1. XXIX. Proljetna škola školskih knjižničara RH Kurikulum knjižničnog odgoja i obrazovanja - put prema kritičkom mišljenju, znanju i osobnom razvoju Trogir, 6. do 8. travnja Informacijska pismenost i razvoj kritičkog mišljenja  
Dr. sc. Ivanka Stričević, Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti,
Ivana Perić, prof. i dipl. knjiž., OŠ Petra Preradovića, Zadar,

2. Budućnost zapošljavanja

3. Vještine za budućnost

4. Informacijska pismenost i kritičko mišljenje Može li postojati jedno bez drugoga?

5. Pogled unatrag i naprijed
1974.
IP – nove vještine potrebne za rješavanje problema na radnom mjestu s obzirom na tehnologije koje mijenjaju prirodu posla
80-te godine prošlog stoljeća
Vještinama treba poučavati
U središte dolazi područje obrazovanja
Standardizacija vještina
Pristup, vrednovanje i korištenje informacija i ishodi učenja unutar tih vještina
Pristup – je li i danas primarno pitanje?
Što s informacijama činimo?

6. Informacijska pismenost danas
transpismenost, multimodalna pismenost, nove pismenosti, višestruke pismenosti …
metapismenost = kritička informacijska pismenost (Elmborg)
razvoj kritičke osviještenosti tijekom koje učenici preuzimaju kontrolu nad svojim životom i aktivnim učenjem
Informacijska pismenost je metapismenost za digitalno doba jer uključuje mišljenje višeg reda potrebno za korištenje višestrukih tipova dokumenata kroz različite formate medija u suradničkom okruženju

7. Učenik u 21. stoljeću Onaj koji traži informacije
ne samo odrediti koja je informacija potrebna nego promišljati i o formatu i načinu dijeljenja informacija
Učenik u istraživačkom učenju
razumjeti vrstu formata i kako on funkcionira u interaktivnom okruženju društvenih medija i mreža
… da bi mogao promišljati o sadržaju i smjestiti ga u kontekst
Evaluacija informacija postaje konstanta u cijelom istraživačkom procesu koji uzima u obzir i sadržaj i format i stvaranje novog znanja i dijeljenje

8. ACRL Framework for Information Literacy for Higher Education
Informacijska pismenost kao metapismenost:
IP je sklop integriranih sposobnosti koji obuhvaća pronalaženje informacija, razumijevanje kako se informacije proizvode i vrednuju te korištenje informacija za stvaranje novog znanja i etičnu participaciju u zajednicama učenja
6 ključnih koncepata informacijske pismenosti
Pitanja konteksta, kreiranja informacija kao procesa, vrijednosti informacija, istraživanja i istraživačkog učenja, znanstvene komunikacije i istraživanja informacija kroz strateški usmjereno pretraživanje
Učenje se usmjerava prema afektivnom području i razvoju stavova prema učenju pri čemu je nužna suradnja nastavnika i knjižničara

9. Aktivno učenje i osoba koja kritički misli
Osoba koja kritički misli (Ennis)
Otvorena je uma
Trudi se biti informirana
Provjerava kredibilitet izvora
Razlikuje pretpostavke, razloge i zaključke
Procjenjuje kvalitetu argumenata
Može razviti i braniti logičko gledište
Postavlja prikladna razjašnjavajuća pitanja
Formulira hipoteze i planira provjere
Uzima u obzir kontekst
Zaključke donosi s oprezom
Sve to integrira kod donošenja odluka
vođeno istraživačko učenje (Kuhlthau)
KLJUČNO ZA:
promišljanje o informacijskom problemu
vrednovanje informacija
stvaranje znanja na temelju informacija
dijeljenje informacija s drugima
svjestan, a ne slučajan proces
KWL okvir i metoda
što znam, što želim znati, što sam naučio
kako ću pronaći, kako ću podijeliti što sam naučio, što ću učiniti sljedeći put

10. Vještine mišljenja višeg reda
Promišljanje
Odabiranje
Propitivanje
Analiza
Sinteza
Usporedba
Logičko mišljenje
Argumentirano zaključivanje
Kreacija
kritičko mišljenje

11. Razlika između pronalaženja činjenica i dubokog razumijevanja
pronalaženje činjenica
ponavljanje činjenica
reproduciranje na temelju prikupljenih informacija
uloga knjižnice je na informacijskim izvorima i pretraživanju
duboko razumijevanje
razmišljaju i uče na temelju prikupljenih informacija
uloga knjižnice je na procesuiranju informacija, refleksivnom mišljenju i stvaranju

12. Školska knjižnica
„Ne knjižnica u školi, nego škola u knjižnici” (Henri)
usmjerenost na „što se s informacijama čini”
- od shvaćanja istraživačkog problema, procjene i evaluacije do stvaranja novog znanja na temelju informacija
usmjerenost na izvore i pristup
vještine mišljenja nižeg reda
vještine mišljenja višeg reda
samoosvještavanje učenja u bogatom digitalnom okruženju ne događa se samo po sebi

13. Školski knjižničar OD sabiranja informacija i informacijskih izvora …
… DO knjižnice kao mjesta svjesnog učenja
Sinergijsko djelovanje knjižničara i nastavnika vodi u proces koji zahtijeva, ali i razvija kritičko mišljenje
Školski knjižničar
odgovornost za izvore
odgovornost za stvaranje situacija učenja u kojima se učenike vodi prema vještinama mišljenja višeg reda

14. Hvala!