1. Poučavanje i vrednovanje usmjereno ishodima učenja
Prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić
Prof. dr. sc. Željka Kamenov
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
AZVO, 2017.

2. Nakon ove radionice moći ćete:
definirati kompetencije i ishode učenja
usporediti ishode učenja različitih studijskih razina u svom studijskom programu
planirati rad na eventualnoj reviziji ishoda studijskog programa
napisati/revidirati ishode učenja u svom kolegiju
napraviti tablicu konstruktivnog poravnanja
uskladiti ishode učenja s metodama poučavanja i načinima provjere ostvarenih ishoda
provjeriti utemeljenost raspodjele ECTS-a
revidirati nastavni plan svog kolegija ako je potrebno

3. Teorija 1. Poučavanje kao prijenos informacija –
Teorija 1. Poučavanje kao prijenos informacija – usmjereno na prijenos sadržaja
Jednosmjerni prijenos znanja
Gradivo se tretira kao konačno i neupitno: studenti su pasivni primatelji
Glavni problem: količina informacija
Neuspjeh u učenju pripisuje se studentu: studenti su nezainteresirani, ne znaju učiti
Osobine nastavnika: superioran stav, dobro poznavanje područja, no često davanje nejasnih povratnih informacija.
Rezultat je stručnjak - zanatlija: posjeduje puno znanja u području, ali posao obavlja rutinski.

4. Teorija 2. Poučavanje kao poticanje otkrivanja smisla -
Teorija 2. Poučavanje kao poticanje otkrivanja smisla usmjereno na oblikovanje studentova iskustva
Poučavanje usmjereno na razumijevanje
Nastavnik potiče studenta da sam konstruira značenja i smisao
Sadržaj je važan, ali i aktivni stav i mogućnost primjene
Nastavnik je usmjeren na prepoznavanje i uklanjanje prepreka postizanju razumijevanja: korektivne primjedbe potpune i jasne
Osobine nastavnika: kompetencija i entuzijazam, podržavajući stav - studenti su partneri
Rezultat je stručnjak spreman na cjeloživotno učenje – spreman na unapređenja i rješavanje problema u području.
Ramsden,1992.

5. Učenje rezultira promjenama (ishodima):
u znanjima i vještinama
stavovima i vrijednostima
slici o sebi

6. kompetencije ishodi učenja

7. Kompetencije

8. Kompetencije
Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti.
(Tuning projekt)
Sposobnost uporabe znanja, vještina i osobnih, socijalnih i metodoloških sposobnosti u studiju, radu ili u osobnom i profesionalnom razvoju.
(Europski kvalifikacijski okvir)

9. generičke ili opće (prenosive u različita područja djelovanja)
Vrste kompetencija
generičke ili opće (prenosive u različita područja
djelovanja)
područno specifične/profesionalne (svojstvene određenoj disciplini ili struci)

10. Generičke kompetencije - instrumentalne
sposobnost analize i sinteze
sposobnost planiranja i upravljanja vremenom
usmena i pisana komunikacija na materinskom jeziku
znanje drugog jezika
elementarne vještine rada na računalu
vještine upravljanja informacijama (sposobnost prikupljanja i analize informacija iz različitih izvora)
sposobnost rješavanja problema
sposobnost donošenja odluka

11. Generičke kompetencije - interpersonalne
sposobnost kritike i samokritike
sposobnost timskog rada
interpersonalne vještine
sposobnost rada u interdisciplinarnom timu
sposobnost komunikacije s osobama koje nisu sustručnjaci
uvažavanje raznolikosti i multikulturalnosti
sposobnost rada u međunarodnom kontekstu
etičnost

12. Generičke kompetencije - sistemske
sposobnost primjene znanja u praksi
istraživačke vještine
sposobnost učenja
sposobnost prilagodbe novim situacijama
sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost)
sposobnost rukovođenja

13. Generičke kompetencije
Primjerice:
Učinkovita primjena vještine komuniciranja s pojedincem, grupom i javnošću.
Odgovorno surađivanje u timskom odlučivanju i djelovanju.
Korištenje stranog jezika u stručnoj komunikaciji.

14. sveučilišni nastavnici
Opis kompetencije
sveučilišni nastavnici
(N=998)
diplomirani
(5183)
poslodavci
(N= 944)
Mogućnost analize i sinteze 2 1 3
Mogućnost primjene znanja u praksi 5
Temeljna opća znanja 12
Temeljna primijenjena znanja 8 11 14
Mogućnost pisane i govorne komunikacije 9 7
Poznavanje stranog jezika 15
Osnovne vještine uporabe računala 16 4 10
Istraživačke vještine 17
Kapacitet za učenje
Kritičnost i samokritičnost 6
Prilagodljivost na nove situacije
Mogućnost generiranja novih ideja
Vještine odlučivanja
Interpersonalne vještine
Sklonost timskom radu 13
Uvažavanje različitosti i multikulturalnosti
Etičnost
Skupni rezultati Tuning projekta faza 2.

15. Specifične/profesionalne kompetencije
karakteristične za pojedinu struku
Primjerice:
Primjena ikonografske analize u tumačenju djela likovnih umjetnosti
Planiranje primjerenih tehnika za ispitivanje znanja učenika

16. Ishodi

17. Ishodi učenja operacionalizacija kompetencija u studijskim programima
tvrdnje o tome što se od studenata očekuje da znaju, razumiju i/ili da su sposobni pokazati nakon završetka procesa učenja
ishodi ovise o stupnju obrazovanja (prvostupnik, magistar, doktor)

18. Ishodi učenja definiramo ih na različitim razinama:
ishodi studijskog programa
ishodi kolegija
ishodi nastavne jedinice

19. Hijerarhija ishoda učenja
Ishodi
nastavne jedinice
Ishodi kolegija
Ishodi studijskog programa
Specifični ishodi učenja za neko područje – npr. psihologija
(služe kao referentni okvir – npr. EuroPsy, Tuning)
Opći ishodi učenja koji opisuju akademsku razinu
Dublinski deskriptori, nacionalni kvalifikacijski okviri

20. Dublinski deskriptori
Znanje i razumijevanje
Primjena znanja i razumijevanja
Zaključivanje i rasuđivanje
Komunikacija
Vještine učenja

21. Hrvatski kvalifikacijski okvir
uvjet za uređenje sustava cjeloživotnog učenja
ima zadaću povezati rezultate učenja koji se postižu u svim obrazovnim institucijama te ih postaviti u međusobne odnose u Republici Hrvatskoj i međunarodnoj razmjeni
postavlja kriterije očekivanih kompetencija nakon završetka obrazovanja za kvalifikaciju određene razine i obujma
HKO obuhvaća 8 razina, a za visoko školstvo su relevantne:
6. razina – preddiplomski i stručni studiji (180 – 240 ECTS)
7. razina – diplomski studiji (300 ECTS)
8. razina – 8.1. poslijediplomski (magistarski) studij
8.2. doktorski studij / doktorska disertacija

22. Jasno napisani ishodi učenja služe da:
studentima bude jasnije što mogu očekivati od kolegija ili pojedine nastavne jedinice
studenti bolje razumiju što se u konačnici očekuje od njih
potencijalnim studentima i poslodavcima bude jasnije što će student po završetku studija znati i moći raditi

23. Ishodi učenja trebaju biti:
iskazani iz pozicije studenta
Studenti će se upoznati s prednostima i nedostacima on-line komunikacije.
Studenti će moći obrazložiti prednosti i nedostatke on-line komunikacije.
takvi da se mogu opažati i mjeriti
Nakon učenja student će znati teorije učenja.
Nakon učenja student će znati nabrojati tri glavne skupine teorija učenja i predstavnike/autore pojedinih teorija.

24. Pri pisanju ishoda učenja
prvo treba razmisliti što bi student trebao znati/moći učiniti nakon pouke i pri tome biti realističan
ishod formulirati kao nastavak rečenice: Nakon učenja student će moći…
valja pokušati rabiti aktivne, precizne glagole kao što su: nabrojiti, napraviti, odabrati, primijeniti, pokazati, objasniti,…, a izbjegavati glagole kao što su: znati, osvijestiti, naučiti, razumjeti, biti svjestan,…
ishod prokomentirati sa kolegama i sa studentima (je li dovoljno jasan i znaju li studenti što se od njih očekuje)

25. Možemo definirati različite vrste ishoda:
Student će moći nabrojati i međusobno usporediti različite vrste intervjua (znanje).
Student će moći provesti intervju s djetetom osnovnoškolske dobi (vještina).
Student će poznavati i kroz intervju primjenjivati etička načela rada s djecom (vrijednost).
rukovodimo se vrstama kompetencija i Dublinskim deskriptorima

26. Ishodi kolegija Jeste li pisali ishode svojih kolegija?
Što vam je bio problem pri pisanju ishoda, a što vam je pomagalo?

27. Bloomova taksonomija znanja
Bloom (1956) taksonomija ishoda učenja
Anderson i Krathwohl (2001)

28. Bloomova taksonomija znanja
ZNANJE /DOSJEĆANJE (sposobnost prizivanja činjenica, klasifikacija, definicija, teorija)
RAZUMIJEVANJE (sposobnost transfera podataka iz jednog oblika u drugi; interpretacija važnosti podatka)
PRIMJENA (sposobnost primjene znanja, iskustva i vještine u novoj situaciji)
ANALIZA (sposobnost razdvajanja informacija na različite dijelove)
VREDNOVANJE (sposobnost davanja procjena, argumenata, kritika)
SINTEZA (sposobnost stvaranja novih informacija na temelju prikupljenih)

29. Zadatak – ishodi kolegija
Koja je razina ishoda koje ste pisali?
Jeste li vodili računa o razini studijskog programa i godini studija?
Jeste li pri pisanju ishoda učenja na kolegiju vodili računa o ishodima studijskog programa?

30. Usklađenost ishoda programa i ishoda kolegija
nakon što su napisani ishodi programa i ishodi svih kolegija potrebno je provjeriti njihovu usklađenost
matrica ishoda
mogući problemi:
neki planirani ishodi programa ne ostvaruju se ni u jednom kolegiju
neki kolegiji ostvaruju ishode koji nemaju nadređeni ishod na razini programa
neki ishodi programa su previše, a neki premalo pokriveni ishodima kolegija

31. Matrica ishoda programa i ishoda kolegija
KOLEGIJI
ISHODI PROGRAMA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 A x B C D E F G H
UKUPNO

32. Konstruktivno poravnanje
Pristup u kojem planiranje kolegija započinje jasnom
slikom o ishodima učenja.
Biggs i Tang (2007)
konstruktivno – od konstruktivizma
poravnanje - ishodi kolegija moraju biti usklađeni sa sadržajima i aktivnostima koje se potiču tijekom poučavanja te sa onim što će se mjeriti.
ishodi metode vrednovanje

33. Ishodi učenja
Sadržaj/način učenja
Vrednovanje
Potrebno vrijeme
1. Sastaviti ispit znanja
slušaju predavanje i čitaju tekst u udžbeniku o vrstama zadataka u ispitima
u pisanom ispitu - nabrojati zadatke u ispitima znanja i grupirati ih
6 sati
slušaju predavanje o konstrukciji zadataka, na vježbama rasprava u malim grupama o prednostima i nedostacima pojedinih vrsta zadataka, rad u paru na analizi pojedinih zadataka
u pisanom ispitu - navesti prednosti i nedostatke zadataka dopunjavanja, zadataka višestrukog izbora,
usmeni ispit – usporediti zadatke esejskog tipa i zadatke objektivnog tipa
9 sati
slušaju predavanje o konstrukciji ispita znanja, na vježbama imaju demonstraciju koraka u izradi ispita znanja, individualno rade na sastavljanju zadataka, rade u maloj grupi na izboru zadataka i konstrukciji ispita
seminarski rad – samostalno sastavljaju ispit znanja iz Prirode i društva prema programu prvog polugodišta trećeg razreda
15 sati

34. Konstruktivno poravnanje
Upišite 3 ishoda kolegija u tablicu konstruktivnog poravnanja

35. Zadatak
Koje sve metode rada sa studentima koristite u svom kolegiju? Zašto?
Ima li nekih metoda i tehnika koje poznajete ali ne koristite? Zašto?

36. Nastavne metode i tehnike
Metoda u nastavi - generalizirani obrazac koji se može rabiti u različitim nastavnim područjima s ciljem poboljšavanja ishoda učenja
Tehnike (strategije) – postupci primjenjivi unutar raznih metoda

37. Nastavne metode izravno poučavanje: izlaganje (predavanje) instrukcija
učenje otkrivanjem: vođeno/samostalno
rasprava
grupno/suradničko učenje

38. Nastavne tehnike naglašavanje ishoda učenja uvodni organizatori
kognitivne mape
povratne informacije
poučavanje rješavanja problema
zadaće

39. Navedite prednosti i ograničenja određene
Zadatak
Rad u malim grupama:
Navedite prednosti i ograničenja određene
nastavne metode!

40. Zadatak
U tablicu konstruktivnog poravnanja upišite prikladne nastavne metode za prva 3 ishoda vašeg kolegija!
Što bi sve studenti mogli ili trebali raditi kako bi ostvarili ove ishode?

41. Praćenje i vrednovanje
Koje sve elemente uzimate u obzir za konačnu ocjenu iz kolegija i zašto?

42. Praćenje i vrednovanje
Svrha:
dijagnostička - za provjeru predznanja
formativna – za provjeru znanja usvojenih tijekom dijela pouke, nastavniku omogućuje bolje planiranje, studentu omogućuje bolji uvid u vlastito znanje
sumativna - znanje nakon pouke, za ocjenjivanje studenata, ali i djelotvornosti poučavanja

43. Praćenje i vrednovanje
Tehnika mjerenja:
usmeno ispitivanje
pisano ispitivanje

44. Usmeno ispitivanje
nastavnik može odmah reagirati na studentske odgovore i bolje ispitati znanje
nastavnik može uočiti kvalitativne razlike
nastavnik može reagirati na približne odgovore ili netočnosti
moguće bolje provjeriti razumijevanje i uporabu znanja
studenti češće uče s razumijevanjem

45. Pisano ispitivanje
studentima postavljeni isti zadaci pa su odgovori usporedivi
isti režim rada i vrijeme odgovaranja za sve
ako su kriteriji jasno određeni ocjenjivanje objektivnije
obuhvaćeno više gradiva nego usmenim ispitom
vremenski ekonomično

46. Vrste zadataka u ispitima znanja
zadaci esejskog tipa
zadaci objektivnog tipa:
dosjećanje alternativni izbor
nadopunjavanje višestruki izbor
povezivanje
sređivanje
rješavanje problema

47. Vrste ispita
Normativni ispiti – sastavljeni da što bolje razlikuju ispitanike
Kriterijski ispiti – sastavljeni da što bolje opisuju stečena znanja.

48. Praćenje i vrednovanje
Različiti oblici vrednovanja:
usmeno ispitivanje
pisano ispitivanje
vrednovanje individualnih projekata
vrednovanje grupnih projekata
procjena praktičnog rada
mapa uradaka (portfolio)

49. Ocijenite svaki glazbeni spot ocjenom
Zadatak
Ocijenite svaki glazbeni spot ocjenom
od 1 do 5

50. Koje činitelje ste vi uzimali u obzir ocjenjujući glazbene spotove?
Rubrike
Koje činitelje ste vi uzimali u obzir ocjenjujući glazbene spotove?

51. Rubrike
Opišite visoki, niski i srednji uradak u pojedinom činitelju ocjenjivanja glazbenih spotova!

52. Rubrike
popis obilježja po kojima se procjenjuje vrijednost nekog uratka, s opisima različitih stupnjeva kvalitete za svako obilježje
može se razraditi s 3 ili više stupnjeva kvalitete
omogućuju dosljedno ocjenjivanje
studenti znaju što se ocjenjuje i kako

53. Praćenje i vrednovanje
individualni projekti
grupni projekti skale procjena
praktični rad check–liste
mapa uradaka (portfolio) rubrike

54. Kako bi studenti mogli pokazati jesu li ostvarili ove ishode?
Zadatak
Odaberite i upišite prikladne načine vrednovanja za prva 3 ishoda vašeg kolegija!
Kako bi studenti mogli pokazati jesu li ostvarili ove ishode?

55. Veza između ishoda, aktivnosti i vrednovanja
Ishodi učenja
Aktivnosti
Vrednovanje
Specifični ili generički
Znanje, vještina ili stav/vrijednost
Razina po Bloomu:
Dosjećanje
Razumijevanje
Primjena
Analiza
Sinteza
Predavanja
Rasprave
Laboratorijski rad
Rješavanje zadataka
Terenski rad
Grupni rad
Prezentacije u grupi
Domaće zadaće
Vrste zadataka u ispitu
Vrednovanje praktičnog rada
Izvještaj o samostalnom radu
Projektni rad
Prezentacije
Seminarski rad
Esej

56. Ishodi učenja
Sadržaj/način učenja
Vrednovanje
Potrebno vrijeme
1. Sastaviti ispit znanja
slušaju predavanje i čitaju tekst u udžbeniku o vrstama zadataka u ispitima
u pisanom ispitu - nabrojati zadatke u ispitima znanja i grupirati ih
6 sati
slušaju predavanje o konstrukciji zadataka, na vježbama rasprava u malim grupama o prednostima i nedostacima pojedinih vrsta zadataka, rad u paru na analizi pojedinih zadataka
u pisanom ispitu - navesti prednosti i nedostatke zadataka dopunjavanja, zadataka višestrukog izbora,
usmeni ispit – usporediti zadatke esejskog tipa i zadatke objektivnog tipa
9 sati
slušaju predavanje o konstrukciji ispita znanja, na vježbama imaju demonstraciju koraka u izradi ispita znanja, individualno rade na sastavljanju zadataka, rade u maloj grupi na izboru zadataka i konstrukciji ispita
seminarski rad – samostalno sastavljaju ispit znanja iz Prirode i društva prema programu prvog polugodišta trećeg razreda
15 sati

57. ECTS 60 ECTS = puno godišnje radno opterećenje (od 1500 do 1800 sati)
1 ECTS = 25 – 30 sati studentskog rada (UNIZG 28 sati)
na kolegiju studenti:
prisustvuju nastavi
pišu seminare i zadaće
posjećuju institucije
izvode projekt
sudjeluju u praktičnom/terenskom radu
čitaju literaturu i vade bilješke (7-15 str./sat)
uče za kolokvije i/ili ispit

58. ECTS ECTS služe pri: izradi, provedbi i praćenju programa,
mobilnosti studenata i priznavanju stečenih kvalifikacija
vrednovanju cjeloživotnog učenja
osiguranju kvalitete programa

59. Literatura:
Biggs, J., Tang, C., (2007). Teaching for quality learning at university. SRHE i
Open University Press, Maidenhead.
Vizek Vidović, V. (ur.) 2009., Planiranje kurikuluma usmjerenoga na kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Wolf, P., Christensen Hughes, J. (ur.) (2007). Curriculum development in higher
education: faculty-driven processes and practices, Jossey-Bass, San Francisco.
usavrsavanje/podrska-nastavnicima/ucenje-i-poucavanje-u-visokom-
obrazovanju-upravo/
Vlahović-Štetić, V., Kamenov, Ž. (2016). Kako ostvariti željene ishode u studijskim programima? Priručnik za sveučilišne nastavnike, Zagreb: FF press.

60. Nakon ove radionice moći ćete:
definirati kompetencije i ishode učenja
usporediti ishode učenja različitih studijskih razina u svom studijskom programu
planirati rad na eventualnoj reviziji ishoda studijskog programa
napisati/revidirati ishode učenja u svom kolegiju
napraviti tablicu konstruktivnog poravnanja
uskladiti ishode učenja s metodama poučavanja i načinima provjere ostvarenih ishoda
provjeriti utemeljenost raspodjele ECTS-a
revidirati nastavni plan svog kolegija ako je potrebno