1. Međunarodne financijske institucije / regulativa / standardi
Dr. Pendl & Dr. Piswanger
Ozren Iljadica
Zagreb, veljače 2015

2. Sadržaj predavanja Financijska tržišta Regulacija financijskih tržišta
Uloga centralnih banaka u svijetu
Uloga i ovlasti HNB
HANFA
Zakonska regulativa
Intesa San Paolo – Procedure, Pravilnici, Politike, računovodstveni standardi
Ostale međunarodne financijske institucije
Rekapitualcija
Provjera znanja

3. Koje su međunarodne financijske institucije?
International Monetary Fund
World Bank Group
International Bank for Reconstruction and Development
BRICS Bank
European Investment Bank
European Bank for Reconstruction and Development
Committee of European Banking Supervisors
Committee of European Securities Regulators
Bank for International Settlement

4. Uloga BIS
Banka za međunarodna poravnanja je međuvladina organizacija centralnih banaka:
potiče monetarnu i financijsku suradnju
služi kao “banka za centralne banke”
pruža bankovnih usluge centralnim bankama i ostalim međunarodnim institucijama
ne odgovara nijednoj nacionalnoj vladi

5. Uloga BIS Glavni je cilj BIS-a:
Napraviti monetarnu politiku transparentnom i predvidljivom između svojih 60 članica
Monetarnu politiku svaka država određuje za sebe,no fokus BIS-a je na:
Adekvatnost kapitala
Politika deviznih rezervi i njihova transparetnost

6. BASEL 3 Basel 3 je globalni regulatorni standard za
adekvatnost kapitala
stres testiranje
rizik tržišne likvidnosti
Basel 3 sporazm nastao je kao odgovor na manjkavosti u financijskoj regulativi nakon globalne financijske krize
Basel 3 trebao bi ojačati kapitalne zahtjeve za banke, uvesti novu regulativu za bankovnu likvidnost i leverage.

7. Kapitalni zahtjevi po Basel 3:
TIER 1 kapital: knjigovodstvena vrijednost + zadržana dobit > od 4% rizične imovine
TIER 2 kapital: rezervacije + podređeni dug
TIER 1 + TIER 2 = ukupni kapital > od 8% rizične imovine
Kod osiguranja: SOLVENCY II regulacija

8. EU (EEA) regulativa koja se odnosi na RH
CEBS= Committee of European Banking Supervisors
CESR= Committee of European Securities Regulators
*poboljšava koordinaciju između regulatora
*savjetuje i pomaže EU Komisiji
*djeluje na uvođenje zajedničke regulative u EU zemlje članice
*sprječavanje manipulacijama na tržištu / Cross-border
MIFID= Markets in Financial Instrument Directives
MiFID II = dorada FAQ
MiFIR = Regulation on Markets in Financial Instruments
EMIR= European Market Infrastructure Regulations
ESMA= European Securities and Markets Authority

9. EU (EEA) regulativa koja se odnosi na RH
MIFID= Markets in Financial Instrument Directives
Registracija tvrtki, nadzor nad uslugama, EU Passport
Kategorizacija klijenata (mali ili profesionalni ulagatelj)
Politika rukovođenja nalozima klijenata, agregatni nalozi
Prethodna transparentnost prije procesa trgovanja (Top 5 bid /ask)
Transparentnost izvještavanja nakon transakcije
Best execution
Sistematski internalizator kao “Over the Counter”
Multilateralna trgovinska platforma “mini burza”

10. EU (EEA) regulativa – kreiranje bankarske unije
Počeci bankovne unije:
ESM = European Stability Mechanism
EFSF= European Financial Stability Facility za pomoć “PIIGS”
Bankovna unija
SSM= Single Supervisory Mechanism (1.korak)
Ujedinjeni nadzor banaka pod okriljem ECB za 130 bankad
BRRD= Bank Recovery and Reslolution Directive (2.korak)
Direktiva o oporavku i preustroju banaka
Osnivanje Zajedničkog fonda za sanaciju banka
Nedostaje još tzv: Single Resolution Mechanism (3.korak)
Zajednički sustav osiguranja depozita , ista razina sigurnosti

11. EU (EEA) regulativa – kreiranje bankarske unije
Open issue:
Da li hrvatska treba pristupiti SSM-u?
Najveći dio našeg bankarskog sustava ionako posluje u međunarodni grupacijama sa sjedištima u zemljama članicama Eurozone
ECB već nadzire konslolidiranu bilancu
Ulazak bi bio “pečat kvalitete”
Ulazak u bankovnu uniju je logična priprema za prihvaćanje EUR

12. Vježba: Zaštita potrošača - završna vježba
Hrvatsku su početkom 2005 preplavili jeftini krediti u CHF. Poslovne banke su htjele zadovoljiti povećanje potražnje za jeftinijim kreditima te su pronašle povoljan modus nudeći niže kamatne stope na kredite u visini 3-4% u odnosu na kredite u EUR ili KN.
Klijenti su bili zadovoljni, jer su rate u prosjeku bile značajno niže, mogli su priuštiti veće stanove, kupiti nove veće aute itd. U ugovorima su stajale dvije ključne odredbe: valutna klauzula i promjenjiva kamatna stopa. Prema propisima, svi se krediti solemniziraju gdje se klijentima ukazjue na potencijalne obveze i rizike preuzimanja obveze.
Početkom financijske krize u SAD-u 2008., vrijednost CHF značajno raste („safe haven“), ali i promjenjiva kamatna stopa raste zbog nedostatka likvidnosti na tržištu. Dužnici su očajni jer su rate skočile za 50-70%, ovisno tko je u kojem razdoblju uzeo kredit.
Cilj vježbe: Potaknuti na razmišljanje o potrebi informairanja/ važnost regulacije.
Pitanja:
Tko je zakazao u slučaju CHF?

13. Vježba: Zaštita potrošača - završna vježba
Zadaci:
Idividualno razmotriti problem
Predložiti zaključak za okruglim stolom

14. Zahvaljujem na pozornosti !