1. Marijan Banelli ing.traff.
Savjetnik za promet Hrvatske udruge poslodavaca
Advisor for traffic Croatian Employers' Association
PRIORITETI ZA BUDUĆNOST PROMETA U EUROPI PRIORITIES FOR THE FUTURE OF TRANSPORT IN EUROPE

2. KLJUČNE PORUKE KEY MESSAGES
  Promet je ključni stup jedinstvenog tržišta, čime se omogućuje slobodno kretanje roba i ljudi preko granica.
Troškovi i učinkovitost usluga prijevoza i kvaliteta europskih infrastrukturnih mreža izravno utječe na trgovinske tokove i konkurentnost europskih tvrtki. 
Tvrtke se suočile sa tezom , da Europa još nije potpunosti povezana, što loše utječe na poslovne prilike, pošteno tržišno natjecanje i na kraju na rast gospodarstva .
Izazovi povezana s ulaganjima, što prijevoz čine održivijim i okrenutim budućnosti, koja se bavi povećanjem potrebe potražnje, treba rješavati odlučno s jasnom vizijom za budućnost prometa u Europi.
Transport is a key pillar of the single market, allowing for the free movement of goods and people across borders.
The cost and efficiency of transport services and the quality of Europe’s infrastructure networks directly affects trade flows and the competitiveness of European companies. 
Companies are experiencing that Europe is not yet fully connected, which hampers business opportunities, fair competition and ultimately growth. 
Challenges linked to investment, making transport more sustainable and future- proof, and dealing with increased demand need to be tackled decisively with a clear vision for the future of transport in Europe.

3. KLJUČNE ČINJENICE I BROJKE KEY FACTS AND FIGURES
Prijevozna industrija sama izravno zapošljava oko 11 milijuna ljudi i sudjeluje u BDP-a EU sa 5%.
Logistika, kao što su transport i skladištenje, čine % od cijene gotovog proizvoda.
U 2011, ukupna djelatnosti u prijevozu roba u EU iznosi oko milijardi tonskih kilometara.
Kvaliteta usluge prijevoza ima veliki utjecaj na kvalitetu života ljudi. U prosjeku 13.2% proračuna svakog kućanstva troši se na robi i uslugama. .
The transport industry itself directly employs around 11 million people and accounts for 5% of EU GDP.
Logistics, such as transport and storage, account for % of the cost of a finished product.
In 2011, total goods transport activities in the EU amounted to about 3,824 billion tonne-kilometres.
The quality of transport services has a major impact on people's quality of life. On average 13.2% of every household's budget is spent on transport goods and services. 

4. KLJUČNE ČINJENICE I BROJKE KEY FACTS AND FIGURES
U 2011, ukupna djelatnosti u prijevozu putnika u EU, učinjena od bilo kojih motoriziranih prijevoznih sredstava procjenjuje se da iznosi milijarde po putničkom kilometru, što je u prosjeku oko km po osobi.
Putnički automobili činili su 73,4%, zračni prijevoz 8,8%, linijski autobusi i turistički autobusi 7,9%, željeznica 6,3%, vozila s pogonom na dva kotača 1,9%, tramvaj i metro ,1,4% , pomorski promet unutar EU-a 0,6 %
u Londonu, 20% putnika više od dva sata dnevno putuje na posao s posla, što je jedan radni dan u tjednu. U Njemačkoj, 37% zaposlenika provede jedan sat u putovanju. Zagušenja košta Europi oko 1% BDP-a EU-a svake godine.
In 2011, total passenger transport activities in the EU by any motorised means of transport are estimated to have amounted to billion passenger-kilometre, which is on average around km per person.
Passenger cars accounted for 73.4 % of this total, air transport for 8.8%, buses & coaches for 7.9 %, railways for 6.3 %, powered two-wheelers for 1.9 %, tram and metro for 1.4 % and intra-EU maritime transport for 0.6 % respectively.
In London, 20% of commuters spend more than two hours a day travelling to and from work, which adds up to one working day a week. In Germany, 37% spend one hour a day commuting. Congestion costs Europe about 1% of EU GDP every year.

5. VIZIJA PROMETA U EUROPI A VISION FOR TRANSPORT IN EUROPE
Poboljšanje energetske učinkovitosti: Poboljšati performanse svim prijevoznim sredstvima u svim oblicima, primjerice kroz prodor električnih vozila i implementacijom održivog razvoja naplatom cestarine za alternativna goriva, uz potporu odgovarajućeg okvira financiranja postizanja tih ciljeva od strane EU i država članica.
Smanjenje emisije CO2: Pri odabiru vrste novih ideja za smanjenje emisije u prijevozu, treba uzeti u obzir da razvoj održivog prometa zahtjeva mješavinu inicijativa u raznim kombinacijama s drugim inicijativama (npr. liberalizacije, povezivanje infrastrukturne mreže, energetski učinkovit i čist prijevoz, ICT rješenja, pametne logistike, pojednostavljenje administrativne procedure, itd.).
Improving energy efficiency: Improve performance of all means of transport across all modes, for instance through the penetration of electric vehicles and the deployment of sustainable charging points for alternative fuels, supported by an adequate funding framework to achieve these goals.  
Reducing CO2 emissions: When choosing the type of initiatives to reduce transport emissions, take into account that the development of sustainable transport requires a mix of initiatives to work in combination with each other (e.g. liberalisation, connecting infrastructure networks, energy-efficient and clean transport, ICT solutions, smart logistics, simplifying administrative procedures, etc.).

6. VIZIJA PROMETA U EUROPI A VISION FOR TRANSPORT IN EUROPE
Učinkovitije koristiti postojeće prometne infrastrukture: Uključujući korištenje najnovijih upravljanje prometom i logističkih informacijskih sustava, podizanjem preostalih ograničenja i rješavanjem trajnih zapreke. Također, optimizirati performanse multimodalnih logističkih lanaca promicanjem korištenje najučinkovitijih načina za svaki pojedini korak u procesu transporta.
Stvaranjem pravih uvjete za učinkovitu suradnju modaliteta: Sve vrste prijevoza treba promatrati kao sastavni jedne cjeline. Naglašen cilj Komisije Bijele knjiga transporta je, uklanjanje 50% cestovnog teretnog prijevoza preko 300 km na druge načine prijevoza do 2050, u suprotnosti je s načelom tržišno orijentirane politike i potkopava viziju stvaranja istinski jedinstvenog tržište za prijevoz. Isforsiran modalitet bi doveo do gubitka učinkovitosti i utječe na isplativost. Takvi ciljevi ne uzimaju u obzir zemljopisne razlike, vrste proizvoda ili raspoloživa prometna rješenja
Using existing transport infrastructure more efficiently: Including by the use of the latest traffic management and logistic information systems, lifting remaining restrictions and addressing persistent barriers. Also, optimise the performance of multimodal logistic chains by promoting the use of the most efficient mode for each specific step in the transport process. 
Creating the right conditions for effective co-modality: All modes of transport should be seen as complementary to each other. The outlined goal in the 2011 Commission White Paper to shift 50% of road freight over 300 km to other modes by 2050 contradicts with the principle of a market- oriented policy and undermines the vision to create a true single market for transport. A forced modal shift would lead to efficiency losses and affects cost-effectiveness. Such a target does not take into account geographical differences, types of products or the transport solutions available.
The efficient use of different modes on their own and in combination, which will result in an optimal nd sustainable utilisation of resources.

7. VIZIJA PROMETA U EUROPI A VISION FOR TRANSPORT IN EUROPE
Ulaganje u mreže budućnosti: Ulaganja u infrastrukturu trebala bi biti povećana, primjerice putem Connecting Europe Facility, i više istaknuta u donošenje političkih odluka. Treba osigurati visoku razinu javne predanosti ulaganja u infrastrukturu, uključujući i dovoljno sredstava na razini EU, ključ tog procesa je na nacionalnoj razini.
Graditi na istraživanjima i inovacijama: poticati istraživanja i inovacije kako bi se usredotočiti na temeljne zadaće ozelenjavanje prometa za ostvarenje održivih alternativnih izvore energije kako bi isključili naftu, veće potrošnje goriva i dobili niže emisije CO2. Razvoj i ulaganje u nove tehnologije moraju biti definirani u tehnologiji i goriva na neutralan način. Ključno je financiranje niskog udjela ugljika kroz napredne tehnologije i EIB bi trebao ovdje odigrati veću ulogu . U isto vrijeme, mora se paziti da se usmjere resursi u specifične tehnologije i ne prerano proglašavati “pobjedu”
Investing in the networks of the future: Investment in infrastructure should be increased, for instance via the Connecting Europe Facility, and more prominent in policy- making. Ensuring high level public commitment in infrastructure investment, including sufficient funding at both EU and national level is key.
Building on research and innovation: Encourage research and innovation to focus on the core task of the greening of transport to realise viable alternative energy sources to oil, more fuel efficiency and lower CO2 emissions. The development and investment in new technologies must be defined in a technology- and fuel-neutral way. Funding to bring low- carbon technologies forward is crucial in this regard and the EIB should play a bigger role here. At the same time, care must be taken not to direct resources into specific technologies too early and picking a “winner” at an early stage. .

8. VIZIJA PROMETA U EUROPI A VISION FOR TRANSPORT IN EUROPE
Projektiranje pametnih propisa: Umjesto uvođenja novih pravila EU-a za svaki prometnu izazov, veći naglasak treba staviti na bolju provedbu i primjenu postojećih propisa, uključivanja dionika i utemeljene na dokazanim političkim odlukama kroz sveobuhvatne procjene utjecaja.
Osigurati jedinstvenu i snažnu provedbu: Zajednička kontrola i razmjenu najboljih praksi u provedbi diljem Europe će podržati regulatorni okvir, sigurnost i osigurati pravnu sigurnost.
Borba za globalnu konkurentnosti: Na međunarodnoj razini je bitno osigurati globalnu konkurentnost svakog prometnog segmenta. To također podrazumijeva bolji pristup tržištu, tržišno natjecanje i izgradnju sustava na međunarodnim standardima. 
Designing smart regulation: Rather than introducing new EU rules for every transport challenge, greater emphasis should be put on better implementation and application of existing legislation, stakeholder involvement and evidence-based policy-making through comprehensive impact assessments.
Ensuring uniform and strong enforcement: Common controls and sharing of best practices in enforcement across Europe will support the regulatory framework, safety and provide legal certainty.
Fighting for global competitiveness: Ensuring an international level- playing field is essential to secure global competitiveness of each transport segment. This also entails better market access, fair competition and building on international standards.

9. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Cestovni prijevoz SPECIFIC TRANSPORT SECTORS Road transport
Unutarnje tržište za cestovni promet još uvijek nije potpuno, opstruiraju se učinkovitost i ekološki ciljevi, npr. zabrane vožnje vikendom ili gradska vožnja, vinjete ili pretjerano opterećujući carinski postupci u nekim državama članicama mogu ugroziti dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta, što dovodi do dugih prometnih gužvi na granicama.
S obzirom na velike investicije potrebne u Europskoj infrastrukturi i troškovima održavanja prometnica, vjeruje se da bi pod određenim uvjetima, za europski sustav , mogao bi biti problem naplate cestarina za teška vozila i teretna vozila, dok god: 
- Prijevoz nije precijenjen, na uštrb konkurentnoj Europi
- Jednako osiguran s drugim oblicima prijevoza
- Treba izbjegavati dvostruku naplatu: poreze i pristojbe koje su već plaćene moraju se
uzeti u obzir
-Plaćanje je dio mehanizma financiranja za infrastrukturu i integrirane politike usmjerene na konkurentnom europskom gospodarstvu
The internal market for road is not yet fully complete, obstructing efficiency and environmental objectives, e.g. weekend or inner city driving bans, vignettes or overly burdensome customs procedures in some Member States can hamper a well-functioning internal market, leading to long traffic jams at borders.
With a view to the great investments needed in European infrastructure and costs of maintenance of roads, believes that under certain conditions there could be a case for European road charging (i.e. tolling) for heavy vehicles and commercial cars, as long as:  
transport is not overpriced, to the detriment of a competitive Europe
a level-playing field is ensured with other modes of transport
double charging is avoided: taxes and charges already paid have to be taken into account
the charging is part of the financing mechanism for infrastructure and of an integrated policy aimed at a competitive European economy

10. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Cestovni prijevoz SPECIFIC TRANSPORT SECTORS Road transport
Europska automobilska industrija je jedan od glavnih čimbenika gospodarstva EU-a, koja stvara promet od ukupno 551 milijardi eura, što predstavlja oko 6,5% europskog BDP-a. Postoji potreba za većom koherentnošću europske strategije za ovu industriju. Trenutno, glavnim pitanjima koja utječu na automobilsku industriju bavi se više različitih povjerenika i Općih uprava. Rezultat je da su uvjeti često ne podudaraju, a ponekad čak su u neskladu Postoji potreba za boljom koordinacijom strategija.
Postoje velika oslanjanja na poreze, carine i pristojbe za održavanje, ozelenjavanje i izgradnji novih prometnica, a nema garancije da će zemlje članice koristiti te porezne prihoda za ove namjene. Pokazuje se potreba za boljim kontrolom namjene takvih prihoda.
• Kada je riječ o maksimalnim težinama i dimenzijama kamiona, apeliramo da se prekogranične vožnje za veće i / ili teže kamione dopuštaju ako se, kada i gdje ,nadležna tijela na obje strane granice dogovore o uvjetima, kao što su posebni uvjeti za vozila, infrastrukture i vozača kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti.
The European automotive industry is a major contributor to the EU economy, generating turnover of 551 billion euro, which represents around 6.5% of Europe’s GDP. There is a need for a more coherent European strategy for this industry. Currently, the main issues affecting the automotive industry are dealt with by different Commissioners and Directorates General. The result is that policies often do not converge and are sometimes even at odds. There is a need for better coordination and strategy.
There is a high reliance on taxes, duties and charges for the maintenance, greening and building of new road networks, while there are no guarantees that the Member States will use the tax revenues for these purposes. There is a need for better ear-marking of revenues.
When it comes to the maximum weights and dimensions of trucks, we urge that cross-border movements of larger and/or heavier trucks shall be allowed if, when and where competent authorities on both sides of the border agree on the conditions, such as specific requirements to the vehicle, the infrastructure and the driver in order to assure an adequate level of safety.

11. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Željeznički promet SPECIFIC TRANSPORT SECTORS Rail transport
Željeznički promet treba biti i dalje otvoren za tržišno natjecanje. To će smanjiti cijene za kupce i troškove za željezničku industriju, promicanje inovacija i poboljšanja kvalitete
 Pri uklanjanju preostalih zapreka i daljnjim uvođenje tržišnog natjecanja, bitno je da se također osigura jednakost između država članica u prijelaznom razdoblju, dok se tržište EU u potpunosti ne liberalizira.
Poboljšanje željezničkih usluga (robe i putnika) u cijeloj Europi također zahtijeva povećane i kontinuirano ulaganja u infrastrukturu
Cijenimo otvorene rasprave o duljini teretnih vlakova. Potičemo izgradnju željezničke infrastrukture, menadžeri i željeznički operateri trebaju srediti područja gdje se poboljšanja najviše isplate i gdje se mogu postići razumni troškove u godinama koje dolaze.
Za konkurentnost i održivost željezničkog sektora, bitno je da ima dobre veze s pomorskim , riječnim i zračnim lukama.
Rail transport needs to be further opened to competition. This will lower prices for customers and costs for rail industry, promote innovation and improve quality.
When removing remaining barriers and further opening up to competition, it is fundamental to also ensure a level-playing field between Member States during the transitional period until the EU market is fully liberalised.
Improving rail (freight and passenger) services throughout Europe also requires increased and continuous investments in infrastructure.
We appreciate the open discussions on the length of freight trains. We encourage rail infrastructure managers and rail operators to sort out where improvements are most worthwhile and can be achieved at reasonable costs in the years to come.
For the competitiveness and sustainability of the rail sector, it is essential to have good connections with ports and airports but also with inland waterways.

12. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA Logistika i gradski prijevoz SPECIFIC TRANSPORT SECTORS LOGISTICS AND URBAN MOBILITY
Industrijska konkurentnost također ovisi o učinkovitijem korištenju prometa i infrastrukture, primjerice kroz bolje korištenje poboljšanih upravljanje prometom i informacijskim sustavima, naprednije i isplativije logistike.
Treba osigurati da su glavni europski urbani centri lako dostupni u bilo kojem trenutku. Uz trenutne potražnje za prijevozom urbana područjima pate od zagušenja i gubitaka učinkovitosti, kreatori prometne politike trebaju razmotriti mogućnosti noćnih distribucija putem korištenje prioritetnih prometnih pravaca i organizirati odgovarajuće veze između načina da se osigura korištenje najučinkovitijih načina transporta za svaki dio putovanja.
ICT ima ključnu ulogu u boljem korištenju pametne logistike i poboljšanje urbane mobilnosti.
Industrial competitiveness also depends on using transport and infrastructure more efficiently, for instance through better use of improved traffic management and information systems and more advanced and cost-effective logistics.
It should be ensured that the major European urban centres are accessible and easily reached at any given time. With current demand for transport and urban areas suffering under congestion and efficiency losses, policy-makers should consider allowing night distribution via core routes, the use of priority lanes and arrange proper interconnections between modes to ensure use of the most efficient transport mode for each part of the voyage.
ICT has a key role to play in better use of smart logistics and improving urban mobility.

13. ŠTO JE CILJ PROMETNE POLITIKE
ŠTO JE CILJ PROMETNE POLITIKE? WHAT IS THE OBJECTIVE OF TRANSPORT POLICY?
Napraviti jedinstveno tržišta za prijevoz: uklanjanjem preostalih regulatornih, administrativnih i tehničkih prepreke u svim oblicima prijevoza.
Ustrojiti cjelovitu i realnu EU prometnu politiku, koja podržava konkurentan i održiv prometni sustav.
Poboljšati interoperabilnost europskih prometnih mreža, olakšati proces integracije i olakšavanje pojave multinacionalnih i multimodalnih operatora
Jedinstveni i jaka provedba postojećih propisa o prijevozu. Započeti provedbu visoko kvalitetne i ispravne primjene zakonodavstva EU-a.
Na međunarodnom nivou izjednačiti mogućnosti usluga prijevoza, na temelju zajedničkih standarda i prakse.
A true single market for transport: the removal of remaining regulatory, administrative and technical barriers in all modes of transport.
Holistic and realistic EU transport policy that supports a competitive and sustainable transport system. 
Improved interoperability of Europe’s transport networks, easing the process of integration and facilitating the emergence of multinational and multimodal operators. 
Uniform and strong enforcement of existing transport rules. This starts will high quality implementation and correct application of EU legislation.
An international level-playing field for transport services, based on common standards and practices.

14. Hvala na vašoj pozornosti. Хвала на вашој пажњи
Hvala na vašoj pozornosti! Хвала на вашој пажњи! Thank you for your attention!