1. 1.2 Oblici izvođenja nastave
1.1 Opći podaci o predmetu
Oznaka
Naziv predmeta
Broj sati
Status
Semestar
ECTS
MEHANIKA I
45+30
obvezni II
6,5
Nastavnik: ALEKSANDAR JURIĆ
Suradnici: ĐURĐICA MATOŠEVIĆ
JURKO ZOVKIĆ
1.2 Oblici izvođenja nastave
Predavanja
Auditorne vježbe
Eksperimentalne vježbe
Seminarski rad DA NE
TEHNIČKA MEHANIKA 3
Doc. Dr. sc. Aleksandar Jurić, dipl.ing. građ.,
Doc. Dr. sc. Mirjana Bošnjak-Klečina, dipl.ing. građ.
Sadržaj predmeta
Trenje (posebna poglavlja trenja klizanja, stabilnost na prevrtanje, podupiranje, trenje kotrljanja, trenje užeta),
Primjena i proračun lančanica (analiza opterećenja i unutrašnjih sila, prikaz prijenosa opterećenja na oslonce),
Statika konstrukcijskih sustava i opterećenja, (gerberova greda, okvirni nosači, sastavljeni kostrukcijski sustavi, analiza opterećenja koloture, prikaz prijenosa opterećenja na oslonce, promjena konstrukcijskog sustava tijekom građenja),
Analiza opterećenja i unutrašnjih sila kod krovnih konstrukcija (stolica, visulja, rešetkaste krovne konstrukcije).
Analiza opterećenja i unutrašnjih sila kod hidrostatskog tlaka,
Statički neodređeni sustavi (kontinuirani nosači, analiza opterećenja i unutrašnjih sila, promjene unutrašnjih sila uslijed slijeganja oslonaca).
Analiza višeosnog stanja naprezanja i deformacija – jednadžbe transformacija,
Složena stanja naprezanja,
Teorije čvrstoća, osnove teorije plastičnosti.
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
Cilj i svrha predmeta
Osposobiti studenta s metodama i vještinama rješavanja posebnih zadaća iz statike i otpornosti materijala. Razviti kod studenta sposobnost samostalnog zaključivanja i rješavanja praktičnih problema. To je dobra priprema za slušanje posebnih programa i predmeta koji slijede.
Mehanika I – Statika, A. Jurić, Građevinski fakultet Osijek, 2006.
1.6 Dopunska literatura
Tehnička mehanika I – statika, A. Kiričenko, FGZ Zagreb, 1991.
Tehnička mehanika I – statika, D. Bazjanac, Tehnička knjiga Zagreb, 1966.;
Uvod u statiku – F.Mateliček, D. Semenski, Z. Vnučec, Golden marketing, Zagreb, 1999.;
Statics - F.P. Beer, E.R. Johnston, Jr., McGraw-Hill Publishing Company, New York, 1988.;
Statics - J.L. Meriam, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1975.;

2. najstarija grana fizike
TEHNIČKA MEHANIKA 3
MEHANIKA – podjela
MEHANIKA
najstarija grana fizike
MEHANIKA i STATIKA
MEHANIKA IiI DINAMIKA - kinetika
Mirovanje – specijalni oblik gibanja
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
MEHANIKA Ii KINEMATIKA
Gibanje - Uzroci i posljedice.
Gibanje - Geometrija gibanja.
MEHANIKA materijalnih tijela
MEHANIKA fluida
STATIKA – TEMELJNA GRANA MEHANIKE

3. Aksiomi mehanike - Newtonovi zakoni
MEHANIKA I
Aksiomi mehanike - Newtonovi zakoni
Prvi Newtonov zakon ili zakon tromosti (inercije) glasi: Svako materijalno tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu, sve dok nije prisiljeno mijenjati to stanje uslijed djelovanja vanjskih sila.
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
Drugi Newtonov zakon ili zakon gibanja glasi: Promjena količine gibanja materijalne točke po vremenu proporcionalna je djelovanju vanjskih sila, odnosno, ubrzanje (akceleracija) ili promjena brzine proporcionalna je sili koja djeluje na tijelo .
Newtonova jednadžba gibanja - temeljni zakon dinamike
Treći Newtonov zakon ili zakon akcije i reakcije glasi: Svaka sila akcije rezultira suprotno usmjerenu silu reakcije .

4. Gravitacija – sila teža
TEHNIČKA MEHANIKA 3
STATIKA
Ravnoteža:
Statička i dinamička
Gravitacija – sila teža
statička ravnoteža
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna

5. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
STATIKA
LANČANICE
RAVNOTEŽA U PROSTORU
RAVNOTEŽA U RAVNINI
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
UNUTRAŠNJE SILE
TEŽIŠTE
TRENJE

6. Definicija, podjela statike
MEHANIKA I
Definicija, podjela statike
Statika kao grana mehanike bavi se mirovanjem kao specijalnim slučajem gibanja, dakle istražuje mirovanje materijalnog tijela uzimajući u obzir uzroke koji ga ostvaruju. Ravnoteža sustava sila općenito može biti kao statička ravnoteža i dinamička ravnoteža, a statika se bavi statičkom ravnotežom.
Geometrijska statika bavi se osnovnim metodama rješavanja zadaća ravnoteže sustava sila, što rezultira brojnim pojadnostavljenjima uvjeta ravnoteže tih sustava sila. Osnovne metode rješavanja u geomotrijskoj statici dijele se na analitičke i grafičke metode.
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
Analitička statika bavi se metodama rješavanja zadaća ravnoteže na načelu virtualnih radova kao osnovnih načela mehanike, a koje daju opći energetski kriterij ravnoteže mehaničkih sustava .
Statika se prema agregatnom stanju dijeli na statiku čvrstih tijela, koja se dalje dijeli na statiku krutih tijela i statiku deformabilnih tijela (elastostatika i plastostatika), statiku tekućina (hidrostatika) i statiku plinova (aerostatika).

7. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Ako na tijelo koje je slobodno oslonjeno na hrapavu dodirnu plohu ili na drugo tijelo djeluje neka poremećajna sila, dodirna će ploha od podloge ili drugog tijela djelovati na to tijelo nekom silom odgovora. Ta sila odgovora je pasivna sila jer ovisi o aktivnom djelovanju.
- poremećajna sila
                               
                              
statičko trenje
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
- sila odgovora
dinamičko trenje
trenje klizanja
trenje kotrljanja
viskozno trenje
trenje užeta

8. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje klizanja
Najčešći oblik trenja na koji se gotovo svakodnevno nailazi u praksi je trenje klizanja.
Neka je tijelo težine G slobodno oslonjeno na hrapavu plohu, te neka na njega djeluje neka sila P koja nastoji pogurati to tijelo po plohi :
najveća sila trenja koja se može pojaviti u tom slučaju iznosi:
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
gdje je omjer sile trenja i normalne sile podloge te se naziva koeficijent statičkog trenja .
za slučaj ravnoteže još vrijedi :
Sve dok je sila P u stanju mirovanja manja od najveće sile trenja koja se može pojaviti, neće doći do proklizavanja.

9. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje klizanja
Kada sila dostigne vrijednost najveće sile trenja, to je ujedno i najveća sila koja se može pojaviti a da sustav ostane u stanju mirovanja, odnosno stanju statičke ravnoteže.
Za slučaj kada sila P prekorači vrijednost najveće moguće sile trenja, stvarna sila trenja prekoračila bi granicu najveće sile trenja T, što u stvarnosti nije moguće pa dolazi do proklizavanja tijela i gibanja. Sila trenja naglo pada i postaje dinamička sila trenja .
Za stanje gibanja ne vrijede statički uvjeti ravnoteže pa se postavljaju uvjeti dinamičke ravnoteže za koje vrijedi dinamički koeficijent trenja , te nastala dinamička sila trenja iznosi:
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
Ovi odnosi prikazani su crtežom :

10. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje klizanja
Za trenje klizanja može se zaključiti sljedeće:
a) kada je u stanju mirovanja stvarna sila trenja manja ili jednaka najvećoj sili trenja koja se može pojaviti, podrazumijeva se stanje statičke ravnoteže, ili kraće napisano:
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
b) kada je stvarna sila trenja veća od najveće sile trenja koja se može pojaviti u stanju mirovanja, podrazumijeva se stanje dinamičke ravnoteže, ili kraće napisano :
Ukoliko se u drugom slučaju radi o jednolikom gibanju, vrijede statički uvjeti ravnoteže 11.2, a ukoliko se radi o jednolikom ubrzanom gibanju, vrijede dinamički uvjeti ravnoteže koji glase :

11. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje klizanja
Klizanje po kosini
Neka je tijelo težine G slobodno oslonjeno na hrapavu kosu plohu, te neka na njega djeluje sila P koja nastoji pogurati to tijelo uz plohu :
Neka je potrebno odrediti najveću i najmanju silu P, a da ovaj sustav ostane u stanju statičke ravnoteže, ako je poznat koeficijent statičkog trenja :
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
a) Utjecaj sile P veći je od utjecaja vlastite težine tijela G ,
b) Utjecaj vlastite težine tijela G veći je od utjecaja sile .

12. Posebna poglavlja – neke praktične zadaće
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje klizanja
Posebna poglavlja – neke praktične zadaće
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
klinovi
Podupiranja
i poluge

13. Posebna poglavlja – neke praktične zadaće
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje klizanja
Posebna poglavlja – neke praktične zadaće
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
prevrtanje
Korisno trenje

14. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje kotrljanja
pokretanje krutog valjka ili kugle po horizontalnoj podlozi nije klizanje
dolazi do gibanja koje se naziva kotrljanje.
Crtež 11.4.
- pretpostavlja se mala deformacija podloge
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna 
- promjena položaja dodirne točke između valjka i podloge
cos  

15. Primjena i postupci izračuna
TEHNIČKA MEHANIKA 3
TRENJE
Trenje u užetu
Uže prebačeno preko valjka kojemu je dozvoljena rotacija - slučaj statičke ravnoteže - sile na oba kraja jednake - pravilo koloture .
U slučaju da se spriječi rotacija valjka i istovremeno poveća sila S1 na jednom kraju užeta, uže će ostati u stanju ravnoteže sve dok sila S1 ne prekorači određeni iznos u odnosu na manju silu S2
Naziv ovog izlaganja je:
Rešetkasti nosači
Primjena i postupci izračuna
Crtež 11.5.
veća sila - S1 – vučna sila
manja sila S2 – pridržajna sila