1. Završna konferencija CoolHeating&BioVill projekata
Bioenergetska naselja (BioVill) – Povećanje tržišnog udjela održive bioenergije
Završna konferencija CoolHeating&BioVill projekata
Martina Krizmanić, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, 24. listopada 2018.
© WIP

2. Za više detalja o projektu pogledajmo BioVill video:
Video o projektu
Za više detalja o projektu pogledajmo BioVill video:

3. povećanje tržišnog udjela održive energije
O projektu
Bioenergetska naselja (BioVill) –
povećanje tržišnog udjela održive energije
Cilj
Podržati razvoj regionalnih koncepata bioenergetskih naselja i uspostaviti bioenergetska naselja u Hrvatskoj, Makedoniji,
Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji prijenosom postojećih iskustava iz Austrije, Njemačke i drugih europskih država partnerima u jugoistočnoj Europi
Trajanje –
Proračun
1,99 milijuna eura
Izvor financiranja
Program Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
Broj partnera 9
Broj država
7: Austrija, Hrvatska, Njemačka, Makedonija, Rumunjska, Srbija, Slovenija

4. Projektni konzorcij
Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, Njemačka
Wirtschaft und Infrastruktur GmbH & CO Planungs KG, Njemačka Klimaschutz und Energieagentur Baden-Württemberg GmbH, Njemačka
Austrijska energetska agencija, Austrija
Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Hrvatska
Međunarodni centar za održivi razvoj energetike, voda i okoliša Zagreb – ured u
Skopju, Makedonija
Udruženje za zelenu energiju, Rumunjska Slovenski institut za šumarstvo, Slovenija
Stalna konferencija gradova i opština, Srbija

5. Izazov Visoki potencijal za
iskorištavanje biomase u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji

6. Što je bioenergetsko naselje?
Bioenergetsko naselje jest selo, općina, naselje, zajednica ili dio zajednice koji proizvodi i koristi većinu svoje električne i toplinske energije iz lokalne biomase, npr. poljoprivrede, šumarstva i otpada te iz drugih obnovljivih izvora energije.
U bioenergetskom naselju obično je kombinirano nekoliko tehnologija u različitim razmjerima, primjerice kotlovi na drvenu sječku, peći na pelete, kotlovi na drva, bioplinske elektrane, kogeneracijske elektrane.
Mali gradski toplovodni sustav distribuira toplinsku energiju potrošačima.
© GEA
© Dietmar Hagauer, AEA
© WIP

7. Opći cilj i daljnje aktivnosti
Ciljevi projekta
Poticanje razvoja bioenergetskog sektora u Europskoj uniji prijenosom postojećih iskustava iz Austrije, Njemačke i drugih europskih zemalja u jugoistočnu Europu te podrška razvoju lokalnih koncepata bioenergetskih naselja i uspostavi bioenergetskih naselja u Hrvatskoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji.
Opći cilj i daljnje aktivnosti
Daljnje aktivnosti, uz klasične tehno-ekonomske analize i studije, uključuju mjere koje za cilj imaju poticati interes lokalne zajednice na razvoj bioenergetskih projekata implementacijom postrojenja na OIE – u prvom redu biomase

8. Ključne značajke bioenergetskog naselja
Održivost:
Sirovina za biomasu proizvodi se lokalno i na održiv način
Velik udio potreba za električnom i toplinskom energijom pokriva lokalno proizvedena biomasa i drugi obnovljivi izvori energije.
Poslovni model omogućuje potrošačima, poljoprivrednicima i šumovlasnicima da budu zajednički vlasnici postrojenja.
Dodana vrijednost ostaje u naselju i podupire lokalni i regionalni gospodarski razvoj.
Uspostava bioenergetskog naselja i upravljanje njime
temelji se na visokoj razini sudjelovanja javnosti.
Koncept bioenergetskog naselja uključuje i mjere energetske učinkovitosti i štednje.
Energetska neovisnost:
Lokalno vlasništvo:
Regionalni razvoj:
Sudjelovanje javnosti:
Energetska učinkovitost:

9. Bioenergetska naselja nisu znanstvena fantastika…
… ona danas predstavljaju stvarnost Prva bioenergetska naselja razvijena su 1990-ih u Danskoj, Austriji i Njemačkoj. Između i godine uspostavljeno je 118 bioenergetskih naselja u Njemačkoj
RE Island Samsø
©Eric Paasch
Bioenergy village Güssing
Bioenergy village Untermaßholderbach
©European Centre for Renewable Energy
©Nahwärme Untermaßholderbach GbR

10. Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja - Od kud početi? (1)
Lokalna inicijativa (čelnika) za razvoj projekta
Prvotna ideja i podrška za pokretanje bioenergetskog projekta obično dolazi od mještana/stanovnika i njihove želje za promjenom svakodnevnice
Razvoj i ocjena projekta trebaju se temeljiti na interesu građana, preciznoj analizi dostupnih resursa i toplinskoj potražnji, kao i na procjeni pravnog i institucionalnog okvira zajednice.
Bitno je uključiti sve lokalne dionike u proces planiranja, poput: privatnih kućanstava, građanskih inicijativa i radnih skupina, financijskih dionika, privatnih i javnih tvrtki, političkih donositelja odluka, ali također i lokalne udruge.
POANTA – radi se o zajedničkoj brizi za dobrobit svih, za snažniju lokalnu zajednicu i zdraviji okoliš
BioVill –Povećanje održivog udjela održive bioenergije

11. Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja (2)
Razvoj poslovnog modela
Procjena različitih opcija poslovnih modela: Ovisno o lokalnim uvjetima, treba analizirati i izabrati nekoliko opcija za najbolji odgovarajući poslovni model, npr. model suradnje građana, model integriranog energetskog ugovaranja i poslovni model temeljen na resursima.
Priprema (pred)ugovora: Razni ugovori trebaju biti pripremljeni i sklopljeni s dionicima ovisno o postojećim vrijednosnim lancima i o složenosti cjelokupnog bioenergetskog koncepta u bioenergetskom naselju. Budući da detalji ugovora ovise o pravnom okviru i pojedinoj situaciji, trebalo bi koristiti lokalnu stručnost kako bi se izbjegle pogreške i sukobi.
Sudjelovanje pojedinačnih kućanstava koja se ne mogu spojiti na sustav grijanja: Ključni faktor za uspjeh bioenergetskog naselja je uključenje svih/većine građana. Prema tome, kućanstva koja se ne mogu spojiti na sustav centraliziranog grijanja također moraju biti podržana, npr. modernizacijom njihovog pojedinačnog grijanja i opskrbe toplom vodom i primjenom modernih kotlova na biomasu malih razmjera, koji za gorivo koriste cjepanice, pelete ili drvnu sječku.

12. Koraci za implementaciju bioenergetskog naselja (3)
Primjena i izgradnja
Ugovori: Treba sklopiti konačne (dugotrajne) ugovore s opskrbljivačima biomase i potrošačima topline.
Financiranje: Treba pripremiti konačne dokumente za financiranje projekta kao i za financijske i nefinancijske mjere potpore, prijaviti ih i odlučiti o njima, npr. prijave za bespovratna sredstva i kredite.
Dozvole: Treba pribaviti potrebne dozvole za izgradnju bioenergetskih instalacija.
Izgradnja: Izgradnja treba biti potpomognuta i isplanirana do detalja, npr. priprema i podnošenje postupaka javne nabave, dodjela ugovora o nabavi, završna inspekcija građevinskih radova itd. Posebnu pažnju treba dati mogućoj kombinaciji mjera za izgradnju bioenergetskih instalacija s drugim planiranim infrastrukturnim mjerama u naselju. To će smanjiti troškove i vrijeme izgradnje.
Početak rada: Na kraju ove faze, nove instalacije su izgrađene i mogu započeti s radom. Mora se uzeti u obzir da su potrebne stručne kvalifikacije za rad i upravljanje novim bioenergetskim instalacijama!

13. Rezultati projekta (1) Odabrano 7 potencijalnih bioenergetskih naselja
DOLE PRI LITIJI
U SLOVENIJI
ESTELNIC& GHELINŢA U RUMUNJSKOJ
KOSTOJEVIĆI
U SRBIJI
PERUŠIĆ & LEKENIK
U HRVATSKOJ
KIČEVO U U
MAKEDONIJI
Ključni dionici u HR – načelnici općina Perušić i Lekenik potpisali Sporazum o razumijevanju kojim su iskazali svoju predanost i spremnost da pridonese ciljevima projekta BioVill. 10

14. Rezultati projekta (2)
Iskaz interesa za projekt izgradnje sustava područnog grijanja na biomasu za Općine Perušić i Lekenik za sufinanciranje projekata za programsko razdoblje u sklopu Financijskih mehanizama Europskoga gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške
PERUŠIĆ/HRVATSKA :
LEKENIK/HRVATSKA:
Sustav područnog grijanja
202 korisnika
(javni/privatni)
Toplina: 15.1 GWh/a
Struja: CHP – Tvrtka za preradu drva u Perušiću GWh/a + toplinska energija
Sustav područnog grijanja - toplana
18 javnih zgrada
Toplinska energija: 1.3 GWh/a
Struja: CHP nije izvediv

15. Dugoročna vizija razvoja odabranih naselja
Postati energetski neovisna
Vizija se temelji na izgradnji toplovoda i pripadajućih toplinskih podstanica za priključenje potrošača dok bi se toplinska energija proizvodila kroz (kotao/kogeneracija) na biomasu kroz trogodišnje razdoblje
Povećanje uloge drvne biomase kao glavnog izvora energije na lokalnoj razini
Jačanje lokalnih poljoprivrednika, drvoprerađivača te malih i srednjih poduzeća

16. Odabrana naselja dobila su besplatnu podršku u vidu…
Stručne potpore djelatnika REGEA-e te pokrivanje organizacijskih troškova za obrazovne aktivnosti
Prijenosa znanja i iskustava iz drugih europskih zemalja, uključujući i studijska putovanja u Njemačku / Austriju
Izrade strateških dokumenata te uspostavu informativnog bioenergetskog centra
Tehnološko-ekonomske procjene i Ekonomske analize te postavljanje mogućih poslovnih modela
Organizacije radionica, tečajeva te sastanaka radnih grupa, promotivnih materijala te mogućnost sudjelovanja na skupovima

17. Glavna postignuća projekta - cilj 1
Uspostavljena višejezična web stranica projekta –
U Hrvatskoj su, kao pilot projekti, odabrane 2 općine – Općina Perušić, Općina Lekenik te prateća naselja (Općina Bedekovčina; Donja Stubica te susjedna mjesta Općine Perušić
Izrađeno izvješće o primjerima najbolje prakse u Hrvatskoj (Općina Pokupsko – prva hrvatska toplana na biomasu)
Izrađene studije izvodljivosti za područna grijanja na biomasu za općine Lekenik i Perušić, kao i dugoročni strategijski ciljevi

18. Glavna postignuća projekta - cilj 2
Prema trenutnom stanju planiranja (procjena predizvedivosti) u ciljanim naseljima:
6 novih planiranih (greenfield) bioenergetskih projekata
1 projekt zamjene goriva postojećeg sustava centraliziranog grijanja u planu
7 postrojenja za grijanje na biomasu i 3 KGP-a u planu
Planirana mobilizacija od oko 86 GWh toplinske energije i 24 GWh električne energije na godinu proizvedeno iz lokalno dostupne biomase
Planira se i opskrbiti dodatnom bioenergijom učinkovite individualne sustave grijanja na biomasu za kućanstva u ciljanim naseljima koja se ne mogu spojiti na sustave

19. Glavna postignuća projekta - cilj 3
7 općina s ukupnim stanovništvom više od stanovnika započelo je proces primjene koncepta bioenergetskog naselja
Više od 160 organiziranih aktivnosti – aktivno uključivanje građana i ključnih dionika, radi povećanja javnog prihvaćanja održive bioenergije i radi podizanja svijesti o njenim komercijalnim prilikama, npr.
Katalog 21 primjera najbolje prakse iz Austrije i Njemačke
91 sudionik u 3 studijska putovanja u primjere najbolje prakse u Austriji i Njemačkoj
>300 ispitanika uključeno u javnu anketu u ciljanim naseljima
>80 ključnih sudionika pridonosi radu bioenergetskih radnih skupina (strateški ciljevi)
7 postavljenih informativnih pultova u općinama i 14 organiziranih info dana za više od 900 građana
Povećano lobiranje političara i donositelja odluka za koncept bioenergetskog naselja na nacionalnoj i lokalnoj razini

20. Studijsko putovanje u Austriju
BioVill - Increasing the Market Uptake of Sustainable Energy

21. Krajnji ishod projekta Biovill te učinci
Krajnji ishod projekta je imati razvijene planove za razvoj bioenergetskih naselja u 5 zemalja
Povećanje udjela održive bioenergije u potrošnji energije od strane krajnjih korisnika.
Značajno i mjerljivo smanjenje transakcijskih troškova za provoditelje projekata (npr. općine, MSP-i) kao i nadležne vlasti, uz potpuno ispunjavanje potreba za procjenama
utjecaja na okoliš, uključujući razmatranja neizravnih učinaka i
energetskog balansa
Razvoj kvalitetnijeg političkog i financijskog okvira te okvira za
tržišnu podršku na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

22. Izazovi ciljanih naselja i projekta BioVill
Niske svjetske cijene lož ulja/plina, te stoga često niske cijene grijanja (po kWh)
Dostupna bespovratna sredstva za fosilna goriva i električnu energiju u ciljanim zemljama
Drvo se ponekad ne smatra utrživim resursom koji ima vrijednost (građani se griju na vlastito drvo „besplatno“)
Nedostatak političkog interesa i programa podrške u nekim od ciljanih zemalja
Niska kreditna sigurnost općina u ciljanim zemljama
Nedostatak spremnosti općina da podignu kredite
Ponekad nedostatak povjerenja građana u centralizirano grijanje zbog negativnih iskustava
Nedostatak iskustva suradnje (između građana, između općina i poduzeća)
Najčešće, niska svijest, još uvijek premalo informacija i znanja o bioenergetskim temama
Nedostatak dostupnih tehnologija po razumnim cijenama

23. Umjesto zaključka – Ovo je tek početak bioenergetskih projekata
Za uspješnu realizaciju bioenergetskih projekata - toplana na biomasu potrebno je:
Vizija/ideja – politička odluka i podrška
Znanje, stručnost – projektanti, konzultanti
Pogon i održavanje –kvaliteta goriva (sječke), upravljanje...
Financiranje – bespovratna sredstva, inovativni modeli
Trnoviti put do svih potrebnih dozvola i suglasnosti i do same realizacije – upornost, upornost i upornost!!!
Ako nešto možeš sanjati, možeš to i učiniti.
(Walt Disney)

24. Hvala na pažnji! Martina Krizmanić, mag.oec - voditeljica projekata
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske - REGEA
Zagreb,
Andrije Žaje 10
Tel:+ 385 (0)
Mob: (0)
Ovaj projekt financiran je sredstvima iz programa Europske Unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020 na temelju sporazuma za dodjelu bespovratnih sredstava broj