1. Pokazatelji učinka za visokoškolske knjižnice
Senka Tomljanović, Sveučilišna knjižnica Rijeka
2. okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment: Upravljanje i osiguranje kvalitete , Rijeka, 17. travnja 2009

2. Pokazatelji učinka visokoškolskih knjižnica u RH – izvori odabira
Standard ISO 11620:2008 Pokazatelji učinka knjižnica, vezan za
Standard ISO 2789:2006 Međunarodna knjižnična statistika
specificira statističke podatke potrebne za izračun pokazatelja u ISO 11620:2008
predviđa i posebne statističke podatke za visokoškolske knjižnice (npr. struktura korisnika – studenti, nastavno osoblje)
Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area / European Association for Quality Assurance in Higher Education, 2007
Kriteriji za vrednovanje visokih učilišta u sastavu Sveučilišta, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, 2007.
Samoanaliza visokih učilišta u sastavu sveučilišta, isto, 2007.
Upute za sastavljanje Tablica uz samoanalizu visokog učilišta u sastavu sveučilišta, isto, 2007.
Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Narodne novine 45/09 od 10. travnja 2009., stupa na snagu 18. travnja 2009.

3. Primjena ISO standarda u Hrvatskoj
ISO standardi se stalno revidiraju, a stare verzije povlače
Hrvatski zavod za norme prihvaća ih kao hrvatske norme
u izvorniku na engleskom jeziku
sa zakašnjenjem – vrijede stare verzije koje je ISO već povukao
Državni zavod za statistiku u prikupljanju Izvještaja knjižnica za godinu koristi još starije verzije standarda (ISO 2789:2003), povučene i u Hrvatskoj
Primjer: definicija termina “aktivni korisnik”
U ISO 2789:2006: učlanjeni korisnik koji je posjetio ili koristio usluge knjižnice tijekom izvještajnog razdoblja - podatak se koristi u ISO za pokazatelj Postotak dosegnute ciljane populacije
Izvještaju knjižnica za 2007: ukupan broj posjeta (Visits) – podatak neprikladan za izračun pokazatelja Postotak dosegnute ciljane populacije
Rezultat:
standardi su gotovo nepoznati hrvatskoj knjižničarskoj zajednici
oni koji su važeći kao hrvatska norma, neprikladni su za praktične potrebe vrednovanja knjižnica u europskom kontekstu

4. ISO 11620:2008 - primjer odabira pojedinog pokazatelja
Misija knjižnice: osigurati korištenje izvora u skladu potrebama pripadnika sveučilišne zajednice
Cilj knjižnice: osigurati primjerenu raspoloživost ispitne literature u knjižnici
Područje mjerenja: Izvori, dostupnost i infrastruktura
Naziv pokazatelja: B Raspoloživost traženih naslova
PROVJERA PRIKLADNOSTI ODABRANOG POKAZATELJA (detaljan opis)
svrha mu je ocijeniti raspoloživost naslova knjižnice (vlastitih ili licenciranih), kad ih korisnik traži
primjenjiv je za sve knjižnice, za pojedine zbirke ili predmetna područja...
definiran je postotkom naslova koje ima knjižnica i koji su traženi od barem jednog korisnika i odmah raspoloživi. Raspoloživ znači dostupan za posudbu, korištenje u knjižnici...
prikuplja se tako da se izdvoji nasumičan uzorak naslova ...; izračunava se formulom: raspoloživost traženih naslova = broj raspoloživih traženih naslova u uzorku / ukupan broj traženih naslova u uzorku x
rezultati se interpretiraju kao postotak vjerojatnosti da je traženi naslov kojeg ima knjižnica raspoloživ korisniku. Na pokazatelj utječe broj primjeraka istog naslova...
srodan mu je pokazatelj: postotak traženih naslova u zbirci (B.1.1.2) - u kojoj mjeri knjižnica posjeduje naslove koje traže korisnici.

5. Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area (ESG)
Tekst o vrednovanju knjižnica na 1/2 stranice (ukupno 38 stranica)

6. Pokazatelji za vrednovanje knjižnica u hrvatskim propisima u području vrednovanja visokih učilišta
Dostupnost literature za učenje studentima (100% broja naslova propisanih kao izvor za učenje, broj primjeraka naslova ispitne literature 20% od broja studenata koji slušaju predmet, a dopunske literature 10%
Opis knjižničnog prostora
Radno vrijeme za korisnike
Iznos sredstava za nabavku knjiga i časopisa
Stupanj informatizacije knjižnice
Ukupna površina knjižnice u m2
Broj zaposlenih
Broj sjedećih mjesta
Broj studenata koji koriste knjižnicu
Postojanje kataloga fonda
Broj naslova knjiga
Broj udžbenika
Opremljenost fotokopirkom
Mogućnost međuknjižnične posudbe
Prostor namijenjen učenju u m2
Broj sjedećih/aktivnih mjesta u prostoru namijenjenom učenju
Zaključak: u izradu pokazatelja učinka visokoškolskih knjižnica treba uključiti knjižničarske stručnjake

7. Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju
Objavljen 10. travnja 2009., stupa na snagu 18. travnja 2009.
Donijet će nove podzakonske propise na području vrednovanja ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja
Prilika za visokoškolsku knjižničarsku zajednicu da ponudi suradnju na uvođenju pokazatelja učinka visokoškolskih knjižnica:
Ministru znanosti i visokog obrazovanja
Agenciji za znanost i visoko obrazovanje
Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje

8. Temelji sustava osiguranja kvalitete knjižnične djelatnosti Sveučilišta u Rijeci
Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci (izmijenjen 2008.)
Strategija Sveučilišta u Rijeci
Strategija uspostavljanja integriranog knjižničnog sustava – u izradi (nismo dovršili 1. fazu primjene sustava kvalitete)

9. Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci, izmjene 2008.
U vrednovanje uključena i Sveučilišna knjižnica, (prije samo znanstveno-nastavne sastavnice)
Uvažavaju se posebnosti djelokruga rada svake pojedine sastavnice
Kvaliteta u svim aspektima djelovanja i kroz sve normativne akte
Sustavom upravlja Odbor za kvalitetu Sveučilišta (uključen predstavnik Sveučilišne knjižnice)
Centar za kvalitetu pri Rektoratu: administrativno - stručna potpora
Svaka sastavnica imenuje Odbor za upravljanje i unaprjeđenje kvalitete koji:
Planira strategiju, provodi procjene i postupke unaprjeđenja kvalitete
Organizira, koordinira i provodi postupke vrednovanja, razvija mehanizme (indikatore kvalitete, samovrednovanje ...)

10. Pokazatelji koje traži Strategija Sveučilišta u Rijeci 2007. -2013
Pokazatelji koje traži Strategija Sveučilišta u Rijeci primjenjivi na knjižnice
Udvostručiti broj institucijski organiziranih aktivnosti u popularizaciji znanosti
Provesti osposobljavanje najmanje 50% djelatnika u načelima strateškog menadžmenta
50% vlastitih prihoda u proračunu
60% kapitalnih ulaganja za vrhunsku opremu
do godine integrirati knjižničnu djelatnost.
20% prihoda od pružanja usluga gospodarstvu i lokalnoj zajednici
Broj razvojnih projekata s osnivačima odgojnih i obrazovnih ustanova
Uključivanje u europske projekte u znanosti i visokom obrazovanju – 3 puta povećati broj projekata, u jednom projektu biti voditelj

11. Prijedlog koncepta sustava osiguranja kvalitete knjižnica Sveučilišta u Rijeci
Osnovati Odbor za kvalitetu knjižničnog sustava Sveučilišta pri Sveučilišnoj knjižnici
Odabrati sustav osiguranja kvalitete primjeren i za knjižnice u sastavu i za Sveučilišnu knjižnicu – PQASSO?
Odabrati zajedničke pokazatelje učinka za sve knjižnice na Sveučilištu
Pravilnik za kvalitetu knjižničnog sustava Sveučilišta u Rijeci

12. Zaključak
Vizija sustava osiguranja kvalitete za hrvatske visokoškolske knjižnice polako se uobličava od razasutih komadića saznanja o
općim sustavima za kvalitetu
sustavima i načinima vrednovanja visokih učilišta u Europi i Hrvatskoj
pokazateljima za mjerenje kvalitete knjižnica
Kada će vizija postati potpuno jasna i kada će sustav profunkcionirati ovisi o
jedinstvenom nastupu visokoškolskih knjižničara prema upravljačkim strukturama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja
naporu cjelokupne hrvatske knjižničarske zajednice na usvajanju i diseminaciji znanja i vještina u području vrednovanja učinka knjižnica