1. 4.Okrugli stol: Knjižnice i suvremeni menadžment: upravljanje i organizacija svakodnevnog posla i 2.Okrugli stol Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti : od statistike do pokazatelja uspješnosti
Hrvatsko knjižničarsko društvo i
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
Zagreb, 8. travnja 2011.

2. Marina Mihalić Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Mjere li samo pokazatelji uspješnosti vrijednost knjižnica? Prema vrednovanju društvenih ciljeva organizacija u kulturi
Marina Mihalić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

3. Europske inicijative
U cilju definiranja i istraživanja modela i tehnika za utvrđivanje pokazatelja uspješnosti, europske inicijative su započele u okviru Libraries Programme u g, a nastavile se u okviru zajedničkih europskih projekata.
LIBECON, EQUINOX…

4. Pregled statističkih istraživanja knjižnica u Hrvatskoj
Istraživanje „Izvještaj knjižnica“ provode se temeljem Zakona o državnoj statistici ( Narodne novine, br.52/94.) i Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske za određene godine, a koji se objavljuju u Narodnim novinama
Obveza podnošenja izvještaja temelji se na čl. 15. Zakona o državnoj statistici

5. Statistički izvještaj
Statistički izvještaj popunjavaju sve knjižnice; bez obzira na to jesu li samostalne ili je riječ o knjižnicama u sastavu.
Izvještaj ima dva dijela jedan koji sadrži opće podatke o knjižnici, drugi, 14 cjelina (pitanja) s potpitanjima.

6. Temeljni zakoni i dokumenti
Definicije za upute o popunjavanju obrasca temelje se na UNESCO-u, na Zakonu o knjižnicama NN br. 105/1997, čl. 7 i čl. 9, zatim prema Pravilniku o matičnoj djelatnosti knjižnica u RH, NN, 7. svibnja 2001., te su djelomično usklađeni s ISO 2786 Međunarodnom normom za Knjižničnu statistiku

7. Djelovanje HKD-a i DZS-a
Komisija za statistiku HKD-a je osnovna 1997.g., od g, mijenja naziv i obuhvat djelovanja kao Komisija za statistiku i pokazatelje uspješnosti
Prva statistička istraživanja i prikupljanje podataka za knjižnice u Hrvatskoj je započelo 1993.
Istraživanja provodi Državni zavod za statistiku, svake tri godine, posljednje istraživanje za knjižnice provedeno je g., ove godine se opet provodi

8. Kontekst za pokazatelje uspješnosti
Knjižnične usluge mogu se mjeriti na različite načine, no ne postoje izravne mjere za pokazatelje uspješnosti kao ni
jedinstvena metodologija za mjerenje uspješnosti ili dugoročnih učinaka ili ishoda knjižnice na korisnike ili u širem kontekstu ishoda knjižnične djelatnosti na društvo.

9. Mjere i pokazatelji
Potrebno je razlikovati mjere od pokazatelja uspješnosti
Mjerimo one usluge gdje za to postoje uvjeti – npr. korištenje
pokazatelj uspješnosti ukazuje na jednu ili više tih mjera
Ni jedan pokazatelj ne može pružiti cjelovitu sliku uspješnosti, knjižnice, stoga je pokazatelje uspješnosti potrebno interpretirati

10. Mjerenje Knjižnice mogu mjeriti:
ciljanu populaciju -veličinu i strukturu populacije koju treba knjižnica usluživati;
pružanje usluga-koliko i koju razinu usluga knjižnica pruža, obuhvaćajući pritom sve vrste izvora;
trošak-kolika je cijena tih usluga;
usluge- koliko se usluge koriste i koliko ih ljudi koristi.

11. Pokazatelji uspješnosti
Pokazatelji uspješnosti će pokazati način pružanja usluga u smislu:
pravovremenosti
ispunjenih zahtjeva u odnosu na potrebe
zadovoljstva korisnika
Vrijednost između dviju varijabli je pokazatelj uspješnosti

12. Istraživanje uspješnosti poslovanja
Kod istraživanja uspješnosti neke institucije mogu se koristiti mnogobrojni pokazatelji uspješnosti poslovanja, koji se pak mogu vrednovati u odnosu na različita stajališta. Na taj način se mogu dobiti različiti kvantitativni i kvalitativni pokazatelji.Ne postoji opće prihvaćeni pokazatelji uspješnosti poslovanja.
U stvarnom sektoru uspješnost poslovanja uglavnom se mjeri i iskazuje financijskim pokazateljima koji su vidljivi iz financijskih izvještaja (ROA, ROE, ROI, EVA, MVA) i mnogih drugih.

13. Vrednovanje djelotvornosti knjižničnih procesa
7 mogućih kategorija za vrednovanje knjižničnih procesa:
Vrednovanje prema modelima nabave građe
Mjere dostupnosti knjiga i druge građe korisnicima
Korištenje knjižnice i pružanje usluga
Zadovoljstvo korisnika
Vrednovanje knjižničnog osoblja i postignuća kao mjera djelotvornosti
Sistemski pristup mjerenju
Najnoviji trendovi mjerenja djelotvornosti knjižnice (SERVQUAL i LibQUAL)

14. Statistika i vrednovanje
Iako su statističke metode vrijedne, izostavljaju iz mjerenja ljudski faktor (White)
Van House i dr. (1990) predlažu ove mjere vrednovanja:
Dostupnost građe i korištenje (cirkulacija, in-library use, ukupno korištenje građe, dostupnost građe i zastoj u dopremi građe),
korištenje prostora i knjižnice (prisustvovanje predstavljanjima, događajima itsl., udaljeno korištenje, ukupno korištenje, service - point use i korištenje zgrade) i
informacijske usluge (o informacijskim transakcijama ankete o zadovoljstvu i vrednovanje online pretraživanja)

15. Vrste pokazatelja
odnos između ciljane populacije i troška, označava trošak usluge po korisniku
odnos između troška i usluga koje knjižnica pruža ukazuje na djelotvornost knjižnice
Ukupnost korištenja knjižnice i populacije koju knjižnica služi, ponekad se naziva ishod ili tržišna prodornost
odnos korištenja i količine usluga koje pruža knjižnica pokazuje intenzitet korištenja

16. Okvir za prikupljanje podataka
Proces vrednovanja započinje utvrđivanjem podataka koje želImo prikupiti i otkuda ih prikupljati
U prikupljanju podataka o knjižničnoj djelatnosti mogu se koristiti ovi sustavi ili načini:
integrirani knjižnični sustav,
baze koje pružaju automatizirano prikupljanje podataka,
ali koji nisu dio integriranog sustava,
podatci iz vanjskih baza podataka (sociodemografski podatci, ili osobne informacije, studentske referade ili rektorat) te
ručno prikupljeni podatci.

17. Iz Integriranog knjižničnog sustava:
Broj učlanjeniih korisnika
Broj aktivnih korisnika
Broj aktivnih posudbi
Broj servisnih točaka
Broj prinova
Ukupni broj jedinica u fondu
Broj prinovljenih naslova časopisa
Broj zahtjeva za međuknjižničnom posudbom poslanih drugim knjižnicama
Broj udovoljenih zahtjeva
Broj zaduženih primjeraka

18. Iz knjižničnog sustava koji nisu dio automatiziranog knjižničnog sustava
Broj aktivnih korisnika
Broj aktivnih posudbi
Broj servisnih točaka
Omjer vremena korištenja elektroničke opreme
Broj jedinica u fondu
Broj prinovljenih naslova časopisa
Trošak uveza
Broj zahtjeva za međuknjižničnom posudbom poslanih drugim knjižnicama
Broj udovoljenih zahtjeva
Broj zaduženih primjeraka (posudba)
Broj posjeta knjižnici
Korištenje usluga knjižnice na daljinu

19. Iz vanjskih baza podataka
Neto prihod
Kapitalna ulaganja
Broj zaposlenika
Površina na kojoj se obavlja knjižnična djelatnost
Broj jedinica ICT opreme
Trošak uveza
Broj posuđenih jedinica
Broj posjeta knjižnici

20. Ručno prikupljeni podatci:
Broj servisnih točaka
Broj sati otvorenosti knjižnice
Ukupan prostor za knjižničnu djelatnost (knjižnice)
Broj mjesta u čitaonicama
Broj jedinica ICT opreme
Vrijeme korištenja elektroničke opreme
Broj jedinica u fondu
Broj prinovljenih naslova časopisa
Trošak uveza
Trošak usluge međuknjižnične posudbe
Mjesna posudba u čitaonicama
Broj posjeta knjižnici
Broj informacijskih zahtjeva
Korištenje knjižničnih usluga na daljinu

21. Rezultati:outputs Mjerimo broj posudbi knjižne i neknjižne građe
Mjesnu posudbu
Informacijske upite
Pristup bazama podataka
Usluge fotokopiranja
Posjećenost priredbi i raznih događanja koje knjižnica organizira
Posjećenost aktivnosti pričanja priča
Individualne konzultacije

22. Ishodi knjižnične djelatnosti
Danas se češće nastoji dokazati da knjižnične usluge mogu pozitivno utjecati na vještine i kompetencije, stavove i ponašanja korisnika.
Iskustvo korisnika i korist od uporabe knjižnica može se procijeniti u smislu:
postignutog znanja, više razine informacijske pismenosti, ili uspješnije akademsko ili stručno postignće, socijalna uključenost.

23. Alexandria Manifest
U tijeku priprema za Svjetski Skup o Informacijskom
Društvu, IFLA (2005), je u Alexandria Manifest-u, iskazala da postignuće knjižnica na društvo vidi u slijedećem:
demokraciji,
intelektualnim slobodama,
informacijskoj pismenosti,
pravu na slobodan pristup informacijama,
smanjenju siromaštva i
na kulturnu raznolikost.
Ali kako sve to dokazati?

24. "Input, output, outcomes”
Knjižnice su uvijek bile u stanju izračunati input ( financiranje, osoblje, zbirke, prostor, opremu), istovremeno su postale i spretne u iskazivanju izlaza tih usluga ( posudbi, broja download-anih dokumenata, broj informacijskih upita
Razvijenim mjerenjem mogle su se dokazati kvaliteta knjižničnih usluga i učinkovitost
Kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima ne može se dokazati kako su korisnici stvarno prosperirali u interakciji sa knjižnicom.
Mjerenjem ishoda znači otići korak dalje u pokušaju da se utvrdi i procijeni utjecaj usluge na korisnike

25. Ishodi, učinci ili outcomes
Revill (1990) opisuje ishode :
Ishodi se mogu uočiti na slučajnom rezultatu korištenja knjižnice i na važnosti koji je knjižica imala na korisnika (str.360)
Slično tumačenje se može naći i u definiciji Association of College Research Libraries iz SAD-a.
Ishodi su načini na koje se korisnici knjižnice mijenjaju, na temelju svojeg kontakta s knjižničnim izvorima i programima. (ACRL, 1998)

26. Ishodi knjižnica
Ekonomski ishodi (knjižnični ishodi na financijski prosperitet korisnika)
Ishodi vezani uz učenje - vezani uz cjeloživotno učenje, interakciju s raznoraznim izvorima informacija, razvijanje vještina informacijske pismenosti te sposobnost procjene vrijednosti i pouzdanosti informacija
Ishodi vezani uz znanstveni rad i istraživački rad- uz istaživačke projekte i procese, prijavljivanje projekata
Ishodi povezani na razmjenu informacija
Kulturni ishodi
Društveni ishodi na lokalnu zajednicu
Bertot i McClure.Bertot, J.C:, McClure, C.R. Outcomes assessment in the networked environment: research questions, issues, considerations and moving forward.//Library Trends 51,4(2003) str

27. Ishodi Ishodi mogu biti : pozitivni, no istovremeno i negativni,
Izravni (pronalaženje neke informacije) ili dugoročniji (stjecanje znanja pretraživanja izvora)
namjerni ili ne namjerni. Namjerni ishodi su oni koje knjižnica po svojoj misiji i ciljevima je obvezna nuditi, dok su nenamjerni ili neočekivani ishodi oni poput pronalaženja socijalnih kontakata u knjižnicama.
Stvarna dobrobit za korisnika razlikuje se od potencijalne dobrobiti.

28. Knjižnične usluge i ishodi
Djelovanje knjižnice i pružanje usluga, mogu utjecati na promjenu vještina, kompetencija, stavova i ponašanja korisnika, slično promjenama koje potiču i druge slične institucije poput arhiva i muzeja.
Općenito, ishodi kulturnih institucija obuhvaćaju:
Znanje, informacijsku pismenost, viši akademski ili stručni uspjeh, socijalnu uključenost i dobrobit.

29. Metode procjene ishoda ili outcomes
Postoje kvantitativne i kvalitativne metode.
Kvalitativne ili meke metode su: anketni upitnici, intervjui, fokus grupe, samoprocjene korisnika). U ispitivanju korisnika traži se da definiraju izravnu dobrobit korištenja neke knjižnične usluge, potencijalnu korist ili potencijalnu korist od postojanja knjižnice (slobodan pristup informacijama, kulturnom životu zajednice, uključenost) potencijalnoj vrijednosti knjižnice za buduće korisnike.
Treba biti svjestan potencijalne subjektivnosti ispitanika i njihove percepcije i pristranosti. Takvi bi se rezultati trebali usporediti s kvantitativnim rezultatima.
Kvantitativni podaci nastoje dobiti tvarne podatke o kompetencijama korisnika ili njihovom ponašanju ili pronaći korelaciju između korištenja i uspjeha osobe u struci.
Poll Roswitha i Peter, te Boekhorst. Measuring Quality.Performance Measurement in Libraries. 2nd revised edition. K.G.Saur, Munchen, (str.32)

30. Ishodi knjižničnih usluga u visokoškolskim institucijama
Upis i ostanak studenata na nekoj od VŠ institucija, zapošljavanje i zadržavanje izvrsnih nastavnika, djelotvorni ishodi poduke – bolje ocjene, veći broj diplomiranih, visoke stope zapošljivosti nakon ispita, ili djelotvorno istraživanje- visoka vrijednost rezultata istraživanja i njihova objava, visoki broj stipendija, nagrada, priznanja...)

31. Problemi mjerenja ishoda
Sve poznate metode koje su testirane do sada zahtijevaju znatno vrijeme za istraživanje, mnogi podatci koji su relevantni, nisu dostupni, korelacije podataka u dosada provedenim projektima nije moguće uspoređivati, ishodi na pojedince su različiti i teško je dokazati promjenu u ponašanju ili kompetencijama. Kako je nemoguće izravno dokazati ishode knjižničnih usluga, koriste se surogatne mjere kao npr., statistika

32. The 2003 OCLC Environmental Scan: Pattern Recognition
OCLC je naručio to istraživanje kako bi utvrdio koji su problemi i trendovi koji mogu imati utjecaja na OCLC posebno na knjižnice. „ Postalo je izrazito teško utvrditi i opisati svrhu korištenja knjižnice [...] Odnos između informacijskog stručnjaka, korisnika i sadržaja se je promijenio i nastavlja se mijenjati.“
Trendovi pokazuju neusklađenost između okruženja i sadržaja kojega knjižnice pružaju i okruženja i sadržaja kojega korisnici žele koristiti.
Tri su glavna trenda identificirana u Scan-u, a koji pokazuju neusklađenost. Samostalnost i samokorištenje (self-.service), izrazitija samostalnost korisnika, zadovoljstvo i bezšavnost (seamlessness) koje primjerice određuju očekivanja korisnika ili korisnika informacija- information consumer u nepreglednoj „infosferi“ u kojoj knjižnice djeluju

33. Zaključak
Hrvatske knjižnice prate i vrednuju svoje poslovanje, no pojedinačni primjeri i podatci nažalost, ne pokazuju sveukupnost društvenih ishoda, stoga će trebati usmjeriti zajedničke napore u stvaranje okvira za vrednovanje te tako pomoći njihovom boljem pozicioniranju u društvu.
Društvo i financijeri su ključni u poticanju vrednovanja ishoda u knjižnicama