1. Analiza otpadnih voda praonica s osvrtom na ekološku prihvatljivost Đurđica PARAC-OSTERMAN Ana SUTLOVIĆ Sveuličište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju

2.  uzorkovanje otpadne vode  analizom otpadne vode direktno iz stroja za pranje dobiva se odgovor o svojstvima detergenta i bolja slika cijelog procesa pranja   ovakvim pristupom olakšava se ostvarenje imperativa moderne praonice – recikliranje ukupne količine vode !  recikliranjem vode postižu se uštede do 80 % (www.aquarecycle.com/)  SMILES

3. Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari tvari u otpadnim vodama (NN 40/99) - Granične vrijednosti pokazatelja opasnih i drugih tvari za ispušanje otpadnih voda iz objekata i postrojenja za proizvodnju i preradu tekstila Rezultati analize otpadne vode praonice tekstila SMILES Analiza je provedena na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za tekstilno- kemijsku tehnologiju i ekologiju - uzorak vode uzet je direktno iz stroja za pranje - prije razrjeđivanja i pročišćavanja

4. Mjerenje Instrument za određivanje kvalitete vode, Nanocolor 500 D, Macherey-Nagel - mogućnost standradiziranog određivanja svih analitičkih parametara kvalitete vode pomoću kiveta (test tubes).

5. Izgled / boja Tipičan izgled otpadne vode praonice tekstila  prvi pokazatelj opterećenosti otpadne vode  subjektivno najvažniji  do obojenost i mutnoće otpadne vode može doći uslijed prisutnosti otopljenih i raspršenih tvari.  Obojene i mutne vode nisu prihvatljive za vodoopskrbu ni za industrijske potrebe.  Obojenost otpadne vode (nakon pranja obojenih materijala) određuje se spektrofotometrijski (SAK vrijednost - norma ISO 7887). Mjerenja se provode kod tri valne dužine (436, 525 i 620 nm). SMILES

6. Temperatura  Temperatura vode bitno utječe na život eko sustava i na uporabna svojstava vode.  Bez obzira što se temperatura prirodnih voda mijenja tijekom godine, graničnom vrijednošću za otpadne vode od 30°C osiguravaju se fizikalna i kemijska svojstva vode.  Obzirom da se ovisno o temperaturi mijenjanju svojstva vode – promjenom temperature mijenjaju se svi normom propisani parametri kojima se karakterizira kvaliteta otpadne vode. SMILES

7.  engl.  – Electrical conductivity  brzina prijenosa električnog naboja kroz materiju (mS/cm)  Električna vodljivost otpadne vode ovisi o koncentraciji svih iona i o njihovoj pokretljivosti pod utjecajem električnog polja te je u tom smislu jedan od prvih pokazatelja opterećenja otpadnih voda.  npr. bitan pokazatelj prisutnosti elektrolita  – električna vodljivostSMILES

8.  za otpadne vode praonica karakteristična je mala vrijednost električne vodljivosti Chih-TaWanga, Wei-Lung Choub, Yi-Ming Kuoa: Removal of COD from laundry wastewater by electrocoagulation/electroflotation; Journal of Hazardous Materials 164 (2009) 81–86 SMILES  primjer iz literature: određivanje el. vodljivost prije pročišćavanja otpadnih voda praonice anorganskim koagulantima ili elektrokoagulacijom

9.   ukazuje na sadržaj kiselina i alkalija u otpadnim vodama pH vrijednost Jamil Ahmad*, Hisham EL-Dessouky: Design of a modi.ed low cost treatment system for the recycling and reuse of laundry waste water; Resources, Conservation and Recycling 52 (2008) 973–978 SMILES

10. Isparni ostatak  ukazuje na sadržaj ukupno otopljenih i raspršenih tvari u otpadnoj vodi  visoka vrijednost isparnog ostatka može ukazivati na sadržaj anorganskih i organskih supstanci. iskusni analitičar može procijeniti onečišćenje, predvidjeti vrijednost drugih parametara i sugerirati druga potrebna mjerenja SMILES na temelju ovih brzih (i ekonomičnih) mjerenja:  boja  pH  el. vodljivost  isparni ostatak

11. Ukupni fosfor Primjer iz literature : Phosphate-free detergent composition for washing of textiles in hard water United States Patent 4576727   Bez obzira na sve strožu legislativu fosfati su još uvijek sastavni dio mnogih detergenata Povećana koncentracija fosfata uzrokuje bujanje biljnog svijeta u vodama, što smanjuje prodiranje sunčevih zraka, pa plankton počinje ugibati. Tu biljnu masu razgrađuju aerobne bakterije koje za to troše kisik. Time dolazi do smanjenja kisika u vodi, a to predstavlja smrt za stanovnike voda. sadržaj fosfora u rijekama od 1966. do 2002. godine SMILES

12. Biološki parametri  najznačajniji biološki parametri propisani normama su: KPK, BPK 5, UOU (TOC) i AOX  analizom bioloških parametara dobiva se pravi odgovor o stupnju opterećenosti otpadne vode i biorazgradljivosti komponenti SMILES

13.  engl. TOC – Total organic carbon   ukupna količina organski vezanog ugljika izražena u mg/l  TOC ukazuje na sadržaj organskih supstanci u otpadnoj vodi – obzirom na sastav detergenta za otpadne vode praonica dobivaju se visoke vrijednosti. UOU – Ukupni organski ugljik SMILES

14.  engl. AOX – Adsorbable organic halogens   organski vezani halogenidi koji se mogu adsorbirati (mg/l Cl )  AOX je jedan od pokazatelja toksičnosti jer je dokazano da organski halogenidi imaju kancerogeno djelovanje  povećanje AOX vrijednosti ne potječe samo od detergenta nego i doradnih procesa tekstilnog materijala. AOX – Organski halogenidi SMILES

15.  engl. COD – Chemical oxygen demand   količina kisika (mg O 2 / l) koja je ekvivalentna količini utrošenog oksidansa pri analizi uzorka vode   KPK predstavlja vrijednost ukupne zagađenosti vode jer se oksidirati mogu organske i anorganske tvari.  Međutim, KPK ne govori o biorazgradljivosti nego samo o ukupnoj opterećenosti otpadne vode. KPK – Kemijska potrošnja kisika SMILES

16. I. Ciabattia, F. Cesarob, L. Farallia, E. Fatarellaa, F. Tognottia: Demonstration of a treatment system for purification and reuse of laundry wastewater; Desalination 245 (2009) 451–459  Smanjenje KPK vrijednosti otpadne vode praonice ovisno o primijenjenoj metodi pročišćavanja – sve veća prednost opet se daje pročišćavanju aktivnim ugljenom velike specifične površine SMILES

17.  engl. BOD 5 – Biochemical oxygen demand   količina kisika (mg O 2 / l) potrebna za oksidaciju organske tvari u otpadnoj vodi djelovanjem mikroorganizama pri temperaturi 20 °C.  BPK se mjeri nakon 5, 20 ili 100 dana pa se razlikuju BPK 5, BPK 20, BPK 100. Najčešće se određuje BPK 5 jer su u prvih pet dana biokemijski procesi najintenzivniji. BPK 5 – Biološka potrošnja kisika SMILES

18. BPK 5 / KPK SMILES  BPK 5 / KPK vrijednost nije propisana normom ali je jedan od najznačajnijih parametara jer govori o biorazgradljivosti komponenti otpadne vode bez obzira na razrjeđenje.  dobivena vrijednost: BPK 5 / KPK = 0,229

19. ZAKLJUČAK

20. tekstil: BPK 5 / KPK = 30 / 200 = 0,15 kožu i krzno: BPK 5 / KPK = 30 / 300 = 0,1 Slovenska norma (EU) BPK 5 / KPK = 25 / 125 = 0,2 BPK 5 / KPK Norma se odnosi na:

21. Prof.dr.sc. Đurđica PARAC-OSTERMAN djparac@ttf.hr Dr.sc. Ana SUTLOVIĆ, viši asistentana.sutlovic@ttf.hr Sveuličište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju