1. SAMOANALIZA I VANJSKO VREDNOVANJE STUDIJSKIH PROGRAMA/SVEUČILIŠTA:
Prof.dr. Danica Škara Seminar: 'Potpora reformi visokog obrazovanja u sklopu Bolonjskog procesa u Republici Hrvatskoj' Sveučilišta u Splitu, 28. travnja 2008.
SAMOANALIZA I VANJSKO VREDNOVANJE STUDIJSKIH PROGRAMA/SVEUČILIŠTA:
EU STANDARDI I SMJERNICE

2. 10 year Anniversary Institutional evaluation programme, EUA, 2004.
Bolonjska reforma:
Osnovna je namjera Bolonjskog procesa povećati atraktivnost europskog visokog obrazovanja i učiniti ga kompetitivnijim na svjetskom tržištu. U skladu s tim, suradnja na području osiguranja kvalitete je navedena kao jedan od deset prioritetnih ciljeva.
Vrednovanje kvalitete i učinkovitosti VU u Hrvatskoj može se promatrati s dva aspekta:
a) potreba hrvatskog obrazovnog sustava i društva općenito, kompetitivnosti u EU obrazovnom prostoru i zajedničkom tržištu, joint programi (primjer Graza)
b) EU prostor visokog obrazovanja i integralni sustav osiguranja kvalitete, transparentnost podataka, kompatibilnost diploma, međusobnog povjerenja, mobilnost, rangiranje Sveučilišta
Na ministarskoj konferenciji u Beregenu 2005., ministri su usvojili Europske
standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog
obrazovanja.
Više o tome: European Association for Quality Assurance in Higher Education:
10 year Anniversary Institutional evaluation programme, EUA, 2004.

3. University of Patras (Grčka):
‘The self-evaluation process and the recommendations of the evaluation team on strategic planning, quality, teaching, internationalisation, co-operation with stakeholedrs and continuing education provided an opportunity to review strengths and identity weakness and areas that needed to be changed.’

4. EUROPSKI STANDARDI ZA OSIGURANJE KVALITETE
Europski standardi i smjernice za unutarnje osiguranje kvalitete u ustanovama visokoga
obrazovanja su slijedeći:
Provjera i periodični pregled programa i kvalifikacija
Ocjenjivanje studenata prema javno objavljenim dosljednim kriterijima i pravilima
Metode vrednovanja kvalitete i stručnosti nastavničkog kadra.
Osiguranje uvjeta za učenje i pomoć studentima
Dobro razrađen sustav informiranja
Provjeru kvalitete VU vrše neovisne agencije koje djeluju na propisanoj zakonskoj osnovi.
Agencije bi trebale biti neovisne do te mjere da imaju autonomnu odgovornost za svoje djelovanje te da na zaključke i preporuke donesene u njihovim izvještajima ne mogu utjecati ustanove visokog obrazovanja, ministri ili druge interesne strane (stakeholders).
Postupci i kriteriji koje agencije koriste trebaju biti prethodno određeni i javno dostupni. Postupci moraju uključivati: •
samo-procjenu/samoanalizu
vanjsku procjenu od strane grupe stručnjaka
Javno objavljivanje izvještaja, uključujući odluke, preporuke ili druge formalne zaključke;
Vrši se provjera primjene osiguranja kvalitete na temelju preporuka sadržanih u izvještaju.
Izvor:

5. Sustav provjere kvalitete u Hrvatskoj
Sustav provjere i unaprjeđenja kvalitete u Hrvatskoj sastoji se od jedinica za jamstvo kvalitete na visokim učilištima, a o njemu skrbi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, nezavisna ustanova koja je započela s radom krajem veljače 2005.

6. PRILAGODBA ZAKONSKIH OKVIRA POTREBAMA REFORME/VREDNOVANJA VISOKOG OBRAZOVANJA U RH
1) Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju stupio je na snagu u lipnju godine, a izmjene i dopune u lipnju godine.
2) PRAVILNIK O MJERILIMA I KRITERIJIMA ZA VREDNOVANJE KVALITETE I UČINKOVITOSTI VISOKIH UČILIŠTA I STUDIJSKIH PROGRAMA (Zagreb, 28. veljače 2005.)
3) PRAVILNIK O VREDNOVANJU ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA (Zagreb, 28. ve­ljače (NN br. 39/05))
4) OBRAZAC ZA IZRADU IZVJEŠĆA ZA VREDNOVANJE ZA ZNANSTVENE ORGANIZACIJE
5) OBRAZAC ZA VREDNOVANJE ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA KOJI POPUNJAVA STRUČNO POVJERENSTVO
NACIONALNO VIJEĆE za znanost RH je na svojoj 28. sjednici, od
27. veljače godine, donijelo odluku o pokretanju postupka vrednovanja
kvalitete i učinkovitosti znanstvenog i stručnog rada znanstvenih
organizacija.

7. POSTUPAK VREDNOVANJA KVALITETE I UČINKOVITOSTI VISOKIH UČILIŠTA u RH
Znanstvena organizacija podliježe provjeri kvalitete i učinkovitosti znanstvenohg nastavnog i
stručnog rada. Vrednovanje svih znanstvenih organizacija obavljat se u razdoblju svakih 3 do 5
godina.
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA
Zakoni i pravilnici
Vrednovanje VU provodi:
Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje (u nastavku Nacionalno vijeće)
Agencija za znanost
Zakonitost rada nadzire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (u nastavki Ministarstvo)
Napomena:
Prema preporuci EU Agencija za provjeru kvalitete mora biti sasvim autonomna/neovisna. (Vidi Primjedbe Magna Charta Observatory)

8. Stručno povjerenstvo>izvješće>Agencija
Agencija>znanstvenoj organizaciji (VU)
Nacionalno vijeće daje konačnu ocjenu vrednovanja, te istu dostavlja ministru i znanstvenoj organizaciji koja je vrednovana.
Konačna je ocjena vrednovanja javna.
Napomena:
Rezultati vrednovanja primjenjuju se, kao jedan od kriterija, za dodjeljivanje financijskih sredstava iz državnog proračuna javnim visokih učilištima.
Nagrada izvrsnosti nije prisutna u Hrvatskoj. Vidi primjer Švedske>University of Uppsala.
Rang lista sveučilišta
Temelj za izradu plana razvoja/strategije sveučilišta

9. UNUTARNJI MEHANIZMI ZA OSIGURANJE KVALITETE NA VISOKIM UČILIŠTIMA U RH
samoevaluacija;
razvijanje indikatora kvalitete;
anketiranje studenata;
istraživanje uspješnosti studiranja i uzroka nekvalitetnog, neefikasnog i predugog studiranja
Napomena:
Obrazac za izradu izvješća za vrednovanje VU ne sadrži podatke pod točkom 4. Studentska populacija!!!!!!!!!!!!

10. OBRAZAC ZA IZRADU IZVJEŠĆA ZA VREDNOVANJE ZA ZNANSTVENE ORGANIZACIJE
Obrazac popunjava znanstvena organizacija na temelju podataka koje dostavljaju pojedine ustrojbene jedinice. Obrazac se popunjava za prethodnih pet godina koje ne uključuju godinu popunjavanja. U slučaju većih znanstvenih organizacija podaci se unose za svaki od odjela/zavoda posebno.
1. OPĆI PODACI
Ustroj/MISIJA znanstvene organizacije
1.2. Unutarnji ustroj i tijela upravljanja
Organizacijska shema
Podaci o infrastrukturi
1.3. Organizacijska struktura pojedinih odjela (zavoda)
1.4. Tehničke službe i servisi
1.5. Suradnja u sklopu znanstvene organizacije i suradnja s drugim znanstvenim organizacijama
2. POTENCIJALI
2.1. Ljudski potencijali:
2.2. Znanstvena i tehnička infrastruktura
Dodatna pitanja vezana uz kapitalnu opremu:

11. Samoanaliza učilišta, planiranje i kvaliteta
Visoko učilište ne može održavati kvalitetu niti razviti strateške smjernice bez objektivne, iscrpne analize postojećeg stanja, svojih stvarnih i mogućih prednosti i nedostataka.
Takva se analiza obično naziva samoanaliza visokog učilišta. Međutim ako je samoanaliza sama sebi svrha, tada je bezvrijedna. Njezina je vrijednost u tome što predstavlja nužnu osnovu za planiranje budućeg razvoja. Samoanaliza mora biti potkrijepljena činjenicama.
Napomena:
Bez sumnje je da je prije primjene Bolonjske reforme trebalo napraviti samoanalizu, pa tek onda strateški plan razvoja hrvatske znanosti. Naime, tada se ne bi događalo da imamo veliki broj istovjetnih programa koji ne odgovaraju potrebama tržišta rada niti imaju adekvatan nastavni kadar i sl.

12. Kako poboljšati ‘kulturu’ provjere kvalitete?

13. Europski standardi i smjernice za vanjsko osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju: primjeri dobre prakse (Litva, Danska)
Svi procesi vanjskog osiguranja kvalitete moraju biti napravljeni tako da se osigura njihova učinkovitost u postizanju predviđenih ciljeva i namjera.
Zemlje poput Finske, Danske imaju precizno razrađene modele za vanjsku evaluaciju svojih učilišta/studijskih programa i kontinuirano praćenje kvalitete.

14. Ciljevi provjere kvalitete:
Glavni cilj je poboljšati kvalitetu studijskog programa
Ustvrditi uklapa li se program u prioritete tržišta rada, države, lokalne zajednice, tj. odgovaraju li kompetencije diplomiranih studenta poslodavcima
Istražiti efikasnost studija, uspješnosti studiranja i uzroka nekvalitetnog, neefikasnog i predugog studiranja
Dati preporuke Ministarstvu, Sveučilištu koje bi pomogle u kreiranju strategije osiguranja kvalitete i uspješnosti studija

15. Stručno povjerentvo/međunarodni tim eksperata
Odabir stručnog povjerenstva:
Agencija> ugovor
Tko su članovi stručnog povjerenstva?
Prosudbe koje proizlaze iz bilo kojeg vrednovanja u kontekstu osiguravanja kvalitete moraju pokazati nepristranost, razumijevanje i poznavanje činjenica.
Članovi stručnog povjerenstva odabrani su zbog svojeg odgovarajućeg znanja i razumijevanja programa koji se vrednuje (stručnjaci iz istog znanstvenog područja)
Barem jedan od stručnjaka dolazi iz zemlje koja ima sličan sustav obrazovanja i jedan iz matične zemlje (primjer Litva: Španjolska, Finska, Švedska, Njemačka, Poljska, Hrvatska, Litva)
Stručnim povjerenstvom predsjeda iskusan/ugledan znanstvenik i stručnjak za vrednovanje kvalitete
Nastoji se osigurati da svi članovi povjerenstva razumiju načela postupka vrednovanja prije sudjelovanja u postupku.
Nastoji se osigurati da svi članovi povjerenstva imaju sve relevantne podatke, i one vezane uz specifikacije programa i specifične društveno-kulturne osobitosti
Svaka ključna prosudba jest zajednička odluka tima, a ako je ikako moguće, ona bi se trebala temeljiti na konsenzusu.

16. Posjet VU organizira Agencija s vrlo iscrpnim dnevnim
Rasporedom (primjer Litve):
Uvodni razgovor s rukovoditeljima institucije
Susret s timom stručnjaka VU koji su radili na izradi samoanalize
Razgovor s redovitim studentima
razgovor s diplomiranim studentima i poslodavcima
Provjera ispita, diplomskih radova, seminara i sl.
Provjera biblioteke, prostora koji se koriste u svrhu programa
Susret s nastavnim osobljem koje sudjeluje u izvođenju programa
Susret s administrativnim osobljem
Usmena presentacija - rezultati posjeta i razgovor sa svim relevantim osobama (članovi Odjela, osoblja i dr.)

17. SADRŽAJ VREDNOVANJA STUDIJSKOG PROGRAMA (primjer Litve, Mađarke)
Stručno povjerenstvo je dužno dati iscrpno mišljenje o sljedećem:
1. Ciljevi i zadaci programa
Analizom ciljeva i zadataka članovi povjerenstva posebnu pozornost obraćaju sljedećem:
U kojoj mjeri se ciljevi programa uklapaju u potrebe suvremenog tržišta > kompetencije i vještine završenih studenata
2. Analiza programa (struktura i sadržaj)
U kojoj mjeri sadržaj programa odgovara ciljevima programa?
Imaju li studenti dovoljno vremena za samostalan rad?
Broj kolegija koje student sluša/polaže: odgovara li to prihvaćenim standardima i opterećenju studenata?
Jesu li kolegiji preširoki/općeniti i adekvatno bodovani (ECTS)?
Je li program na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih znanja i vještina;
usklađenost s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora;
usporedivost s programima u zemljama Europske unije,
logički slijed kolegija i sl.

18. Diplomski studij
Eksperti se ciljano usmjeravaju na sljedeće segmente programa:
Odgovara li sadržaj kolegija standardima i nastavku znanja iz prediplomskog studija? (Uvodni kolegiji i sl. nisu poželjni na razini magisterija)
Je li obim obveza u suglasju sa standardima i prikazanim ECTS bodovima?
Ima li student ima dovoljno vremena za individualni rad na izradi diplomskog/magistarskog rada?
Kvaliteta diplomskog/mag. rada, korištena literatura, plagijati i sl.
Ima li nastavno osoblje adekvatan znanstveni status i objavljene radove iz područja koja predaje.

19. Materijalni uvjeti
Usklađenost upisne kvote i raspoloživost prostora i opreme;
Imaju li studenti dovoljnu potporu za vrijeme studija,
biblioteka, dostupnost korpusa za analizu i sl.
tehnička opremljenost,
prostor.
stanovanje,
prehrana,
stipendije
i sl

20. Vanjska/međunariodna suradnja
Posebna se pozornost obraća međunarodnoj suradnji: mogućnost boravka u inozemstvu, EU fondovi, Erasmus, projekti i sl.
Transparentni kriteriji za mobilnost nastavnika i studenata
Provjera kvalitete nastave, javnost podataka, povrat informacija
Način provjere kvalitete, individualna, institucionalna, stalna/povremena, javnost podataka

21. Interes studenta za studijski program
U petogodišnjem razdoblju prikazati broj prijavljenih studenta na prijemni ispit, broj primljenih studenta, broj studenta na svakopj godini. Ako postoji mali broj zainteresiranih studenta ili vidljivo osipanje studenta, objasniti razloge u realnim okvirima.
Navesti razloge razloge za eventualno predugo vrijeme studiranja

22. Nastavno osoblje
Broj nastavnog osoblja u zvanju, opterećenje nastavnika, napredovanje, i sl.
Postoji li potreban broj kvalificiranog nastavnog osoblja za kvalitetno izvođenje studijskog programa;
izvodi li se nastava redovito
omjer studenata/nastavnika na programu
I sl.

23. Prednosti i slabosti programa
Preporuke VU
Preporuka za dopusnicu

24. Mišljenje EU eksperata o slabostima nekih Sveučilišta/studijskih programa
Izvor: Dr. Stefanie Hofmann: 10 YEARS ON LESSONS LEARNED FROM THE INSTITUTIONAL EVALUATION PROGRAME, EUA PUBLICATIONS, 2005.
Misija Sveučilišta/ciljevi i zadaci studijskih programa.
Analizom misije/zadanih ciljeva Sveučilišta, tj. kako se misija održava u primjeni, strukturi i postignutim kompetencijama programa, došlo se do podataka da misije Sveučilišta i ciljevi i zadaci studijskih programa vrlo često ne odgovaraju sadražaju programa niti općem profilu sveučilišta.
Napomena:
Ako jedno sveučilište nema jasne ciljeve/misiju (Weak Mission Statement) tada niti strategija razvoja nije obećavajuća. Stoga treba jasno zacrtati i objaviti misiju i ciljeve Sveučilišta/pojedinih programa (napomena: vidi misiju hrvatskih sveučilišta!!!).
Zamjetno je određeno nesuglasje između potreba suvremenog tržišta rada, poslodavaca (stakeholders) i studijskih programa. O tome govore bivši studenti koji nailaze na poteškoće u radu.
Administrativno osoblje nema kulturu pružanja usluge (a service-oriented culture), nema strategije razvoja nastavnog osoblja (npr. primanje predavača na programe, i sl.) niti adekvatne reorganizacije administrativnih struktura.

25. Nema sustavno razrađenog sustava diseminacije informacija, niti povrata informacija (feedback) kako bi se osigurala/provjerila primjena zacrtanih ciljeva.
Nema sustava u analizi kvalitete (vrlo sporadično) niti osjećaja potrebe za tim kod dijela nastavnog osoblja
Mnoga sveučilišta nisu jasno definirali standarde za analizu kvalitete ili su pak, vrlo općeniti. Treba ponuditi optimalna/funkcionalna rješenja kako bi se angažman nastavnika i studenata sveo na razumnu mjeru.
Nastavnici:
Administrativni poslovi ne smiju ugroziti vrijeme predviđeno za istraživački rad. Dobra organizacija provjere kvalitete može osigurati minimalan napor nastavnika i studenata

26. Provjera kvalitete mora biti dio misije , cilja znanstvene jedinice.
Kod izvješća međunarodnih eksperata važna je i sljedeća činjenica: Može li Sveučilište/Odjel realno provesti promjene koje preporučuje ekspertni tim, posebice ovo važi za one programe kojima se dodjeljuje privremena akreditacija: Pismo namjere. (eng. temporary accreditation).
Postoje li uvjeti/ljudi koji mogu provesti tražene promjene?

27. Masovnošću istovjetnih klasičnih programa
Sveučilišta se suočavaju sa sljedećim problemima koji imaju veliki odraz i na kvaliteti studija:
Internacionalizacija, mobilnost i uvođenje programa na engleskom jeziku
Nedostatkom financijskih sredstava, fondova za održavanje kvalitete (npr. Sveučilište u Grazu)
Masovnošću istovjetnih klasičnih programa
Demografskim promjenama (studenta i profesora)
Razvoj humanističkih studija i potencijalni poslodavci?
Ekonomski razvoj zemlje i odljev obrazovanih ljudi u druge EU zemlje (Litva)
Interdiciplinarnost i zahtjevi suvremnog tržišta rada (mnogi programi imaju 'klasičnu strukturu‘ i analogno tome kompetencije)
Kompetitivnost na svjetskoj razini (američka sveučilišta i sredstva koja se ulažu u osiguranje kvalitete studija)
Yenki, go home, but take me with you???

28. Poteškoće koje će se odraziti i u međunarodnoj evaluaciji hrvatskih sveučilišta.
U Hrvatskoj se osjeća nedostatak osoblja koje je spremno donositi samostalne odluke,
Centraliziranost (odluke koje donosi Uprava nisu utemeljene na samo-evaluaciji, niti drugim objektivnim pokazateljima, jer isti ne postoje),
Jasna strategija VU i financijsko ulaganje u međunarodnu suradnju
Suradnja s potencijalnim poslodavcima
Nedostatak znanstvenog kadra za diplomske i poslijediplomske studije
Netransparentnost informacija
Nejasna misija VU