽIŠTA -
SADRŽAJ, ZADACI

12. GLAGOLI ZA IZRICANJE CILJEVA
IZBJEGAVATI – znati, razumjeti, steći uvid
UPOTREBLJAVATI
1. IDENTIFICIRATI (izabrati, pokazati, ukazati, dotaći, uzeti)
2. RAZLIKOVATI
3. KONSTRUIRATI (učiniti, sastaviti, nacrtati, skicirati)
4. IMENOVATI (reći, napisati, citirati)
5. SREDITI
6. IZVIJESTITI
7. DEMONSTRIRATI (izvesti postupak)
8. IZREĆI PRAVILO (zakon, definiciju)
9. PRIMIJENITI PRAVILO

13. ISHODI UČENJA - Zadatci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao
Kognitivno područje
Afektivno područje
Psihomotorno područje

14. Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)
Definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti, zapamtiti ...
Klasificirati, opisati, raspraviti, izdvojiti, pretvoriti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti ...
Primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati ...
Raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati ...
Urediti, uskladiti, složiti, sakupiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, napisati, predložiti ...
Utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati
ZNANJE – prepoznavanje informacija
RAZUMIJEVANJE – shvaćanje informacija
PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema
ANALIZA – razdvajanje informacija na sastavne dijelove SINTEZA – primjena informacija
VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti

15. Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)
Identificirati, prepoznati, slušati, slijediti, upotrebljavati ...
Odgovarati, pomagati, izvještavati, pozdravljati, čitati, reći ...
Dopunjavati, objasniti, razlikovati, suprotstaviti se ...
Generalizirati, dovršiti, integrirati, pripremiti, sažeti ...
Ocijeniti, zastupati, kvalificirati, utjecati, riješiti, predložiti ...
PRIHVAĆANJE
ODGOVARANJE
VREDNOVANJE
ORGANIZACIJA
INTEGRITET

16. Psihomotorno područje (vještine i umijeća)
Izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, izdvojiti
Početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti
Oponašati, prirediti, rastaviti, razdvojiti, sastaviti
Izvesti, konstruirati, podići, provesti
Popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati
Prilagoditi, uskladiti, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti
Izgraditi, konstruirati, urediti, izumiti, dizajnirati, kombinirati
PERCEPCIJA – perception
SPREMNOST - set
VOĐENI ODGOVOR - attempt
AUTOMATIZIRANI ODGOVOR – basic proficiency
SLOŽENA OPERACIJA – expert proficiency
PRILAGODBA – adaptable proficiency
STVARANJE – creative proficiency

17. Planiranje i programiranje predmeta i pripremanje nastavnog sata

30. Ovo su sve poznate obaveze nastavnika i nadam se da nisam ništa propustio.
IPAK: kvalitetno operativno planiranje pojednostavljuje izvedbeno planiranje a kvalitetno izvedbeno planiranje pojednostavljuje izradu nastavne pripreme. Primjer OGLEDNE PRIPREME je za posebne prigode (savjetnica, dolazak ravnatelja ili pedagoginje najavljeno na nastavni sat ili početnici)
OVO PRIHVATITE SAMO KAO INFORMACIJU I POJAŠNJENJE KURIKULUMSKOG NAČINA PLANIRANJA I PROGRAMIRANJA I IZVOĐENJA NASTAVNOG SATA!

31. HVALA
Egzemplarna nastava