1. Jačanje institucionalnog okvira za razvoj standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma
IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala – Program Europske Unije za Hrvatsku
Partner u projektu
Profil sektora: alat za planiranje kvalifikacija 8. srpnja Hotel Dubrovnik, Zagreb
Projekt provode:
Ured projekta: Radnička 37b, 1000 Zagreb, Tel:

2. Primjena metodologije na segmentu ponude i potražnje za zanimanjima
Teme dana
O konceptu
Metodologija
Primjena metodologije na segmentu ponude i potražnje za zanimanjima

3. Elementi ponude i potražnje za znanjima
Ponuda
Potražnja
Demografske rezerve radne snagee
Učenici iz redovnog obrazovanja
Zaposleni koji žele mijenjati radno mjesto
Nezaposleni
Slobodna radna mjesta
Zaposleni

4. Sustav usklađivanja ponude i potražnje za zanimanjima
IPA Component IV - Human Resources Development - European Union Program for Croatia
Kvalifikacije koje pružaju potrebna znanja
Znanja koja trebaju gospodarstvu
Djelatnosti
Kvalifikacije
KOMPETENC I JE
Ishodi
učenja
Radno mjesto
Sektorska zanimanja
Ishodi
učenja
Radno mjesto
Ishodi
učenja
Radno mjesto

5. Definirati profil sektora da posluži za:
Svrha profila
Definirati profil sektora da posluži za:
Razumijevanje tržišnog položaja sektorskih znanja i vještina
Izradu sektorskih strategija
Identifikaciju jaza između ponude i potražnje za radom
Prvi korak u analizi budućih potreba za sektorskim znanjima
Podloge za planiranje kvota po obrazovnim programima po županijama

6. Zašto nam djelatnosti nisu dovoljne za definiranje ukupne potražnje za sektorskim zanimanjima?
IPA Component IV - Human Resources Development - European Union Program for Croatia
Krovopokrivači, zidari, fasaderi, staklari, (sektor 8)
Financijski stručnjaci (sektor 9)
Dizajneri interijera
(sektor 8)
Hortikulturalisti (sektor 1)
Keramičari, vodoinstalateri, instalateri grijanja i hlađenja,
(sektor 8)
Manageri nabave, promidžbe, prodaje (sektor 9)

7. Primjer visoke razine disperzije zanimanja po svim djelatnostima

8. Koncentracije sektorskih zanimanja: E&R i Šumarstvo
Krug 4
0-19%
Krug 3
20-39%
Krug 2
40-59%
Krug 1
60+%
48 grana djelatnosti s 1,05 milijuna zaposlenih
66,4% zaposlenih u sektoru
prosjek udjela R = 3%
2 djelatnosti sa 18 tisuća zaposlenih
16,4% zaposlenosti u sektoru
Prosjek udjela 22,7%
1 djelatnost s 1,437 zaposlenih
3,06% zaposlenosti u sektoru
Udio 53,2%
1 djelatnost sa zaposlenih
14,2% zaposlenosti u sektoru
Udio 68,2%
4. krug
0-19%
3. krug
20-49%
1. krug
60+%
21 grana djelatnosti
36,8%zaposlenosti u djelatnosti
3 grane djelatnosti
5,2% zaposlenosti u sektoru
58,2% zaposlenosti u sektoru

9. Povjesna kretanja potražnje za radom - Računalstvo

10. Financijski potencijal sektora i prostorna zastupljenost
RAČUNALSTVO
PRIHODI (mil. HRK) 2008
RASHODI (mil. HRK) 2008
DOBIT NAKON OPOREZIVANJA (mil. HRK) 2008
ZAPOSLENI 2008
BROJ PRAVNIH OSOBA 2008
UKUPNO RH
,32
,97
34.695,67
88.991
UKUPNO PODRUČJE RAČUNALSTVA
27.130,39
22.462,40
4.754,01
26.489
2.717
UDIO GRANA IZ PODRUČJA RAČUNALSTVA U RH
3,83
3,28
13,70
2,84
3,05
GRAD ZAGREB
24.424,63
19.925,67
4.558,09
19.841
1.262
SPLITSKO-DALMATINSKA
485,35
482,76
25,77
1.127
227
VARAŽDINSKA
426,69
417,74
10,32
859 90
PRIMORSKO-GORANSKA
336,60
287,94
43,83
780
ISTARSKA
328,08
288,13
37,85
160
ZAGREBAČKA
306,07
289,71
17,57
461
166
OSIJEČKO-BARANJSKA
130,95
123,27
11,39
541
106
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
122,40
115,11
5,96
194 40
MEĐIMURSKA
90,54
84,11
8,25
270 53
BRODSKO-POSAVSKA
88,55
83,65
4,40
288 31
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
79,70
70,98
9,59
248 69
KARLOVAČKA
61,04
56,01
4,90
191 42
SISAČKO-MOSLAVAČKA
51,85
46,19
5,30
158 47
KRAPINSKO-ZAGORSKA
49,87
47,26
2,32
149 38
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
32,40
30,05
1,99 79 28
ZADARSKA
26,48
25,48
1,44
108 37
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
26,08
27,29
0,41
ŠIBENSKO-KNINSKA
23,53
21,94
2,91
100
POŽEŠKO-SLAVONSKA
16,84
1,25 75 10
LIČKO-SENJSKA
13,33
13,18
0,22 46 11
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
9,40
9,08
0,26 34 14

11. Ponuda rada u Računalstvu

12. Podsektor računalstva i elektrotehnike već sad zadovoljava kriterije Agende 2020

13. Dobna struktura ima snažan utjecaj na razvojni potencijal

14. S kakvim potencijalom raspolažemo?

15. Uvjeti rada utječu na motivaciju za upis u obrazovne programe

16. Zamjena zaposlenih u ključnim djelatnostima za Računalstvo

17. Kako možemo pristupiti planiranju kvalifikacija?

18. Alternativne upotrebe rezultata istraživanja
Planiranje kvalifikacija u skladu s potrebama tržišta rada
Definiranje industrijske politike
Informiranje učenika, studenata, tražitelja zaposlenja o mogućnostima razvoja karijere i implikacije izbora obrazovnih programa na tržištu rada
Posredovanje u zapošljavanju
Priključivanje u EURES i ESCO

19. Umjesto zaključka
Ovaj je profil sektora tek 2. inačica rezultata primjene metodologije koja je u razvoju
Kvaliteta i vrste informacija koje se mogu dobiti nije iscrpljena – mislimo da znamo kako unaprijediti profile
Nužna nadogradnja metodologiji je sustav procjene BUDUĆIH potreba tržišta rada za što je nužno:
Izraditi model funcioniranja hrvatskog gospodarstva
Uključiti se u međunarodne istraživačke timove (CEDEFOP, OECD, ETF) koji raspolažu razrađenim metodama projekcija razvoja djelatnosti i mnogo drugih novih znanja.

20. A C B
Diskusija, komentari, kritike, sugestije dobrodošle!
Hvala na pažnji!