1. SOCIJALNI RAD U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
Prof.dr.sc. Nino Žganec

2. Ispitna literatura
Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Zrinščak, S., Žganec, N., Balaband, A.: Decentralizacija socijalnih službi : nacrt modela, Revija za socijalnu politiku - 10 (2003), 1 ; str
Puljiz, Vlado; Žganec, Nino. Sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi: Mirovinski sustav i socijalna skrb-. Zagreb : Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Str  
Šućur, Z.: Razvoj socijalne pomoći i socijalne skrbi u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata; Revija za socijalnu politiku, br. 1 (2003) 
Žganec, N. (2002.) Social welfare in the Republic of Croatia: on the road towards reform. U: Kaliterna Lipovčan, Lj. i Dahl, S. A. (ur.) Employment policies and welfare reform. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.  
Žganec, N.: Socijalna skrb u Hrvatskoj – smjerovi razvoja i reformi; Revija za socijalnu politiku br. 3 (2008), str
Žganec, N., Kujundžić, M: Djeca i institucijska skrb; Dijete i društvo: časopis za promicanje prava djeteta, 5 (2003), 2/3 ; str
Zakon o socijalnoj skrbi: NN 157/13
Zakon o djelatnosti socijalnog rada: NN 124/11 i 120/12
DOPUNSKA LITERATURA: Hughes, M., O'Connor, I., Setterlund, D., Turney, D. & Wilson, J. (2006): Social Work and Social Care Practice, Sage Publications Ltd.

3. LITERATURA KOLOKVIJ I Predavanja
Predavanja
Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Zrinščak, S., Žganec, N., Balaband, A.: Decentralizacija socijalnih službi : nacrt modela, Revija za socijalnu politiku - 10 (2003), 1 ; str
Šućur, Z.: Razvoj socijalne pomoći i socijalne skrbi u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata; Revija za socijalnu politiku, br. 1 (2003)
Zakon o socijalnoj skrbi, 2013
Zakon o djelatnosti socijalnog rada
Žganec, N., Kujundžić, M: Djeca i institucijska skrb; Dijete i društvo: časopis za promicanje prava djeteta, 5 (2003), 2/3 ; str
Članci Zakona za 1. kolokvij iz predmeta: Socijalni rad u sustavu socijalne skrbi:
 Zakon o socijalnoj skrbi: (Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 157/13 i 152/14): Članci 3-6; 7- 20; 21-24;
Zakon o udomiteljstvu (2011)

4. Osnovni pojmovi Socijalni rad Socijalna politika Socijalni razvoj
Socijalna država
Socijalna prava
Socijalna pravda
Socijalna kohezija
Socijalna sigurnost
Socijalna zaštita
Socijalno osiguranje
Socijalna pomoć i socijalna skrb

5. Socijalni rad Profesija socijalnog rada usmjerena je:
promicanju socijalne promjene,
rješavanju problema u međuljudskim odnosima te
osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit.
Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom.
Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. 5

6. SOCIJALNI RAD
Na sjednici odbora International Association of the Schools of Social Work održanoj od siječnja godine prihvaćena je nova globalna definicija socijalnog rada.
"Socijalni rad je praktično utemeljena profesija i akademska disciplina koja promiče socijalnu promjenu i razvoj, socijalnu koheziju i osnaživanje te oslobađanje ljudi. Principi socijalne pravde, ljudskih prava, kolektivne odgovornosti i poštivanja različitosti u središtu su socijalnog rada. Uz pomoć teorija socijalnog rada, društvenih i humanističkih znanosti te autohtonih znanja socijalni rad uključuje ljude i strukture u rješavanje životnih izazova i povećanje dobrobiti."

7. U svojim različitim oblicima dotiče raznolike, složene transakcije između ljudi i njihove okoline.
Njegova misija je omogućiti svim ljudima razvoj njihovog punog potencijala, obogatiti njihove živote, i spriječiti disfunkcije.
Profesionalni socijalni rad usmjeren je na rješavanje problema i na promjenu.
Kao takvi, socijalni radnici su nositelji promjena u društvu i u životu pojedinaca, obitelji i zajednica kojima služe.
Socijalni rad je međusobno povezan sustav vrijednosti, teorije i prakse.

8. Socijalni rad
Socijalni rad se bavi preprekama, nejednakostima i nepravdom koja postoji u društvu.
Socijalni rad odgovara na krize i izvanredne situacije kao i na svakodnevne osobne i društvene probleme.
Socijalni rad koristi različite vještine, tehnike i aktivnosti koje su sukladne s holističkim pristupom osobama i njihovim okolinama.
Holistička usmjerenost socijalnog rada je univerzalna ali prioriteti prakse socijalnog rada će se razlikovati od zemlje do zemlje, od vremena do vremena ovisno o kulturalnim, povijesnim i socio-ekonomskim uvjetima. 8

9. Socijalni rad
Intervencije socijalnog rada kreću se od psihosocijalnih procesa koji su primarno usmjereni na osobu do uključivanja u socijalnu politiku, planiranje i razvoj. 9

10. INTERVENCIJE U SOCIJALNOM RADU
Uključuju:
savjetovanje,
klinički socijalni rad,
grupni rad,
socijalno-pedagoški rad i obiteljski tretman i terapiju kao i
napore da ljudi ostvare pravo na usluge i resurse u zajednici. Intervencije također uključuju
administrativne poslove u ustanovama,
organizaciju zajednice i uključivanje u socijalnu i političku akciju s ciljem utjecanja na socijalnu politiku i ekonomski razvoj.

11. SUSTAV SOCIJALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE
SIROMAŠTVO
SOCIJALNA ISKLJUČENOST
NEZAPOSLENOST
SUSTAV SOCIJALNE SIGURNOSTI
ZDRAVSTVENI SUSTAV
OBITELJSKA POLITIKA
MIROVINSKI SUSTAV
SUSTAV SOCIJALNE SKRBI
SOCIJALNA ZAŠTITA NEZAPOSLENIH

12. Socijalna pomoć i socijalna skrb
Socijalna pomoć i socijalna skrb uobičajeni su dijelovi sustava socijalne sigurnosti, usmjereni na
suzbijanje siromaštva, socijalne ugroženosti i isključenosti.
Oni čine posljednju socijalno-zaštitnu mrežu (social-safety-net) kojoj je svrha
zbrinjavanje i uključivanje u društvo socijalno najugroženije, odnosno socijalno ranjive populacije.

13. Socijalna pomoć i socijalna skrb
Socijalna je pomoć (social assistance) skup naknada i usluga namijenjenih osiguranju osnovnih egzistencijalnih uvjeta i pomoći ljudima koji su ostali bez sredstava za život, a sami ih, ili uz pomoć obitelji, nisu u stanju priskrbiti.
Socijalna pomoć «… uključuje transfere u novčanom ili naturalnom obliku te institucionalnu skrb za ljude koji se ne mogu starati o sebi ili ne mogu potpuno plaćati takvu skrb.
Socijalna pomoć se temelji na potrebama; ona je obično bazirana na provjeri resursa» (Sipos, :1)

14. Socijalna pomoć i socijalna skrb
Osnovna je podjela oblika socijalne pomoći na
novčana davanja (cash) i
usluge (in kind).
Novčana su davanja namijenjena zadovoljavanju egzistencijalnih potreba socijalno ugroženih, a
usluge po definiciji nisu novčane, nego su vezane uz određene, specifične potrebe korisnika, npr. za stare, nesposobne, hendikepirane i slično.

15. Socijalna pomoć i socijalna skrb
Socijalna je skrb kategorijalni oblik socijalne pomoći.
Prema jednoj definiciji socijalna skrb (social care) «… treba zadovoljiti određeni broj individualiziranih potreba, kako i kada se one nenadano pojave.
Drugim riječima, radi se o potrebama za koje se pretpostavlja da se ne mogu zadovoljiti pomoću usluga opće namjene» (Jones, 1985.:172).

16. Socijalna je skrb namijenjena najranjivijim socijalnim skupinama, kao što su nemoćni stari, hendikepirani, dugotrajno bolesni, napuštena djeca i slično.

17. Socijalna pomoć i socijalna skrb
U Hrvatskoj je pojam SOCIJALNA SKRB uzdignut iznad pojma SOCIJALNA POMOĆ i označava jednu čitavu djelatnost (sustav) koji u sebi uključuje sve komponente tradicionalnog poimanja koncepta socijalne pomoći.
Iako pojam «socijalna skrb» ima izrazito paternalističku konotaciju, ona asocira na ovisnost, dok su mnoge vrste socijalne pomoći privremena potpora koja treba olakšati socijalno stanje, odnosno omogućiti integraciju korisnika u društvo ipak je u RH postalo uvriježeno korištenje pojma “socijalna skrb” kao šireg od pojma “socijalna pomoć”.

18. Socijalna skrb
Zakon o SS, 1997 (osnovni tekst) Izmjene 2001.(3), , 2006., 2007., Novi zakon 2011., Novi zakon 2012, Novi zakon 2013
Opći propis o socijalnoj skrbi u Republici Hrvatskoj
(važni zakoni: Obiteljski zakon, Zakon o udomiteljstvu)
Uređuje se način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi, korisnici, prava korisnika socijalne skrbi, postupak za ostvarivanje tih prava te druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi

19. Socijalna skrb (def.) ZSS Čl.3
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje
prevenciju
promicanje promjena,
pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

20. TKO OBAVLJA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI?
ZSS Čl. 6.
(1) Djelatnost socijalne skrbi obavljaju
ustanove socijalne skrbi,
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
udruge,
vjerske zajednice,
druge pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, posebnim zakonima i provedbenim propisima.

21. DJELOVI SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI NADLEŽNOST I DJELATNOST
TRI RAZINE SUSTAVA
MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITKE I MLADIH
Gradski upravni odjeli za zdravstvo i socijalnu skrb
Upravni
odjel i županija
DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI
UDRUGE , VJERSKE ZAJEDNICE I DR. PRAVNE OSOBE
USTANOVE SOCIJALNE SKRBI
CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB
CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI
FIZIČKE OSOBE KAO PROFESIONALNA DJELATNOST
DOMOVI SOCIJALNE SKRBI
CENTRI ZA POMOĆ I NJEGU
UDOMITELJSTVO

22. Načela Socijalne skrbi (ZSS čl.7-20)
Supsidijarnost,
Socijalna pravičnost,
Sloboda izbora
Dostupnost,
Individualizacija,
Uključenost korisnika u zajednicu,
Pravodobnost,
Poštivanje ljudskih prava i integriteta korisnika i
Zabrana diskriminacije
Informiranost o pravima i uslugama
Sudjelovanje u donošenju odluka
Tajnost i zaštita osobnih podataka
Poštivanje privatnosti
Podnošenje pritužbe

23. Tko su Korisnici SS? (čl. 21.zss)
samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način
dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu
trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život

24. obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška
druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama
odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima
osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama
osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti
beskućnik

25. Tko obavlja djelatnost socijalne skrbi?
Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:
ustanove socijalne skrbi
udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te obrtnici
fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost
udomiteljske obitelji.

26. Vrste ustanova socijalne skrbi
Ustanove socijalne skrbi su:
1. centar za socijalnu skrb
2. dom socijalne skrbi
3. centar za pružanje usluga u zajednici
4. centar za pomoć u kući.

27. USTANOVE SOCIJALNE SKRBI
CENTAR ZA POMOĆ I NJEGU
DOM SOCIJALNE SKRBI
CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
80 centara za socijalnu skrb
27 podružnica
72 državna doma
156 nedržavna doma
18 centara za pomoć i njegu

28. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
U središtu sustava socijalnu skrb nalaze se centri za socijalnu skrb
javna ustanova
osniva se za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije, odnosno za područje Grada Zagreba, te može imati jednu ili više podružnica
rješava u prvom stupnju o pravima iz sustava socijalne skrbi, obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonima
provodi izvršenja rješenja,
vodi propisane očevidnike,

29. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
izdaje uvjerenja i druge potvrde,
daje podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu,
sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima (zaštiti osobnih interesa djece i drugih čl. obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima,
izdaje dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima, te vodi evidenciju o izdanim dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smještenih korisnika,

30. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
obavlja poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove,
provodi odgojne mjere nad djecom s poremećajima u ponašanju,
vodi evidenciju posvojitelja,
obavlja i druge stručne poslove

31. TEŠKOĆE U RADU Veliki broj javnih ovlasti Složenost poslova
Administriranje
Nedostatak broja stručnih radnika
Povećan broj korisnika i promjena strukture korisnika koji zahtijevaju nove profesionalne vještine/istovremeno izostanak socijalnih usluga
Obavljanje više poslova različite profesije (socijalni radnik-administrator-računovodstveni radnik- pravnik)
Nejednaka opterećenost stručnih radnika
Česta izmjena zakonodavnog okvira/nedovoljna fleksibilnost

32. CZSS
Centar za socijalnu skrb osniva rješenjem Republika Hrvatska
UPRAVLJANJE
UPRAVNO VIJEĆE
- upravlja Centrom
Sastav: 3 predstavnika Ministarstva, 1 radnika i 1 područne (regionalne) samouprave
RAVNATELJ
- vodi Centar, organizira rad, predstavlja i zastupa Centar, odgovoran je za zakonitost rada
STRUČNO VIJEĆE
čine svi stručni radnici centra za socijalnu skrb (Izuzetak Centar s više od 20 stručnih radnika)
daje ravnatelju mišljenje i prijedlog o stručnim pitanjima,, ustroju centra, potrebi dodatnog stručnog usavršavanja i dr.

33. Dom socijalne skrbi javna ustanova
osniva se za obavljanje socijalnih usluga (može se provoditi program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja – domovi čiji je osnivač RH)
osnivač može biti Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave te vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna ili fizička osoba mogu osnovati dom socijalne skrbi
dom može imati jednu ili više podružnica
domom upravlja upravno vijeće sastavljeno od 3 predstavnika osnivača, 1 predstavnika radnika zaposlenog u domu i 1 predstavnika korisnika doma
dom ima stručno vijeće kojeg čine svi stručni radnici doma

34. Dom socijalne skrbi Usluge:
smještaja (stalni, tjedni, privremeni, organizirano stanovanje)
usluge boravka (cjelodnevni, poludnevni, povremeni)
usluge rane intervencije (stručna pomoć djeci i roditeljima kod razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta)
usluga stručne pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija)
usluga stručne pomoći u obitelji (patronaža)
usluga pomoći i njege u kući
usluga savjetovanja i pomaganja i dr.

35. Dom socijalne skrbi Vrste domova socijalne skrbi:
Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe
(za djecu bez roditelja ili koje roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljske dužnosti, ili je to iz drugih razloga u interesu djeteta ili mlađe punoljetne osobe, za djecu s poremećajima u ponašanju, tjelesno, mentalno ili višestruko oštećenu ili psihički bolesnu djecu, te djecu ovisnike o drogama ili drugim opojnim sredstvima)
Dom za odrasle osobe
(za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihički bolesne odrasle osobe, ovisnike o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima, osobe kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena zaštita i njega, odnosno stacionarna dob, te starije i nemoćne osobe)
Dom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja

36. Dom socijalne skrbi BROJ DOMOVA SOCIJALNE SKRBI
228 državnih i nedržavnih domova – ukupno korisnika
72 državna doma
s ukupno korisnika
156 nedržavnih domova
s ukupno korisnik

37. Centar za pomoć i njegu
ustanova socijalne skrbi koja se osniva za pružanje svih ili pojedinih usluga pomoći i njege u kući (organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene i dr.)
Centar za pomoć i njegu mogu osnovati jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba.

38. Centar za pružanje usluga u zajednici
javna ustanova koja se osniva za
pružanje podrške korisnicima i pružateljima izvaninstitucijskih oblika smještaja,
pružanje usluga boravka,
usluge psihosocijalne podrške,
usluge pomoći u kući,
usluge pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija) i
usluge organiziranog stanovanja,
a iznimno i usluge smještaja.

39. Udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe
Pružaju usluge socijalne skrbi u okviru mreže i izvan mreže djelatnosti socijalne skrbi.
Druge pravne osobe, njih 47, pružaju usluge za ukupno korisnika.
Izvor: Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj – , Vlada Republike Hrvatske, travanj (podaci za 2009.)

40. Fizičke osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost
Fizička osoba može samostalno obavljati poslove u mreži i izvan mreže socijalnih usluga:
obiteljskog doma,
savjetovališta i
poslove pomoći i njege u kući kao profesionalnu djelatnost.

41. Obiteljski dom
Fizička osoba u obiteljskom domu pruža usluge smještaja ili boravka kao profesionalnu djelatnost (predstavnik obiteljskog doma) za pet do dvadeset odraslih korisnika, odnosno za četvero do desetero djece.
Profesionalno poslove obavlja jedan punoljetan član obitelji, a ostali članovi obitelji mogu obavljati djelatnost bez zasnivanja radnog odnosa.
U Hrvatskoj djeluje 68 obiteljskih domova u kojima je smješteno ukupno 486 korisnika temeljem rješenja centara za socijalnu skrb

42. 1.303 udomiteljske obitelji za odrasle osobe smješteno 3.150 korisnika
Udomiteljstvo
Oblik pružanja socijalnih usluga kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj u udomiteljskoj obitelji.
Udomiteljsku obitelj čine udomitelj, njegov bračni ili izvanbračni drug i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u zajedničkome kućanstvu
Izvor: Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj – 2016., Vlada Republike Hrvatske, travanj (podaci za 2009.)
BRO J UDMITELJSKIH OBITELJI I SMJEŠTENIH KORISNKA
1.303 udomiteljske obitelji za odrasle osobe smješteno korisnika
Udomiteljske obitelji za djecu i mladež smješteno korisnika