1. Metodički modeli rada školskoga knjižničara
Doc.dr.sc. Mihaela Banek Zorica

3. Digitalizacija građe

4. E-knjige

5. Gartner (2009) e-knjige 2-5 godina za globalno usvajanje
Kerrie Smit, 2010

6. Kerrie Smit, 2010

7. Tradicionalno - digitalno
Promjene se događaju na nivou:
Knjižničnih izvora/građe
Organizacije i upravljanja
Korištenja
One donose i promjene
Tradicionalnog obrazovanja i vještina knjižničara
Zahtjeva korisnika

9. Nove generacije studenata su “digitalni urođenici”
Navikli na:
Brzo usvajanje informacija
Multitasking
Vizualni poticaj
Nasumični pristup informacijama bilo kada/bilo gdje
Konstantne nagrade i pohvale
Informacijske sustave koji funkcioniraju kao Google

10. http://www. masternewmedia

11. Transformacija obrazovnog okruženja
Model okrenut prema studentu
Rješavanje problema
Timski rad
Interakcija i procesiranje informacija
Učenje aktivnim uključivanjem
Konstrukcija i pronalaženje
Istraživanje problema
Prilagođavanje učenja i poučavanja
Modeli bazirani na “isporuci” znanja
Pasivno prihvaćanje znanja
Nastavnik kao “čuvar” informacija
Trud pojedinca

12. Biggs, J. Tang, C. Teaching for Quality Learningat University, 2007.
Stupnjevi poučavanja
1.stupanj – fokus je na tome kakav je student
Ukoliko student redovito pohađa nastavu, pažljivo sluša predavanja, radi bilješke i čita preporučenu literaturu te na znak to sve i reproducira, poučavanje je uspješno. (X to radi - dobar student, Y ne – loš student)
2. stupanj – fokus na tome što nastavnik radi
Nastavnik koristi cijeli niz tehnika poučavanja i sadržaj se ne prenosi samo predavanjem i pločom. Koriste se tehnike koje će pobuditi zanimanje no poučavanje je i dalje usmjereno na nastavnika i ono što će on napraviti.
3. stupanj – fokus na onome što student radi
Učenje okrenuto studentu bazira se na aktivnostima koje on obavlja tijekom poučavanja s ciljem svladavanja određenog sadržaja
Biggs, J. Tang, C. Teaching for Quality Learningat University, 2007.

13. Knjižnice u virtualnom obrazovnom okruženju
Prilagodba
Suradnja
Organizacija informacija
Pružanje izvora
Upravljanje znanjem
Informacija + interakcija + suradnja + poučavanje

14. Uloga knjižnice u e-učenju

15. knjižnice se trebaju razvijati u smjeru dinamičkih portala
one postaju informacijske platforme za svoje korisničko okruženje (profitne/neprofitne organizacije, akademska/znanstvena zajednica)
informacijska ekologija - kvalitetni informacijski filtri (zaštita od mnoštva informacija, zaštita od “loše znanosti”)

16. Novi zadaci knjižničara u obrazovnom okuženju
oblikovanje knjižničnog portala i njegova integracija u sustav obrazovanja
oblikovanje online interaktivnih modula informacijskog opismenjavanja
stvaranje, prikupljanje, organizacija i upravljanje multimedijskim materijalima
doprinos stvaranju, upotpunjavanju, organizaciji i korištenju repozitorija
suradnja s nastavnicima i aktivno sudjelovanje procesu obrazovanja
sudjelovati u razvoju programa, predmeta….

17. Važnost školskih knjižničara u procesima informacijskog opismenjivanja
početak obrazovne vertikale
jedinstvenost uloge:
vještine koje se odnose na lociranje
vještine koje se odnose na razumijevanje i korištenje informacija:
poticanje pozitivnih stavova i vrijednosnih sudova u odnosu na informacije (pozitivno informacijsko ponašanje)

18. Standardi informacijske pismenosti
Navode se ciljevi informacijskog opismenjivanja
(pretraživanje, vrednovanje, korištenje)
Pokazatelj
uspješnosti
Definira što učenik treba usvojiti kako bi
bio informacijski pismen
Ishod
učenja
Određuju je li učenik savladao pojedini pokazatelj

19. Što su ishodi učenja odgovor na sljedeće pitanje:
kada učenik iziđe iz razreda, što će znati, razumjeti ili moći učiniti
pedagoško-obrazovna važnost tog pitanja
pomiče težište s nastavnika na učenika
što student radi, ne što nastavnik radi
dobro artikulirani ishodi učenja su specifični, dostižni i mjerljivi

20. Knjižničaru omogućuju
znati kako teče nastavni proces
znati zašto to radi (postupa na određeni način)
znate što će učenici na kraju znati
objasniti nastavnicima što zapravo činite

21. Formula jakih ishoda učenja:
MJERLJIV,
SPECIFIČAN
ISHOD
GLAGOL,
AKCIJA
KAKO BI/
U SVRHU /
ZAŠTO
primjeri:
Učenik razvija informacijske strategije u svrhu pronalaženja informacija
Učenik će znati razlikovati znanstvene i popularne izvore kako bi mogao
procijeniti kvalitetu i vjerodostojnost izvora.
Učenik koristi enciklopediju i leksikon za proširivanje znanja.

22. Primjer Kompetencija: Kritičko vrednovanje informacije
Pokazatelj 1: sažima glavne ideje koje izlučuje iz prikupljenih informacija
Ishodi učenja:
čita tekst i odabire glavne ideje
mijenja tekstualne formulacije izražavajući ih vlastitim riječima
točno odabire podatke
odabire dijelove teksta koje će doslovno citirati
Pokazatelj 2: iskazuje i primjenjuje inicijalne kriterije za vrednovanje informacija i informacijskih izvora
preispituje i uspoređuje informaciju iz raznih izvora u svrhu procjene pouzdanosti, vjerodostojnosti, točnosti, autorstva,
analizira strukturu i logiku potpornih argumenata ili metoda
svjestan je kulturoloških, fizičkih i drugih okruženja unutar kojih nastaju informacije te prepoznaje utjecaj konteksta na tumačenje informacija

23. Važnost preciziranja ishoda učenja
Ishodi učenja: jasne, konkretne i mjerljive aktivnosti
prilikom formuliranja ishoda učenja važno je precizno izraziti željenu aktivnost učenika kojom će demonstrirati stečeno/usvojeno znanje ili vještinu
radi se upravo o onim aktivnostima koje će se mjeriti odnosno pratiti i na temelju koje će se ocijeniti postignuće

24. PREZI - prezentacija sadržaja na drugačiji način